Ante Samodol demantirao je sve optužbe na svoj račun i potvrdio da je pismo protiv njega napisao netko od njemu podređenih u HanfiAnte Samodol, predsjednik uprave Hanfe, našao se nedavno na udaru nezadovoljnika u Hanfi, koji su Državno odvjetništvo, ured predsjednika Stipe Mesića i premijera Ivu Sanadera upozorili na navodne nepravilnosti u poslovanju te institucije. Oni su u opsežnom pismu opisali navodne nepravilnosti u radu Hanfe, čime žele uzdrmati Samodolovu poziciju, potaknuti državni vrh da pokrene njegovu smjenu, a Državno odvjetništvo da ispita ima li u tim nepravilnostima elemenata kaznenih djela.

Kako se u pismu neka zbivanja u Hanfi opisuju vrlo precizno, Nacional je odlučio provjeriti njegov sadržaj, iako ono nije potpisano. Ante Samodol potvrdio je Nacionalu da su pismo takvog sadržaja mogli napisati samo neki njegovi podređeni kolege iz Hanfe, ali je sadržaj pisma demantirao. Samodol se detaljno očitovao o svim optužbama kojima ga pokušavaju uzdrmati.

"Priznajem da je moj poraz to što se takvo pismo pojavilo. Samo sebi to mogu predbaciti, posebice stoga što ljudi koji su ga pisali sjede zajedno s mojim suradnicima i uživaju moje povjerenje. Ja se često znam verbalno sukobiti sa suradnicima oko nekih situacija, ali to nije ništa neobično, niti je riječ o osobnim sukobima. Posebno sam principijelan oko nekih situacija u kojima vidim da netko izbjegava radne obaveze na štetu svojih kolega. Međutim, to ne znači da je ozračje u Hanfi loše, niti ga lošim može učiniti pismo s deplasiranim optužbama, iako se u njemu zlonamjerno opisuju neke situacije koje su se dogodile", kaže Ante Samodol.

Financijski stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao tvrde da je Samodol za vrijeme svog mandata povukao neke dobre poteze, te da ima i neke dobre ideje, ali ih često ne uspijeva adekvatno prezentirati zbog svoje nagle naravi. Međutim, Samodol je povukao i poteze koji se nekima nisu svidjeli. Među njima su sigurno i oni sudionici financijskog tržišta koje je kaznio privremenim ili trajnim oduzimanjem dozvola za rad. S druge strane, neke akcije nadzora nad brokerskim kućama koje Hanfa provodi, bar prema viđenju autora pisma protiv Samodola, namjerno se otežu ili zaobilaze zbog privatnih razloga ili korupcije. Zato ne začuđuje što su Samodola protivnici opisali kao psihotičnu i korupciji sklonu osobu, koja maltretira zaposlenike i svoj autoritet izgrađuje ishitrenim i često nepotrebnim sukobima s cijelom financijskom industrijom.

Ante Samodol je u siječnju 2006. dospio na čelo agencije koja je zadužena za nadzor nebankarskih financijskih institucija: investicijskih i mirovinskih fondova, osiguravatelja i leasing-društava. S obzirom na to da je riječ o tržištu teškom više desetaka milijardi kuna, Samodol je zapravo jedan od najmoćnijih dužnosnika u državi.

Samodol kao čelnik Hanfe ne smije imati dionice, niti njima trgovati. Međutim, on je prije imao 3190 dionica Nava banke, gdje je bio i zaposlen, čija je tržišna vrijednost danas oko 3,5 milijuna kuna. Njegovi protivnici tvrde da se on po dolasku u Hanfu fiktivno riješio tih dionica, prenoseći ih u vlasništvo punca Dragutina Fočića, te da je tako počinio kazneno djelo prikrivanja vlasništva.

MLADEN BAJIĆ, glavni državni odvjetnik, obaviješten je o navodnim zloporabama ovlasti Ante SamodolaSamodol je Nacionalu pokazao da je većinu tih dionica kupio još krajem 90-ih, kada su one vrijedile mnogo manje, a logično je objasnio i otkud mu novac. Rekao je da je puncu darovao dionice u zamjenu za vlasništvo nad dijelom obiteljske kuće u kojem stanuje s obitelji. Samodolu zamjeraju da je ignorirao nepravilnosti u borbi dioničara za kontrolu nad tvrtkom Elektropromet koju je, po svemu sudeći najviše zbog atraktivnih nekretnina, odlučila pod svoju kontrolu staviti grupa ljudi okupljenih oko Jure Bajića, bivšeg pomoćnika ministra financija u vladi Ivice Račana. Oni su na diskutabilan način razvlastili dotadašnjeg direktora Dragutina Kosa, a u svemu tomu ključnu ulogu odigrao je izvjesni Michael Ljubas. Autori pisma protiv Samodola navode da je Ljubas u toj operaciji počinio niz nezakonitosti, koje Samodol nije sankcionirao jer je prijatelj s Ljubasom iz dana kada su radili zajedno u Nava banci. U pismu se tvrdi da je taj i još neke druge projekte u kojima je sudjelovao Ljubas financirala Nava banka, te da Samodol nije htio reagirati na prijave jer bi tada Ljubas sa svojim dionicama ostao bez zarade, a Nava banka bi teško naplatila svoja potraživanja.

Autori pisma navode da Samodol nije htio naštetiti Nava banci, jer je u biti on i dalje dioničar te banke, iako se formalno riješio dionica. Samodol tvrdi da uopće ne poznaje Michaela Ljubasa, te da ti navodi u pismu nisu točni. Samodol je demantirao i navode da on zlostavlja sve zaposlenike Hanfe koji ga bespogovorno ne slušaju, a štiti druge koji sudjeluju u neprimjerenim aktivnostima. U pismu se navodi da Samodol često kažnjava svoje djelatnike zbog navodnog sukoba interesa, čak i u situacijama kada bi čuo da se neki djelatnik Hanfe našao na ručku s nekom osobom iz financijske industrije.

Autori pisma tvrde da Samodol nije principijelan, te da je u sukobu interesa, jer mu je supruga zaposlena u Hrvatskoj poštanskoj banci. U pismu se navodi da Hanfa zato nije procesuirala nepravilnosti koje je tijekom provedenog nadzora otkrila u radu njenih brokera. U pismu stoji sljedeće: "U nadzoru nad poslovanjem brokera Hrvatske poštanske banke otkrivene su nepravilnosti koje nisu procesuirane. Po nalogu Samodola, nalazi nadzora su pospremljeni u ladicu." Autori pisma su pogriješili tvrdeći da je Samodolova supruga zaposlena upravo u brokerskom odjelu Hrvatske poštanske banke, iako je ona zaposlena u jednom drugom odjelu. Samodol i zato smatra da su te optužbe deplasirane. On demantira i tvrdnje da je on zajedno s nekim svojim podređenim kolegama zbog privatnih interesa izbjegavao procesuirati nepravilnosti koje je Hanfa utvrdila u radu brojnih brokerskih kuća, ili osiguravajućih društava. Međutim, takve optužbe nije jednostavno demantirati. Ti su predmeti otvoreni, a Samodolovi protivnici tvrde da se dužinom analize pronađenih nepravilnosti manipulira zbog privatnih interesa.

Samodolu se pripisuju navodni propusti vezani uz nadzor brokerskih kuća Interkapital, Investco i Auctor. Interkapital je, prema tvrdnjama u pismu, dobio prijavu za trgovanje povlaštenim informacijama vezano uz stjecanje dionica Magme u javnoj ponudi. U pismu je taj slučaj opisan ovako: "Ta je prijava zataškana. Interkapital je već ostao bez dozvole za rad uvjetno na rok od godinu dana i to zbog bezočnog laganja djelatnicima Hanfe koji su provodili nadzor. Iako je nakon toga utvrđen novi niz nepravilnosti, Samodol je to zbog svog prijateljstva sa vlasnicima Interkapitala zablokirao. Zataškana je i prijava za dražbu dionicama Zagrebačke banke. Hrvatski fond za privatizaciju na javnoj dražbi je prodavao velik paket dionica Zagrebačke banke. Interkapital je kupio taj paket tako da je kupnju kreditirala sama Zagrebačka banka, samo uz zalog kupljenih dionica.

FRANJO LUKOVIĆ, čelnik Zagrebačke banke koja je financirala Interkapitalovu kupnju dionica te iste bankeOni su znali da uskoro slijedi povoljna dokapitalizacija Zagrebačke banke. Nakon što je ta dokapitalizacija objavljena, cijena dionica je naglo porasla, a Interkapital je zaradio preko 20 milijuna kuna. Treba istaći da Interkapital upravlja portfeljem vrijednosnih papira za Martinu Dalić (državna tajnica za strategiju u Ministarstvu financija, op. a.)."

U pismu se navodi da se brokerska kuća Investco neopravdano našla na udaru Samodola. Investco je radio kao agent emisije dionica za Podravsku banku. Hanfa im je oduzela tu dozvolu, obrazlažući to propustima u obavljanju upisa dionica. Međutim, Investco navodno uopće nije bio zadužen za taj dio posla. Djelatnici Hanfe tvrde da je Samodol oduzeo tu dozvolu Investcou samo zato što mu ide na živce Ivica Todorić, većinski vlasnik Agrokora, koji je 20-postotni vlasnik Investcoa. Samodol sve navedeno demantira.

U pismu protiv Samodola stoji: "Već je nekoliko ljudi ostalo bez posla zbog njegovih prijetnji. Način djelovanja je uvijek isti - prijeti se oduzimanjem licenci za rad ili nedavanju istih ako se neki ljudi ne smijene sa funkcija, ili ako im se ne podijele otkazi. Najnoviji primjer je ICF. U nadzoru nad poslovanjem ICF-a nađene su brojne nepravilnosti. Ali s njima je napravljen ‘deal’ - Ratko Zadravec, zaposlenik ICF-a, dobiva otkaz, a ICF će biti kažnjen samo sa uvjetnim oduzimanjem dozvole za rad, iako se prvo namjeravalo uzeti im dozvolu za rad bezuvjetno."

Samodol je ponudio na uvid sve sporne predmete, tvrdeći da se Hanfa trudi pošteno i marljivo raditi svoj posao. "Nastojimo biti odmjereni i pravični, te ne izricati drakonske kazne odmah, a osobito ne bez pravog razloga. Međutim, nekima se ne sviđa što se na tržište uvodi red. To mi je razumljivo", kaže Samodol.

Moguće je da su upravo zato u pismu protiv Samodola oštro napadnuti neki njegovi podređeni, koji su sudjelovali u nadzoru brokerskih kuća. Neki od tih napada su posve deplasirani, što ide u prilog Samodolu i tvrdnjama koje iznosi u vlastitu obranu. Samodol tvrdi da Hanfa nastoji animirati subjekte financijskog tržišta na suradnju prilikom izrade raznih zakona i pravilnika, ali da je odaziv vrlo slab. Međutim, neki subjekti financijskog tržišta tvrde da su se odazivali tim pozivima, ali su to vrlo brzo prestali činiti. Tvrde da su dospjeli na udar Hanfe nakon što su argumentirano kritizirali neke njihove inicijative, da je Samodol doživio tu polemiku kao napad na osobni profesionalni integritet te da im je tjednima nakon toga bez povoda stvarao probleme. Mnogi glavni problem vide upravo u Samodolovu karakteru i načinu javnog komuniciranja. Zamjeraju mu da je nedavno javno prijetio novinarima i medijima, najavljivao progone, a zakon za to što mu se ne sviđa predviđa samo prekršajne kazne. U tomu njegovi protivnici vide njegovo pretjerivanje, što nepotrebno stvara napetost na financijskom tržištu.

Samodolu nitko ne zamjera to što je odlučio uvesti red u vrlo široko financijsko područje koje kontrolira. Međutim, osoba s takvim ovlastima mora imati vrlo istančanu vještinu javnog komuniciranja, ponajprije zato što neke njegove izjave mogu vrlo negativno utjecati na stanje na financijskom tržištu. Financijski stručnjaci s kojima je Nacional razgovarao tvrde da bi Samodol u budućnosti prije svega trebao usavršiti svoju komunikaciju s javnosti i iskazati više poštovanja prema subjektima na financijskom tržištu, jer ne krše svi zakon.