DIZAJNER I KONCEPCIJA Splitski dizajner Mario Brzić sa svojim radovima koji su utemeljeni na prikazivanju ključnih javnih događaja u Splitu tijekom čitave godineSamostalni likovni umjetnik i dizajner Mario Brzić autor je novog vizualnog identiteta Turističke zajednice Splita. Uz pomoć Vedrana Matošića, predsjednika TZ Split i umjetničkog fotografa Ante Verzottija, Brzić je izradio seriju plakata, brošura, mapa, planova grada i letaka koji na nov način govore o splitskoj turističkoj, kulturnoj, sportskoj i gastronomskoj ponudi - od karnevala i Splitskog ljeta do Boat showa i Mrdujske regate. Brzić je i autor četiriju kataloga Hrvatske turističke zajednice s velikim nakladama za koje je HTZ dobila najviša europska priznanja. Mario Brzić, rođeni Dubrovčanin, koji je cijeli život proveo u Splitu, akademski je slikar. Nakon što je koncem 70-ih imao nekoliko uspješnih izložbi, posvetio se dizajnu. “Bio sam nemiran duh, mrzio sam samovanja u potkrovlju ateljea, a onda velike gužve na izložbama. Pronašao sam se u dizajnu zahvaljujući Mediteranskim igrama u Splitu 1979. Postao sam suradnik Centra za industrijsko oblikovanje u Zagrebu i dio tima na razradi vizualnog identiteta MIS-a”, kazuje Mario Brzić. “Žao mi je što se taj stvaralački tim u Splitu nije održao, jer se u traženju vizualnog identiteta Splita ne bi tako dugo lutalo. Fieru Sv. Duje i neke manfiestacije bitne za grad, oblikovali su ljudi koji ne shvaćaju o čemu se radi, a to upućuje na zaključak da ni grad ne živi sa svojim manifestacijama”.

Brzićeva monografija “Split-Palača“ je 2005. doživjela veliko priznanje u New Yorku. “Ministarstvo turizma organiziralo je povodom 1700. obljetnice Splita predstavljanje grada i monografije kroz koju smo dizajnerskim inovacijama, kroz fotografiju i crtež oživjeli palaču. Amerikanci su bili iznenađeni”, kaže Brzić koji se posvetio promidžbi hrvatskih turističkih tvrtki i turizma. Izradio je i prvi logo Ministarstva pomorstva RH, prvu povelju hrvatskog Jadrana te oblikovao veliki transparent “Pax-Mir-Peace” koji je nosio konvoj Libertas probijajući agresorsku blokadu Dubrovnika. Mario Brzić oblikovao je i prvu monografiju “Hrvatsko brodovlje” koja je početkom 90-ih dobila nagradu J. J. Strossmayer HAZU-a. Bio je 1992. autor prve monografije o hrvatskim svjetionicima “Pharos”, za koju je dobio priznanje za kreativnost u grafičkom dizajnu, potom prve monografije Splitsko-dalmatinske županije “Zeleno i plavo”, a njegov prospekt Brača proglašen je najbolje oblikovanim u Hrvatskoj 1994. Mario Brzić oblikovao je i prvu hrvatsku VISA kreditnu karticu Splitske banke.

---

“Turizam jako traži dizajn za razliku od gospodarstva koje je za to nezainteresirano. Pogledajte naše trgovačke lance s nepreglednim plakatima i katalozima, pretrpanim robom i cijenama. U inozemstvu se sva ponuda studijski snima, i voće, i meso, i crijep, jer je dizajnersko oblikovanje dio kulturne ponude. Kultura bi trebala biti pravi konzumet dizajnerskih dostignuća, ali u nas je to sporadično. Uvijek je problem naći novac za kulturne sadržaje, pa se i na dizajniranju štedi”, ističe Brzić.

MARIO BRZIĆ okružen prijateljima i kolegama u New Yorku 2005. za vrijeme predstavljanja njegove monografije 'Split-Palača'Od 1991. do 1998. Brzić je kao vanjski suradnik HNK Split dizajnirao vizualni identitet Splitskog ljeta, Marulićevih dana i repertoara HNK. “Vlastitu jednogodišnju kazališnu produkciju sam 1994. izložio na 29. zagrebačkom salonu jer grafički dizajn jest umjetnost. Katalozi, plakati i knjižice ispisani su prepoznatljivim rukopisom. Danas se zaboravlja da sam napravio sjajne samostojeće panoe za svaku premijeru. Uvijek sam se uspoređivao samo s najboljim dizajnerima. Znao sam da se diskretan rukopis, kao i način snimanja u dizajnerskoj prezentaciji mora primijetiti. Bio sam među rijetkim dizajnerima koji su prikazivali prazne plaže. Zlatni rat na Bolu sam snimao bez ljudi, pa su me kritizirali i pitali tko će doći ako nema ljudi. Onda su, gledajući druge, shvatili koju poruku šalje prazni Zlatni rat. Ljudi koji naručuju dizajn u turizmu i odlaze na sajmove ne ulaze u probleme vizualnosti i tajne zanata”, kaže Brzić.

“Kultura je više kreativna, a kroz turističku promidžbu robujete fotografiji i tekstu”, kaže Brzić. “Ako su materijali apstraktni, ne valja, poruka mora dospjeti do gosta. Turizam ne voli ekshibicionizam. Turizam voli iluziju. Ali nikada nisam intervenirao računalom ili pokazao lažnu sliku. Samo sam pokazivao ljepšu stranu Hrvatske. Arapski Emirati nikada ne pokazuju pustinju, već savršene i raskošne sobe.”

Iako na svim turističkim sajmovima gosti prvi kontakt s nekim područjem imaju preko tiskanih materijala, nitko u Hrvatskoj nije obvezan posao dodijeliti natječajem profesionalnom dizajneru. “Posao se dodjeljuje svakom tko nešto radi s kompjutorom. Hrvatsko prokletstvo je da za dizajn novca nema, a to je laž”, naglašava Mario Brzić.

Kada je 2006. radio katalog o ronjenju u Hrvatskoj, Brzić je odlučio raditi na drugi način. “Moje prvo pravilo je poznavanje područja o kojem se radi. Prošao sam svako mjesto od Savudrije do Cavtata i vidio bezbroj lijepih krajolika. Stručnjaci podvodne fotografije morali su mi točno detektirati gdje je što snimljeno. Koralj iz Istre ne može biti pokraj Visa. Morske dubine nisu iluzija ili izmišljotina, već čarolija. Kroz katalog o ronjenju prelazite Jadransko more s točno označenim vrstama koralja, riba, ljepota. Moj princip su apsolutna profesionalnost i iskrenost”, napominje Brzić koji je za HTZ oblikovao i 130 samostojećih panoa koji u uredima HTZ-a širom svijeta pokazuju hrvatsku turističku ponudu.

VELIKI PLAKAT s posve novom vizurom unutrašnjosti splitske katedrale dio je Brzićeve serije“Strani vlasnici hotela na Jadranu turističke matarijale rade u svojim zemljama pa se događalo da su kolege u Austriji pomiješale lokalitete. Tako je čuvena slika s borom na plaži u Brelima dospjela u Primošten. Pred Tučepima je jambo plakat kompanije Blue Sun. Na najljepšoj šljunčanoj kilometarskoj plaži na Jadranu pronašli su komad kamena koji kao da je pao iz svemira i napisali ‘Dobrodošli u Tučepe’. Neki su shvatili pogreške i počinju se okretati našim dizajnerima. Mogao bih raditi Slavoniju i slavonsku priču, ali više bih volio da to napravi čovjek koji živi u Slavoniji. Danas je u ovom poslu najvažnija fotografija. Nema puno etabliranih fotografa, i njihov je problem zasićenje motiva. Počeli su jedan drugome kopirati motive. I to je bio dodatni poticaj da se pomažem autorskom fotografijom i sam snimam. U katalogu Makarske rivijere i katalogu “Privatni smještaj” HTZ-a su moje fotografije. U novom konceptu TZ Split koristili smo fotografije Ante Verzottija. Samo je jedan autor fotografije, jer se tako može postići maksimalna kreativnost”, ističe Brzić.

No Brzićev je rukopis svuda provučen. “Dominira žuta boja koja upozorava da je grad i cijelo područje nastalo na zasadama žuke ili brnistre, kao tipične mediteranske biljke. Žuto je optimizam sunca. Verzotti je snimao sva događanja, pa smo pokazali da Split pulsira dvanaest mjeseci, i kroz Boat Show, i kazališnu sezonu, i na Mrdujskoj regati, i na Splitskom ljetu, i na karnevalu, postavivši ih kružno. Sličan primjer pokazivanja događaja tijekom godine našli smo u Beču.
Cijeli program nazvali smo “Split-Palača-živući spomenik”. U generalnoj brošuri htjeli smo pokazati da je Split jedan od rijetkih spomenika na svijetu u kojem žive ljudi. Naš brand je Peristil, novu Rivu smo pokazali noću pod svjetlima, a kulturu, muzeje, sport, gastronomiju, događanja, hotele, izlete, shopping na drugi način. I na koncu žuka u kaleti usred grada”, naglašava Mario Brzić.

NAGRAĐENI PLAKAT za splitsko izdavačko poduzeće LogosPriznanje za dizajn u Francuskoj

Jedan od Brzićevih najljepših radova je plakat koji je napravio za izdavačku kuću Logos koncem 80-ih. “S Verzottijem sam snimio igru olovkama u boji. Na Zgrafu, međunarodnoj izložbi grafičkog dizajna u Zagrebu, plakat su zapazili kolege iz francuskog magazina za grafiku Bat i izdvojili ga, tako da je na velikoj međunarodnoj izložbi u Parizu proglašen najuspješnijim radom. To je bila velika sreća, jer smo to napravili skromno, sa samo pet, šest bojica. Kasnije sam od tog plakata napravio zidni kalendar koji je 1988. dobio nagradu kao najbolji zidni jednolisni kalendar“, ističe Brzić kojemu je jedna od najdražih izložbi priređena 1998. godine u Splitu, na Korčuli i na Bolu. Brzić je napravio samostalnu izložbu naslovnih stranica turističkih brošura koje je oblikovao u vrijeme rata, pod nazivom “Hrvatska na naslovnici”.

Mario Brzić akademski je slikar koji se nakon nekoliko uspješnih izložbi koncem 70-ih, preko suradnje na vizualnom identitetu Mediteranskih igara u Splitu, posvetio dizajnu. Iako kaže da bi se rado bavio i dizajnom u gospodarstvu i kulturi - koji za dizajnom nemaju interesa, u prvom slučaju, odnosno novca u drugom - karijeru mu je obilježio upravo rad na turističkoj promidžbi. Njoj pristupa izuzetno profesionalno i savjesno, a zahvaljujući tome dobio je za svoje monografije i ostale materijale koje je oblikovao brojna priznanja u zemlji i inozemstvu.