Objavljeno u Nacionalu br. 624, 2007-10-30

Autor: Robert Bajruši

CRKVENI PREVRAT

Kako je pao kardinal Josip Bozanić

IZBOROM BISKUPA MARINA SRAKIĆA na čelo Hrvatske biskupske konferencije biskupi su pokazali da žele zaokret Crkve udesno, što će se i pokazati u predizbornoj izjavi koju će u ime HBK uskoro donijeti Srakić

MARIN SRAKIĆ novi je predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeMARIN SRAKIĆ novi je predsjednik Hrvatske biskupske konferencijeKoliko god unutar Katoličke crkve negiraju bilo kakve sukobe, Joisip Bozanić više nije predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zbog neslaganja većine biskupa s njegovim desetogodišnjim djelovanjem. U formalnom smislu, Bozanić i dalje ostaje najveći crkveni velikodostojnik, ali biskupi su detronizirali jedinog kardinala iz Republike Hrvatske. Izborom biskupa Marina Srakića, Katolička crkva skrenula je udesno i može se očekivati promjena dosadašnje politike, koja je koliko-toliko balansirala među ovdašnjim strankama.

Sada se očekuje prvi, doista relevantan pokazatelj smjene na vrhu Biskupske konferencije, a to je Izjava o parlamentarnim izborima. Priprema je novi predsjednik HBK, a crkveni izvori potvrdili su za Nacional da je Srakić napisao Izjavu koja de facto predstavlja crkvenu potporu desnoj političkoj opciji. Riječ je o nedvojbeno najvažnijem crkvenom dokumentu posljednjih godina, koji sadržava upute katoličkim vjernicima za koga trebaju glasovati. Nacionalovi sugovornici kažu da dokument ima dvije glavne teze.

Prva, vjernici se upućuju na izlazak na izbore 25. studenoga uz obrazloženje da samo tako mogu utjecati na to da Hrvatska dobije kvalitetnu vlast. Drugo, premda biskupi predvođeni Srakićem ne navode kojim strankama treba dati glas, oni napominju da to trebaju biti opcije koje zagovaraju kršćanske vrijednosti.

Drugim riječima, koliko god biskupi budu izbjegli izravnu potporu, zapravo će stati iza desnog centra, ponajprije HDZ-a i HSP-a. Potvrdio je to i gospićki biskup Mile Bogović, koji je upozorio da u biskupskoj izjavi piše kako vjernici ne trebaju povjerovati obećanjima onih koji su već imali priliku pokazati koliko znaju. Po svom običaju, Bogović se okomio i na one koji ne govore dobro o Domovinskom ratu. Sve su to jasne aluzije koje se odnose na SDP kao najjaču lijevu stranku. U tom svjetlu može se promatrati i puštanje u medije informacije prema kojoj će socijaldemokrati, pobijede li nna izborima, ukinuti vjeronauk u školama. Naravno da ni u jednom SDP-ovu dokumentu nema naznaka ukidanja vjeronauka, jer Milanovićeva ekipa namjerava poštovati sporazume između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Teorije o ukidanju vjeronauka predizborni su trikovi, tek neznatno blaži od onih 2000. kad su nakon dolaska na vlast Ivice Račana pojedini svećenici na misama izjavljivali da će “crveni ponovno zatvarati crkve“.

Kardinal Bozanić nije liberal, ali je daleko od desne politike kakvoj je skloniji zagrebački pomoćni biskup Valentin PozaićKardinal Bozanić nije liberal, ali je daleko od desne politike kakvoj je skloniji zagrebački pomoćni biskup Valentin PozaićOdlazak Josipa Bozanića s položaja predsjednika HBK još je jedan korak u približavanju Crkve desnim političkim snagama. Bozanić se prije dvije godine suprotstavio takvim tendencijama i eksplicitno podržao ulazak Hrvatske u EU, ali i procesuiranje svih koji su počinili zločine u ratu, te je navukao dodatni animozitet crkvene desnice. Iako Srakića u pravilu svrstavaju među umjerenije biskupe, on je takav isključivo u javnim nastupima. Ali đakovačko-srijemski biskup također je blizak desnici i neosporno je vodeći crkveni velikodostojnik koji je više puta tražio oslobađanje Branimira Glavaša. Posljednje zasjedanje HBK u Gospiću još je jednom pokazalo politiku Katoličke crkve u Hrvatskoj. Biskupi su mogli birati između trojice kandidata: Marina Barišića, Ivana Devčića i Marina Srakića. Riječki biskup Ivan Devčić slovi kao liberal i uglavnom se izbjegava politički svrstavati. On nije imao nikakve šanse naslijediti Bozanića. A kako bi izbjegli kritike o zaokretu udesno, biskupi se nisu odlučili ni za splitskog nadbiskupa Barišića, i izabran je Srakić. Predsjednik HBK nije premijer nego službenik koji se bavi organizacijskim pitanjima. Još od 1945. najveći dio Katoličke crkve u Jugoslaviji bio je u permanentnom sukobu sa socijalističkim vlastima i iz političkih razloga predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije redovito je bio zagrebački nadbiskup. Od toga se zamalo odustalo 80-ih, kad je čelna funkcija ponuđena splitskom nadbiskupu Frani Franiću, ali on je to odbio, znajući da bi se takav postupak protumačio kao raskol u Crkvi. Na vrhu Biskupske konferencije do odlaska u mirovinu zadržao se kardinal Franjo Kuharić.


Zanimljivo je da Bozanićevi pristaše pokušavaju umanjiti detronizaciju nadbiskupa zagrebačkog. U neformalnim razgovorima tvrde da Bozanić ionako ima previše posla, jer je Zagrebačka nadbiskupija po broju vjernika jedna od najvećih u Europi. Osim toga, u dosta država vodeći kardinal nije ujedno i predsjednik biskupske konferencije. Gledano iz tog kuta, Srakićeva pobjeda nije rezultat biskupskog nezadovoljstva Bozanićem. On je i dalje potpredsjednik Europske biskupske konferencije, a to je dokaz da nije izgubio podršku Vatikana. Ali unutar HBK Bozanić je imao samo nekolicinu istomišljenika, poput pomoćnih biskupa Josipa Mrzljaka i Vlade Košića, te Ivana Devčića iz Rijeke i Antuna Škvorčevića iz Požege.

VLADIMIR ŠEKS I MARIN SRAKIĆ prošlog kolovoza u Aljmašu: za doprinos spašavanju tog svetišta Srakić je Glavašu u ime biskupije dodijelio zahvalnicuVLADIMIR ŠEKS I MARIN SRAKIĆ prošlog kolovoza u Aljmašu: za doprinos spašavanju tog svetišta Srakić je Glavašu u ime biskupije dodijelio zahvalnicuMarin Srakić rođen je 1937. a za svećenika je zaređen 1960. nakon što je diplomirao na Katoličko-bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu doktorirao je moralnu teologiju. Bio je svećenik u Slavonskom Brodu, 1977. je imenovan rektorom Bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, a 1996. papa Ivan Pavao II. proglasio ga je đakovačko-srijemskim biskupom. Srakića ocjenjuju kao predstavnika “srednje struje“ među biskupima. Unisono ga opisuju kao smirenu osobu sklonu kompromisima, koja se nije upuštala u sukobe. Kad je u drugoj polovici 90-ih mirno reintegrirano Podunavlje, Srakić se zalagao za suživot tamošnjih Hrvata i Srba. Njegovo ekumensko ponašanje izrijekom je pohvalio Jacques Paul Klein, voditelj reintegracije. Kao Srakićeva antipoda i osobu koja minira pomirbu Klein je tada optužio Glavaša. U to vrijeme, dakle, Srakić je percipiran kao zagovornik potpuno drukčijih vrijednosti nego Glavaš. Otad su se njih dvojica snažno približili i biskup Srakić više je puta pozitivno govorio o Glavaševu političkom djelovanju. Kad je Glavaš počeo štrajkati glađu, posjetio ga je Srakić i tražio da počne uzimati hranu. Kudikamo eksplicitnije postavio se 2. prosinca 2006., kad je sudjelovao u apelu Ustavnom i Vrhovnom sudu, od kojih se zahtijevalo oslobađanje Branimira Glavaša, kako bi se branio sa slobode. Među 23 potpisnika apela našla su se i četvorica biskupa: Mile Bogović, Želimir Puljić, Valentin Pozaić i Marin Srakić.

Vrhunac iskazivanja javne podrške čovjeku koji je osumnjičen za ratne zločine bila je zahvalnica zbog doprinosa u spašavanju aljmaške Gospe od Utočišta, što ju je u kolovozu u ime Biskupije đakovačke i srijemske dodijelio Glavašu. U to vrijeme Glavaš je bio u pritvoru zbog utemeljenih sumnji za sudjelovanje u egzekucijama srpskih civila na području Osijeka, a Srakić mu je zahvalnicu uručio preko sina, Filipa Glavaša.

Ivan Devčić riječki nadbiskup i metropolit na glasu je kao pobornik liberalne opcijeIvan Devčić riječki nadbiskup i metropolit na glasu je kao pobornik liberalne opcijeSvoj prvi veliki test pod Srakićevim vodstvom HBK polaže upravo izjavom o predstojećim izborima. Dio svećenika prilično je skeptičan prema HDZ-u i smatra da se Crkva ne treba svrstati ni na jednu stranu. Politika vladajuće stranke isključivo je u retoričkom smislu bliža Katoličkoj crkvi, ali zapravo Račanova i Sanaderova vlada vode sličnu politiku. U Crkvi su iznimno nezadovoljni povratom imovine koja je oduzeta poslije 1945., a isto tako, ni jedna relevantna politička stranka ne podupire zahtjeve za zabranom pobačaja ili rada nedjeljom. To unutarcrkveno nezadovoljstvo eksplicitno je prije nekoliko tjedana izrazio Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa koncila, koji je u komentaru žestoko napao aktualnu politiku. Biskupi ili svećenici nemaju ni najmanje pozitivno mišljenje o SDP-u, ali u posljednje vrijeme uočljiv je lagani odmak i od HDZ-a. “Naravno da razumijemo kako ovi izbori nisu biranje zagovornika i protivnika Katoličke crkve, a tako rezonira i velik broj vjernika. Uostalom, SDP i HNS najbolje prolaze u Međimurju, gdje su skoro svi stanovnici katolici, a s druge strane, može se lako dogoditi da HDZ najveću podršku osvoji u krajevima kojima je posljednje četiri godine najmanje pomogao, poput Slavonije i područja oslobođenih u Oluji“, smatra jedan poznati zagrebački svećenik.

Ivan Grubišić, svećenik iz Splita, kudikamo je skeptičniji. Prema njegovu mišljenju, Crkva se verbalno zalaže za transparentnost, ali sama to izbjegava, i imenovanje Marina Srakića je kompromis. Kad je riječ o izborima, Katolička crkva još će jedanput potvrditi na čijoj je strani: "Mnogi u Crkvi nisu zadovoljni onim što im je u ovom mandatu dao HDZ, i pitanje je na koju će se stranu okrenuti kler. Biskupi možda mogu zagovarati vladajuću stranku, ali nisam siguran da će ih svećenici poslušati. Ovdje u Dalmaciji dosta svećenika će zagovarati neke političke opcije, a tu prije svega mislim na one koje su još desnije od HDZ-a", zaključuje Ivan Grubišić.

Srakić kao kompromis

Biskupi su mogli birati između trojice kandidata: Marina Barišića, Ivana Devčića i Marina Srakića. Riječki biskup Ivan Devčić slovi kao liberal i uglavnom se izbjegava politički svrstavati. Kad je autor ovog teksta u siječnju posljednji put razgovarao s Ivicom Račanom, lider SDP-a u neformalnom je dijelu ispričao kako ima vrlo dobar odnos s jednim biskupom, koji se bitno razlikuje od ostatka crkvenog vodstva. “Riječ je o biskupu Devčiću, ali, molim vas, nemojte to pisati jer bi on mogao imati problema“, rekao mi je Račan. Kako Barišić slovi za desničara, biskupi su se odlučili za Srakića.

Protiv Haaga i EU

SPLITSKO-MAKARSKI nadbiskup i metropolit Marin Barišić važi za pobornika desne opcijeSPLITSKO-MAKARSKI nadbiskup i metropolit Marin Barišić važi za pobornika desne opcijeBozanić nije liberal, ali se već dugo suprotstavlja crkvenim desničarima kakvi su Želimir Puljić, Mile Bogović, Marin Barišić, Valentin Pozaić, Juraj Jezerinac, ali i velik dio klera. Već godinama Crkva se žestoko protivi bilo kakvoj liberalizaciji, vodeći biskupi su napadali Haaški sud, iz njihovih redova nerijetko se upozorava na “bezbožnost“ Europe, a zahtjevi za zabranom pobačaja ili rada nedjeljom spadaju u redovitu aktivnost crkvenih struktura.

Vezane vijesti

'Nezaposlenost i senzacionalizam vode u duhovnu smrt'

'Nezaposlenost i senzacionalizam vode u duhovnu smrt'

Svečano uskrsno misno slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, koji je u uskrsnoj propovijedi osudio… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika