Objavljeno u Nacionalu br. 621, 2007-10-08

Autor: Robert Bajruši

ZASTOJ U PREGOVORIMA EU I RH

EU: Sanader bez snage za odlučne poteze

EUROPSKA UNIJA smatra da hrvatska vlada nije spremna povući niz teških, ali neophodnih poteza kako bi se ispunili uvjeti koje EU postavlja kandidatima za članstvo

Ivo Sanader i José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije koja smatra da Hrvatska ne može raskrstiti s korupcijom i pretjeranim državnim subvencijamaIvo Sanader i José Manuel Barroso, predsjednik Europske komisije koja smatra da Hrvatska ne može raskrstiti s korupcijom i pretjeranim državnim subvencijamaDvije godine nakon otvaranja pregovora s Europskom Unijom i u Zagrebu i u Bruxellesu vlada skepticizam oko nastavka procesa. Na hrvatskoj strani povod je neočekivano spori razvoj pregovaračkog procesa koji je rezultirao otvaranje samo 12 od ukupno 35 poglavlja, dok unutar Europske Unije prevladava mišljenje kako vlada u Zagrebu nije spremna povući niz teških, ali neophodnih poteza - od istinskog ulaska u borbu s korupcijom do odustajanja od proglašenja Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa ili omogućavanja prodaje nekretnina svim državljanima EU bez obzira iz koje države dolaze, potvrdili su proteklih dana za Nacional visokorangirani dužnosnici Ministarstva vanjskih poslova.

”Možda krivnja jednim dijelom leži i na EU, ali teško je biti zadovoljan načinom kako radi naša vlada. Očito nismo iskoristili sve unutarnje resurse jer inače bismo morali, barem otvoriti, više od 12 i to relativno lakih poglavlja. Naše projekcije pokazuju da ćemo biti prezadovoljni ako u 2008. otvorimo sva pregovaračka poglavlja, a zatvorimo polovicu. U tom slučaju možemo računati da, uz puno truda i diplomatske podrške, sredinom 2009. ovaj dio posla stavimo ad acta, i nadamo se kako će u iduće dvije godine 27 članica Europske Unije ratificirati sporazum s Hrvatskom”, ispričao je prošle subote ovaj član vrha Ministarstva vanjskih poslova.

U stvarnosti, ovaj dužnosnik je samo potvrdio stavove koje su proteklih dana na diplomatskim primanjima održanim u Zagrebu u neformalnim razgovorima iznosili ovdašnji veleposlanici. Svi su bez iznimke spremni pohvaliti potencijale koje ima Hrvatska, kao i stabilizirajuću ulogu na Balkanu, ali kada se radi o brzini pregovora, postaju znatno suzdržaniji.

”Teško je prognozirati kada ćete završiti pregovore, međutim nije dobro to što vaši političari u medijima stvaraju sliku kao da je za sve kriva Europska Unija. Nitko ne poriče da u pojedinim članicama postoji zamor zbog dosadašnjeg proširenja, i ubuduće se želi ići sporije, ali pokušajte biti realni kada govorite o svom dosadašnjem radu. Niste još uvijek odgovorili na većinu primjedbi koje smo iznijeli u dosadašnjoj fazi, a tu je potencijalni novi spor zbog ustrajavanja na proglašenju ZERP-a. Ako to doista napravite, dodatno ćete produljiti pregovaranje jer možete biti sigurni da u Rimu i Ljubljani, a time i u Bruxellesu ne gledaju sa simpatijama na ovakvo ponašanje vaše vlade, ali i opozicije”, kazao je jedan inozemni diplomat.

ZORAN MILANOVIĆ nažalost podržava proglašenje ZERP-aZORAN MILANOVIĆ nažalost podržava proglašenje ZERP-aPremda su se suzdržali od javnih kritika, barem su dva posljednja poteza ovdašnjih političara, izuzetno loše primljena u međunarodnim krugovima. Prvi je zaoštravanje odnosa prema Haagu i akcija HSP-a da raspiše referendum o Haaškom sudu. Prošlog tjedna neki od vodećih njemačkih demokršćana pokušali su uvjeriti HSP-ove čelnike da odustanu od referenduma, uz obrazloženje kako time stvaraju loš dojam o Hrvatskoj, ali pritom nisu naišli na razumijevanje. Drugi događaj koji je kritiziran bio je susret Stipe Mesića s iranskim predsjednikom Ahmadinedžadom. Sastanak koji se desio u New Yorku posebno je loše primila američka administracija, a jedan ovdašnji diplomat njihove je osjećaje opisao jednom riječju: ”Furious” (bijes).

Na sve su se nadovezali prošlotjedni susret Zajedničkog parlamentarnog odbora Hrvatske i EU. Iako se u završnoj deklaraciji izrazilo razumijevanje za reakcije povodom presuda ”vukovarskoj trojci”, jasno je naznačena i potreba nastavka suradnje s Haagom. Diplomatskim rječnikom, Zagreb je upozoren da niti ne pomišlja na bilo kakve jednostrane akcije. Dobra stvar je da su vodeći političari poput Ive Sanadera i Zorana Milanovića razumjeli opasnost od konfrontacija s Tribunalom i eksplicitno najavili nastavak dosadašnje suradnje.


Rezime posljednjih diplomatskih sastanaka glasi da se u najboljoj varijanti pregovori mogu završiti u prvoj polovici 2009., ali stručnjaci smatraju kako su rokovi manje važan dio ove priče. Puno veći značaj predstavlja kvaliteta reformi unutar same Hrvatske, a tu postoji zastoj u četiri područja: pravosuđu i temeljnim pravima, javnim nabavama, tržišnom natjecanju te ribarstvu. Neki dužnosnici kao što je Neven Mimica, predsjednik Odbora za europske integracije, smatraju kako su područja poput ekologije i poljoprivrede zapravo manji problem nego se predstavlja u javnosti. Prema njegovu mišljenju, glavna poteškoća je to što HDZ-ova vlada ne pokazuje političku volju da se uđe u rješavanje konkretnih problema. Mimica tvrdi kako Vlada ne surađuje niti s Nacionalnim odborom za praćenje pregovora s EU, ali ni sa Saborskim odborom za europske integracije. ”Nema komunikacije koja bi išla u pravcu zadovoljavanja europskih kriterija, ali i nečeg još važnijeg, shvaćanja da je neophodno popraviti stanje u Hrvatskoj. Rasprave su ograničene na tehnička pitanja o pregovaračkim pozicijama za pojedino poglavlje, može li se nešto prihvatiti ili ne, ali izostaje šira parlamentarna rasprava o tim pitanjima. Dodatni problem je u tome što se poslovnikom o radu Nacionalnog odbora određuje da daje mišljenja o hrvatskim pozicijama, ali ne i o samim reformama i njihovu sadržaju, a nakon što smo mi iz oporbe pokušavali pokrenuti širu raspravu, iz Vlade su stizali odgovori da se trebamo držati onoga što je mandat Odbora, a ne iznošenja mišljenja o vladinoj politici“, upozorava Mimica.

Glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak na visini je zadatka, što se ne bi moglo reći i za ministarstva koja ne obavljaju svoj posaoGlavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak na visini je zadatka, što se ne bi moglo reći i za ministarstva koja ne obavljaju svoj posaoIako u Vladi tvrde kako je posljednjih godina smanjena korupcija, u Bruxellesu vlada drukčije raspoloženje. Hrvatska se i dalje doživljava kao snažno korumpirana država, u kojoj su mnogi pripadnici državne, ali i lokalne vlasti upleteni u sumnjive poslove. Unatoč nizu indicija do sada nitko od njih nije procesuiran, a to govori kako linija korupcije ide veoma visoko. ”Učinjeni su sitni koraci u cilju njezina smanjivanja, ali potrebna je nulta tolerancija. Smatra se da i dalje postoji određen stupanj selekcije pa čak i tolerancije prema dijelu osoba koje se sumnjiči za sudjelovanje u korupcijskim aferama”, upozorava Neven Mimica.

Osim toga, kada je riječ o pravosuđu još nema racionalizacije mreže sudova koja je najavljena prije dvije godine, a tek treba početi uvoditi europske pravne standarde prilikom obrazovanja sudaca što će se ionako morati učiniti prilikom ulaska u EU.

S korupcijom je povezno i poglavlje ”Javne nabave”, gdje se od Hrvatske zahtijeva kudikamo transparentnije trošenje novca u poslovima koje financira država. Zakonske postavke su prilično dobre, ali ne i njihova primjena u praksi. Povremeno se sklapaju poslovi bez javnih natječaja što je nedopustivo, glasi prigovor iz Bruxellesa.

Možda se najkompleksniji pregovori očekuju u poglavlju ”Tržišno natjecanje”, gdje su iz EU stigla mjerila za brodogradnju, industriju čelika, slobodne zone i državne potpore. Među hrvatskim pregovaračima nema puno optimista kada se radi o ovom području, dapače svi strahuju da bi za nekoliko godina moglo doći do zatvaranja većine brodogradilišta ili sisačke željezare. Radi se ponajprije o političkom pitanju jer će netko morati preuzeti odgovornost za ukidanje desetk tisuća radnih mjesta. Dobra strana je da će se napokon ugasiti neprofitabilni sektori, primjerice nedavno je objavljeno da je brodogradilište u Splitu u gubicima 2,5 milijardi kuna.

Kada se radi o javnim potporama iz državnog se proračuna troši dvostruko više od prosjeka Europske Unije. DodatniANTO ĐAPIĆ inzistiranjem na referendumu o suradnji s Haaškim sudom udaljava RH od EUANTO ĐAPIĆ inzistiranjem na referendumu o suradnji s Haaškim sudom udaljava RH od EU problem predstavlja i način dodjele potpora koje idu pojedinim tvrtkama, dok se u EU novac daje za konkretne programe koji su ocijenjeni profitabilnima. Hrvatsku ovdje čeka velik posao jer će morati smanjiti potpore, a istodobno promijeniti i način dodjele.

Pitanje oko kojeg postoji svojevrsni konsenzus u ovim pregovorima jest ribarstvo. Svi Nacionalovi sugovornici - i oni iz Hrvatske i oni iz diplomatskih krugova - potvrđuju kako je najava proglašenja ZERP-a 1. siječnja 2008., veliki pregovarački problem. Slovenija i Italija snažno se suprotstavljaju hrvatskoj odluci, a u tome imaju potporu Europske Unije. Nacional je još prije godinu dana prognozirao da će EU osuditi proglašenje zaštićenog pojasa, međutim u to su vrijeme brojni političari poput Ive Sanadera, Vesne Pusić ili Zorana Milanovića, tvrdili kako će se ovo pitanje riješiti diplomatskim pregovorima. Iako je očito da su pogriješili i Vlada i opozicija ustrajavaju na ZERP-u.

Glavni ovdašnji argument glasi kako Unija nema pravo prigovora na hrvatsko pravo proglašenja ZERP-a. On je proglašen još 2003., a godinu dana kasnije suspendiran za zemlje članice Europske Unije. U legalističkom smislu, Hrvatska prema Konvenciji o pravu mora ima pravo proglasiti zaštićeni pojas, tim prije jer su sve druge države također donosile jednostrane odluke.

Hido Biščević u ime Vlade je potpisao odluku o ZERP-u koja se protivi odluci SaboraHido Biščević u ime Vlade je potpisao odluku o ZERP-u koja se protivi odluci SaboraAli postoji detalj o kojem Sanaderova vlada ne voli pričati. Glavni problem je ”Usuglašeni zapisnik iz 2004.” koji je u ime Vlade potpisao Hido Biščević. Tada se hrvatska vlada obvezala kako neće mijenjati saborsku odluku o neprimjeni ZERP-a na zemlje članice EU. Ukratko, odluka o proglašenju Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa znači da je Vlada samovoljno suspendirala vlastiti dokument, a to je argument koji sada s punim pravom koriste Ljubljana i Rim.

Opozicija optužuje Sanaderov kabinet na dvije razine: jer se obvezala prema Italiji i Sloveniji, ali i zato jer smatraju kako isključivo Hrvatski sabor smije mijenjati svoje odluke. Iz Bruxellesa upozoravaju da Hrvatska krši vlastite odluke. Sve u svemu, ne dogodi li se čudo i hrvatska diplomacija nekako ne uvjeri i Sloveniju i Italiju da pristanu na ZERP, pregovori s Europskom Unijom mogli bi postati upitni. A sve to zbog, gledajući realno, jedne marginalne teme koja je potpuno nepotrebno proglašena hrvatskim nacionalnim interesom.

10 prepreka do EU

1. PRAVOSUĐE
Velika je korupcija i u pravosuđu i u državnoj i lokalnoj upravi, a to što nitko nije zbog korupcije kažnjen ukazuje na to da linija korupcije ide vrlo visoko. Racionalizacija mreže sudova najavljena je prije dvije godine, ali ništa od nje.

2. JAVNE NABAVE
Od Hrvatske se očekuje transparentno trošenje novca u poslovima koje financira država, ali i dalje se sklapaju poslovi mimo javnih natječaja, što je nedopustivo.

3. TRŽIŠNO NATJECANJE
Hrvatska će morati zatvoriti neprofitabilna brodogradilišta i čeličane te prestati potpomagati neuspješne tvrtke iz državnog proračuna, makar to značilo gubitke desetak tisuća radnih mjesta.

4. RIBARSTVO

Proglašenje Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa velik je pregovarački problem. On je proglašen još 2003., a godinu dana kasnije suspendiran za zemlje članice Europske Unije.

5. SLOBODA KRETANJA RADNIKA
Dogovorene su pregovaračke pozicije koje ne traže bitna prijelazna razdoblja. Hrvatska prihvaća dolazak radnika iz EU, i želi da Unija ne uvodi kvote ili ograničenja za Hrvate kao što je to učinjeno s Bugarima i Rumunjima. Očekuje se potreba za radnicima u deficitarnim zanimanjima, dok će se izvan EU nastaviti primjenjivati dosadašnja politika kvota.

6. SLOBODA KRETANJA ROBA
Hrvatska će prihvatiti nultu stopu carine za sve proizvode iz EU, ali problem je normizacija i kvaliteta roba koje se izvoze. Ovdje će biti potrebno prijelazno razdoblje jer je nerealno očekivati da će do ulaska u EU svi hrvatski proizvodi biti normirani po europskim standardima.

7. SLOBODA POSLOVANJA
Postoje otpori hrvatskih liječnika i pravnika jer će u budućnosti stranci slobodno osnivati, npr. odvjetničke urede ili ordinacije. Hrvatska će pristati na liberalizaciju, ali uz vremensku odgodu.

8. SLOBODA KRETANJA KAPITALA
Iako još nije došlo na red ovo će biti jedno od najosjetljivijih poglavlja. Hrvatska će tražiti prijelazni period glede omogućavanja strancima kupnje nekretnina. Dodatni problem su loši prostorni i urbanistički planovi dok povijesni ili prirodni rezervati nisu proglašeni nacionalnim ili parkovima prirode čime bi se onemogućila prodaja tamošnjih posjeda i objekata.

9. HIGIJENSKI PROPISI
Najveći problemi u poljoprivrednim pregovorima. Slaba veterinarska zaštita i mogu se očekivati problemi kao u slučaju Austrije čiji proizvodi nisu zadovoljavali sigurnosne norme i godinama nisu mogli biti plasirani u EU. Neophodno je višegodišnje prijelazno razdoblje.

10. ENERGETIKA I EKOLOGIJA
Hrvatska će postupno pristati na liberalizaciju i proizvodnje i distribucije električne energije. HEP će dobiti konkurenciju, ali pokušat će se izboriti prijelazno razdoblje.

Vezane vijesti

Europska unija postaje savezna država

Europska unija postaje savezna država

Priča oko poreza u Europskoj uniji vodi se već godinama, a ona se intenzivirala posljednjih mjeseci u okviru napornih pregovora o novom proračunu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika