Strateška mikroekonomska reforma, jasno određivanje grana hrvatskog gospodarstva koje treba strateški razvijati, uravnoteživanje vanjskotrgovinske bilace, nastavljanje reforme pravnog sustava i državne administracija koja kao partner državi u gospodarskom razvoju ima veliku ulogu, otvaranje tehnoloških parkova, poticanje poduzetnika da zapošljavaju mlade ljude i one koji su dugo vremena nezaposleni, uključivanje u rad radno sposobnih umirovljenika i umirovljenih branitelja neki su od ciljeva HSP-ovog gospodarskog programa.

Danas su ga predstavili Marko Kolaković, predsjednik odbora za gospodarstvo HSP-a i Igor Mihaljević, predsjednik HSP-ovog odbora za financije. «Nemamo nikakvu parolu koja prati naš gospodarski program, niti poput ostalih stranaka ne dajemo velika obećanja koja kasnije nećemo moći ispuniti. Ovo je realan, kvalitetan program koji hrvatsko gospodarstvo može pomaknuti s mjesta, a napravljen je u suradnji s ekonomskim stručnjacima, sveučilišnim profesorima, velikim i malim poduzetnicima pa čak i studentima», kazao je predsjednik HSP-a Anto Đapić.

Kako kaže Mihaljević, plan je usmjeren odgovoru na pitanje tko će i ostvariti višu stopu gospodarskog rasta, i na koji način bi se mogla smanjiti nezaposlenost i vanjski dug. Program se bazira na mikroekomoniji budući da su u Hrvatskoj, kaže, najbrojnija mala i srednja poduzetništva. Treba se, kaže, jasno odrediti u koji tip poljoprivrede će se točno ulagati, u kakav oblik turizma, itd. «Nezaposlenost se može riješiti jačanjem sustava poreznih olakšica i financijskim potporama. Isto tako porezne olakšice treba uvesti i za samozapošljavanje, odnosno za osnivanje mikro i malih, obiteljskih poduzeća», kazao je Mihaljević.

Umjesto, kako ju je nazvao donkihotovske bitke za povećanje izvoza, HSP predlaže smanjenje uvoza stranih proizvoda koje treba zamijeniti domaćim proizvodima. Kao primjer naveo je kako se u Dalmaciji turistima nude strana primorska voća kojima Hrvatska obiluje. Hrvatska smatraju u HSP-u ne smije rasprodavati važne privredne grane poput Hrvatskih voda koji predstavlja jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda zemlje.

Na pitanje novinare dopušta li HSP ulazak srbijanskog kapitala na hrvatsko tržište Đapić je kategorično odgovorio kako je kapital roba koja ne poznaje granice, te da se oni u HSP- u ne boje stranog, pa ni srbijanskog novca, osim naravno, ako se radi o pranju novca. «Naš odnos prema Srbiji možemo testirati na nekim važnijim pitanjima. No, govoriti o zatvaranju kapitala je glupo», zaključio je Đapić.