Objavljeno u Nacionalu br. 622, 2007-10-16

Autor: Mislav Šimatović

GLAVNI ADUT HRVATSKE INDUSTRIJE ZABAVE

Kraš ne odustaje od projekta Krašograd

NACIONAL EKSKLUZIVNO donosi dijelove projekta buduće zagrebačke turističke atrakcije, zabavnog parka, koji će kompanija Kraš graditi po uzoru na talijanski Gardaland

Velebni park kako su ga zamislili projektanti Urbanih tehnika, trebao se nalaziti na zagrebačkim RavnicamaVelebni park kako su ga zamislili projektanti Urbanih tehnika, trebao se nalaziti na zagrebačkim RavnicamaGrad Zagreb ipak bi mogao dobit velebni zabavni park, koji će, ako se sagradi, biti jedna od većih turističkih atrakcija u Hrvatskoj i jugoistočnom dijelu Europe. Prehrambena industrija Kraš, kako doznajemo, nije odustala od projekta Krašograd, koji je po uzoru na talijanski Gardaland trebao biti sagrađen u suradnji s Gradom Zagrebom u neposrednoj blizini Maksimirske šume, u zagrebačkom naselju Ravnice, tik uz sadašnju Kraševu tvornicu slatkiša.

U izgradnju zabavnog parka Kraš je planirao utrošiti 50 milijuna eura. Kako se dogovor iz travnja ove godine između poglavarstva Grada i uprave Kraša prošlog tjedna pretvorio u otvoreni sukob i uzajamno optuživanje, Krašograd će biti sagrađen na drugom mjestu, prema nešto izmijenjenom projektu, prilagođenom drugoj lokaciji.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić lani je prihvatio ideju, čiji je začetnik prije deset godina bio Slavko Dakić, danas glavni urbanistički strateg u njegovu poglavarstvu. Ideja gradnje zabavnog parka, tematski vezanog za Kraševe proizvode, najpoznatije brandove industrije slatkiša na području nekadašnje Jugoslavije, dobro se uklapa u marketinšku strategiju promoviranja Zagreba. Dakić se očito vodio primjerom Gardalanda, zabavnog parka na istočnoj obali jezera Garda, 20 kilometara od Verone na sjeveru Italije, koji godišnje posjeti više od 3 milijuna turista, što je više od broja stranaca koji dođu u Hrvatsku izvan ljetne sezone. Dovoljno je spomenuti da je u neposrednoj blizini Gardalanda u posljednje 32 godine, otkako postoji taj park, sagrađeno više od 40 hotela visoke kategorije. Parkom po modelu javno-privatnog partnerstva upravlja Merlin Entertainments, kompanija u većinskom vlasništvu investicijske kuće Blackstone Group. I Za Krašograd je predviđen sličan poslovni aranžman, s jednom od tvrtki specijaliziranih za zabavnu industriju.

NESUĐENI PARTNERI Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i čelni čovjek Kraša Nadan Vidošević u travnju su objavili protokol o Krašogradu, ali prošlog je tjedna Bandić izigrao dogovorNESUĐENI PARTNERI Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i čelni čovjek Kraša Nadan Vidošević u travnju su objavili protokol o Krašogradu, ali prošlog je tjedna Bandić izigrao dogovorPrema projektu, čije dijelove ekskluzivno objavljujemo, gradnja zabavnog parka Krašograd trebala je početi preuređenjem sadašnje upravne zgrade tvrtke Kraš, koja će svoja proizvodna postrojenja preseliti s Ravnica na zagrebačku periferiju. Idejnim planom zacrtano je da u podrumu budu muzej čokolade i edukativni centar u kojem bi Kraševi tehnolozi djeci i drugim posjetiteljima objašanjvali proizvodnju slastica od čokolade, od uzgoja kakaovca i lješnjaka do prerade u tvornici i pakiranja gotovog proizvoda. Uz muzej, zgrada bi imala i igraonicu, a sagradio bi se i dječji hostel. Predviđeno je da muzej tunelom bude povezan sa zabavnim parkom, koji bi se sastojao od tematskih dijelova posvećenih Kraševim brandovima. Kako kažu u Krašu, zabavni park zamišljen je kao marketinška podrška njihovim proizvodima poput Bajadere, Griottea, Bronhi i Kiki bombona te Dorine, čokolade koja na tržištima nekadašnje Jugoslavije, osim Slovenije, postiže bolju prodaju od Milke, najprodavanije mliječne čokolade multinacionalne korporacije Kraft Foods. To bi ujedno bio, smatraju u Krašu, nastavak provedbe marketinške strategije jačanja njihovih brandova, započet ovogodišnjim otvaranjem lanca čokoladnih barova u Zagrebu, Opatiji i Banjoj Luci.


Ulaz u zabavni park, kako su predvidjeli projektanti, nalazio bi se na sjevernoj livadi, odakle bi se širio na istok prema spornom gradskom zemljištu, na kojem bi bile dječje igraonice, poligoni za skatere i bicikliste, električni tobogani, panoramske žičare te potoci i jezerca. Na sjeveroistočnom uglu parka, koji omeđuju Maksimirska i Mandlova, sagradilo bi se veliko zatvoreno klizalište. Južno od upravne zgrade gradile bi se podzemna i nadzemna garaža za posjetitelje parka. Sva tri proizvodna postrojenja, tvornice keksa i vafla te kakao i snack proizvoda, koje se nalaze južno od upravne zgrade još od kraja 60-ih, ostale bi na tom mjestu do preseljenja na novu, zasad nepoznatu lokaciju.

U Krašu su lani iznijeli plan o preseljenju tvornice i predložili gradonačelniku Bandiću zajednički projekt gradnje zabavnog parka, koji bi se realizirao u obliku javno-privatnog partnerstva. Ideja je bila da Grad izmjenama urbanističkog plana Krašu dopusti gradnju stambenog kompleksa na mjestu sadašnje tvornice te za potrebe zabavnog parka ustupi susjedno zemljište na Ravnicama. Objedinjavanjem tih dviju parcela dobio bi se dovoljno velik prostor za gradnju zabavno-turističkog kompleksa, koji bi bio omeđen Maksimirskom cestom na sjeveru, ulicom Ravnice na zapadu i jugu te Mandlovom cestom na istoku. Kraš bi postupno preselio proizvodnju izvan grada a na mjestu sadašnje tvornice izgradio stambeni kompleks kojim bi se pokrilo 200 milijuna troškova preseljenja proizvodnje. Upravna zgrada Kraša, koja se nalazi tik uz tvornicu, postala bi dio zabavnog parka, a tvrtka bi za potrebe sjedišta kompanije zadržala jednu etažu postojeće zgrade, koja bi izvana podsjećala na bajaderu, jednu od najpoznatijih Kraševih čokoladnih slastica. Kako stvari stoje, plan s upravnom zgradom će se realizirati, dok će Krašograd biti sagrađen na drugoj lokaciji.

IDEJNI ZAČETNIK Slavko Dakić, glavni urbanistički strateg zagrebačkog gradskog poglavarstva, predložio je gradnju zabavnog parka po uzor na Gardaland prije deset godinaIDEJNI ZAČETNIK Slavko Dakić, glavni urbanistički strateg zagrebačkog gradskog poglavarstva, predložio je gradnju zabavnog parka po uzor na Gardaland prije deset godinaTako barem tvrdi predsjednik uprave Kraša Nadan Vidošević, koji ne odustaje od projekta Krašograd, čijom bi se izgradnjom, prema njegovu mišljenju, u Zagrebu i Hrvatskoj potaknuo razvoj turističke industrije i povećao broj inozemnih gostiju. Činjenica je, kaže Vidošević, da u jugoistočnoj Europi nema takvih parkova, Krašograd bi bio prvi. Ideja zagrebačkog zabavnog parka po uzoru na Gardaland postala je aktualna prije dvije godine kad su u Krašu počeli ozbiljno raditi na preseljenju tvornice na periferiju grada. Sadašnja lokacija na Ravnicama Krašu je postala tijesna jer na njoj nije moguće dalje širiti proizvodne kapacitete, što je nužno za nastavak uspješnog poslovanja. U Krašu su izračunali da će preseljenje trajati barem četiri godine, jer se zbog specifičnih proizvoda s ograničenim rokom trajanja ne mogu napraviti dovoljne zalihe ako proizvodnja stane. Preseljenjem tvornice oslobodit će se parcela od 89.000 četvornih metara, na atraktivnoj lokaciji preko puta Maksimirske šume i zoološkog vrta. Plan je gradsko poglavarstvo načelno prihvatilo a protokol o gradnji Krašograda u travnju su javno obznanili gradonačelnik Bandić i čelni čovjek Kraša Vidošević.

Prošlotjednim prihvaćanjem izmjena Generalnog urbanističkog plana u Gradskoj skupšini Zagreba, kojima je među ostalim predviđena gradnja stanova na zemljištu Kraševih tvornica na Ravnicama, privremeno je riješen višednevni sukob između Grada i vodstva te kompanije, koji je, osim zbog Krašograda, široj javnosti postao zanimljiv zbog još jedne pojedinosti: istrage o maverzacijama vrijednim gradskim zemljištem na Ravnicama, koju je protiv ovlaštenih u gradskom poglavarstvu pokrenuo Uskok. Dok je rezultat istrage Uskoka zasad nepoznat, sudbina Krašograda na toj lokaciji prilično je neizvjesna.

GLAVNI DIO zabavnog parka trebao se graditi na gradskom zemljištu preko puta Maksimirske šumeGLAVNI DIO zabavnog parka trebao se graditi na gradskom zemljištu preko puta Maksimirske šume Prihvaćanjem izmjena Generalnog urbanističkog plana, naime, dovedena je u pitanje realizacija desetogodišnje ideje gradnje velebnog zabavno-tematskog parka, koji je trebao postati svojevrsna kruna 100-godišnjeg poslovanja najveće hrvatske industrije slatkiša. Iako se čini da je zagrebačko poglavarstvo izišlo ususret Krašu, jer će ta kompanija gradnjom i prodajom stanova na mjestu svojih proizvodnih postrojenja moći financirati preseljenje tvornice u zagrebačko predgrađe, zapravo je poglavarstvo Zagrebu nanijelo štetu jer se privremeno odreklo projekta koji Zagrepčani ne bi morali platiti a od kojeg bi grad dugoročno imao marketinške i financijske koristi.

U Krašu tvrde da izgradnjom i prodajom stanova ta kompanija neće ostvariti veliku zaradu. Zasad postoji samo prijedlog idejnog rješenja o izgledu i veličini stambenih zgrada. O preseljenju tvornice s Ravnica u Krašu razmišljaju već nekoliko godina a za to postoje i opravdani poslovni razlozi. Tvrtka će ove godine prvi put imati prihode veće od milijardu kuna, izvoz Kraševih proizvoda raste iz godine u godinu i uskoro će pokrivati pola ukupne proizvodnje. U Hrvatskoj Kraš ima 30 posto a u segmentima slatkiša koje proizvodi natpolovičan tržišni udio. Kompanija je orijentirana na zemlje nekadašnje Jugoslavije te srednje i istočne Europe, gdje Kraš ima svoje podružnice, a osim u Češkoj i Slovačkoj, ambiciozni su i planovi širenja na poljsko tržište. Postojeća lokacija na Ravnicama postala je svakako ograničavajući faktor u ostvarenju takvih poslovnih planova. Tri proizvodene hale popunjene su proizvodnim linijama, koje su postavljene vertikalno zbog skučenosti prostora. Plan tvrtke je širiti kapacitete a suvremena tehnologija uvjetuje horizontalno postavljanje proizvodnih linija.

U Krašu kažu da intenzivno tragaju za novom lokacijom a razmatraju i ponude gospodarskih zona blizu nekoliko gradova što, unatoč povoljnim uvjetima, ne mogu prihvatiti. Naime, na Ravnicama trenutačno radi 1900 radnika, uglavnom iz Zagreba i okolice, pa je jedan od uvjeta da nova lokacija bude u zoni zagrebačkog javnog gradskog prijevoza. Otežavajuća okolnost pri odabiru lokacije za Kraš je infrastruktura, jer osim cestovne povezanosti tvornici mora biti osigurana i dobava osnovnih energenta, kao što su plin i dovoljno jak elektroenergetski sustav.

KRAŠOGRAD bi, prema projekcijama, godišnje moglo posjetiti oko tri milijuna turistaKRAŠOGRAD bi, prema projekcijama, godišnje moglo posjetiti oko tri milijuna turistaLjudi iz menadžmenta Kraša kažu da zbog događaja koji su uslijedili nakon objavljivanja protokola o Krašogradu u travnju osjećaju kako ih je gradsko poglavarstvo izigralo. Tvrde da na projektu Krašograda intenzivno rade već dvije godine. Od arhitektonskog studija Urbane tehnike naručili su i izvedbeni projekt s vizualizacijama a o tome su obavijestili i gradonačelnika Bandića kad je lani posjetio tvornicu na Ravnicama. Prema riječima osobe bliske upravi Kraša, gradsko poglavarstvo čak se angažiralo u traženju lokacije za novu Kraševu tvornicu pa je tako Slobodan Ljubičić na sastanku s vodstvom Kraša početkom ljeta predložio tvrtki kupnju zemljišta kod Ivanje Reke. Unatoč povoljnoj cijeni, u Krašu, koji je prehrambena industrija, od toga su odustali kad su doznali da je u neposrednoj blizini predviđena gradnja kolektora otpadnih voda i spalionice smeća.

Uskoro su u gradskom poglavarstvu promijenili mišljenje o suradnji s Krašom. Samo tri mjeseca nakon objavljivanja protokola o Krašogradu, 18. srpnja, Grad je svoj dio zemljišta predviđen za zabavni park na Ravnicama u tajnosti zamijenio za zemljište bivše svinjogojske farme u Sesvetskom Kraljevcu, i to s dvjema tvrtkama bez imovine i prihoda, čiji su vlasnici dvoje studenata, 23-godišnji Mislav Nakić i 25-godišnja Magda Jukica. Kako se poslije doznalo, nagodbu o zamjeni zemljišta potpisao je osobno Milan Bandić. Zatim je predloženo da se novim GUP-om to zemljište prenamijeni za gradnju trgovačkog centra, a da Kraševa parcela ostane u zoni industrijske gradnje, što bi značilo da ta kompanija na svom zemljištu ne bi mogla graditi stambene zgrade.

Međutim, gradski čelnici prijavljeni su Uskoku zbog sumnje da je zemljište na Ravnicama zamijenjeno ispod cijene te da se time išlo na ruku privatnim tvrtkama na štetu grada. Dok Uskok istražuje taj slučaj, Bandić se predomislio i na terenu na Ravnicama, gdje je trebao biti Krašograd, odlučio graditi stanove po modelu poticajne stanogradnje. Kako se grad u međuvremenu uknjižio na zemljište u Sesvetskom Kraljevcu, dvije tvrtke u vlasništvu mlađahnih studenata dobit će od Grada zamjensku parcelu ili 6,3 milijuna eura, na koliko je procijenjeno zemljište bivše svinjogojske farme u Sesvetskom Kraljevcu. U posljednji trenutak, dan prije prošlotjednog zasjedanja gradskog poglavarstva, u prijedlog izmjena GUP-a ušao je amandman kojim se odobrava gradnja stanova na mjestu sadašnje Kraševe tvornice. Time je Krašu omogućeno preseljenje, ali ne i gradnja zabavnog parka.

Iz muzeja tunelom u park

Ulaz u zabavni park predviđen je iz Muzeja čokolade u podrumu sadašnje upravne zgrade Kraša. Iz muzeja bi se tunelom ulazilo u park omeđen Maksimirkom cestom na sjeveru, ulicom Ravnice na zapadu i jugu te Mandlovom cestom na istoku.

Igranje s kakaovcem

Bez obzira na realizaciju projekta Krašograd, Kraš će preurediti sadašnju upravnu zgradu na Ravnicama. U podrumu će se nalaziti muzej čokolade s edukativnim programima o proizvodnji i uzgoju sirovina poput kakaovca. Kraš će za potrebe sjedišta kompanije zadržati jednu etažu.

Fotogalerija

  • Velebni park kako su ga zamislili projektanti Urbanih tehnika, trebao se nalaziti na zagrebačkim Ravnicama
  • NESUĐENI PARTNERI Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić i čelni čovjek Kraša Nadan Vidošević u travnju su objavili protokol o Krašogradu, ali prošlog je tjedna Bandić izigrao dogovor
  • IDEJNI ZAČETNIK Slavko Dakić, glavni urbanistički strateg zagrebačkog gradskog poglavarstva, predložio je gradnju zabavnog parka po uzor na Gardaland prije deset godina
  • GLAVNI DIO zabavnog parka trebao se graditi na gradskom zemljištu preko puta Maksimirske šume
  • KRAŠOGRAD bi, prema projekcijama, godišnje moglo posjetiti oko tri milijuna turista

Vezane vijesti

Hrvatska ima 28% veću prodajnu površinu po stanoviku od zemalja EU

Hrvatska ima 28% veću prodajnu površinu po stanoviku od zemalja EU

U primjeni najnovijih tehnoloških rješenja kao i strukturnoj konsolidaciji ponajviše je napravljeno u trgovini, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika