Objavljeno u Nacionalu br. 630, 2007-12-10

Autor: Eduard Šoštarić

HRVATSKI ASISTENT ZA EUROPU

'Hrvatska će teže u EU od Mađarske'

Péter Imre Györkös, mađarski veleposlanik u RH, bio je jedan od glavnih pregovarača s Bruxellesom a u intervjuu govori što Hrvatsku čeka do ulaska u EU

'Samo jedan posto svih potrebnih elemenata usklađivanja sa stečevinom EU ima nešto dublji utjecaj na ekonomski i socijalni život Mađarske', kaže Györkös'Samo jedan posto svih potrebnih elemenata usklađivanja sa stečevinom EU ima nešto dublji utjecaj na ekonomski i socijalni život Mađarske', kaže GyörkösMađarski veleposlanik u Hrvatskoj, Péter Imre Györkös, prije stupanja na taj položaj 30. kolovoza 2007., bio je zamjenik predsjednika Ureda za europske poslove Republike Mađarske i jedan od glavnih mađarskih pregovarača u procesu približavanja EU, i to na mjestu načelnika Glavnog odjela za EU koordinaciju. Međunarodne odnose studirao je u Moskvi, a doktorirao je u Budimpešti. U Hrvatsku je došao, među ostalim, i s ciljem da pomogne u pregovaračkom procesu Hrvatske s EU te da prenese mađarska iskustva iz tog procesa.

NACIONAL: Pokazuju li hrvatski dužnosnici interes za vaša pregovaračka iskustva s EU?
- Moje veze s hrvatskim kolegama imaju svoju povijest od trenutka kad je Mađarska započela s pregovaračkim procesom 1998. Sjećam se kako sam od tada do trenutka mog imenovanja za mađarskog veleposlanika u Zagrebu često bio u Hrvatskoj na seminarima, predavanjima i susretima s hrvatskim dužnosnicima vezano uz proces približavanja EU, a uspostavili smo i službene kontakte s vašim šefom pregovaračkog tima Vladimirom Drobnjakom i članovima tima. To je sve već povijest, novost je da sam od trenutka imenovanja za veleposlanika u Hrvatskoj, među ostalim, i od svoje vlade dobio zadaću da pomognem Hrvatskoj u praksi, podijelim naša iskustva kako bi se bolje razumio sadržaj pregovaračkog procesa. Međutim, drugo je pitanje koliko zapravo mogu biti koristan vašoj zemlji, jer to ovisi o hrvatskim partnerima. Svjestan sam činjenice da sve zemlje članice EU i europske institucije nastoje na razne načine pomoći Hrvatskoj u pristupanju EU, mnogo je takvih bilateralnih i multilateralnih akcija. Unatoč predizbornoj kampanji, prigodom mojih prezentacija državnim službenicima i ministarstvima naišao sam na dobar interes i odziv. Moja zemlja je potpuno otvorena za bilo koju vrstu pomoći Hrvatskoj kad je riječ o pristupanju EU.

NACIONAL: Za koja su područja pregovora pokazali interes, poljoprivredu, nekretnine, ili su zainteresirani za sve pomalo?
- Materija vezana uz pregovarački proces prilično je kompleksna i zahtijeva dosta razumijevanja, uglavnom se postavljaju pitanja o sličnim problemima ili iskustvu na nekim poljima pregovaranja. Neki put vam se čini da idete jako dobro i brzo, a negdje imate osjećaj da zapinjete. Postoji znatan interes za poglavlje vezano uz okoliš, odnosno za to kako smo prikupljali informacije iz regija, općina, sa sela, kako su podaci strukturirani da bi imali mogućnost uspostave smjernica u prilagodbi prema EU, potom su važna pitanja financiranja, prijelazna razdoblja i slično. Mislim da su problemi slični, Hrvatska je tranzicijska zemlja koja je znatno napredovala u razvoju, ali koja treba obaviti još dosta posla. Hrvatski predstavnici razgovaraju s mnogim stručnjacima u Europi o tome na što treba obratiti pozornost, kako što bolje pregovarati. Hrvatska i Mađarska imaju vrlo dobre bilateralne odnose i mi želimo pomoći svojim iskustvom iz pregovaračkog procesa u nekim poglavljima koja mogu biti problematična za hrvatsku stranu. U tom slučaju, Hrvatskoj nudimo eksperte koji bi objasnili kako su riješili zapreke, odnosno koliko se objektivno o nečemu može pregovarati, a koliko je to zapravo pitanje prilagodbe pravilima EU bez mnogo manevarskog prostora. Naravno, to ne znači da će mađarski ekspert ponuditi rješenje koje bi odmah bilo prihvatljivo, ali može olakšati put vašoj vladi u načinu prilaza problemu.

PéTER GYöRKöS kao mađarski veleposlanik uručio je vjerodajnice predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću 30. kolovoza ove godinePéTER GYöRKöS kao mađarski veleposlanik uručio je vjerodajnice predsjedniku Hrvatske Stjepanu Mesiću 30. kolovoza ove godineNACIONAL: Koliko se objektivno o nečemu može pregovarati, a koliko je to samo pitanje prilagodbe pravilima EU?
- Mislim da je 99 posto riječ o prilagodbi. Dok sam bio član mađarskoga pregovaračkog tima, zamolio sam kolege da analiziraju koliko je dijelova legislative EU koje moramo uskladiti s našim zakonodavstvom da bismo postali članicom. Tri su mogućnosti kako zemlje kandidati mogu pristupiti legislativi EU. Prva je da ne treba činiti ništa u vezi s prilagodbom, da ne treba jačati administraciju ili nešto mijenjati, jer smo već sada na razini koja funkcionira u EU. Drugo, možete biti u situaciji da niste tako savršeni i da morate neke stvari prilagoditi, ojačati institucije i administrativne kapacitete, poboljšati rad pravosuđa i slično. Tada si zacrtate plan da ćete to učiniti do trenutka pristupanja EU bez prijelaznog razdoblja. Treća je situacija kad mislite da ne možete prilagoditi svu potrebnu regulativu do trenutka pristupanja. Tada treba pregovarati. To je bio mađarski slučaj. Shvatili smo da je spomenuti treći slučaj zapravo jedan posto svega od onog što Mađarska treba učiniti u cjelokupnom procesu pristupanja EU, dakle pregovarati, jer je politički, financijski i ekonomski sadržaj praktično isti kao što ga ima EU. Samo jedan posto svih potrebnih elemenata usklađivanja sa stečevinom EU ima nešto dublji utjecaj na ekonomski i socijalni život Mađarske.


NACIONAL: Ali ono što se sada traži od zemalja kandidata za EU nije se postavljalo kao uvjet zemljama poput vaše prije nekoliko godina?
- Slažem se, zahtjevi su postali složeniji i Hrvatska treba ispuniti dosta toga što prethodne zemlje prilikom ulaska nisu morale. To je zbog toga jer je EU i sve ono što se događa unutar nje dinamičan subjekt, EU je vlak u pokretu, vidimo da nove zemlje članice ulaze u schengensku zonu, nova su pravila i zakoni o migraciji, energetici, uslugama, klimatskim promjenama.
EU prilagođava sebe novim izazovima i procesima u svijetu. Zemlje nakon Hrvatske morat će ispuniti još složenije zahtjeve prije dobivanja punopravnog članstva.

IZMEĐU NAŠIH ZEMALJA nema otvorenih pitanja, smatra mađarski ambasador; na slici zajednička sjednica hrvatske i mađarske vlade u svibnju ove godineIZMEĐU NAŠIH ZEMALJA nema otvorenih pitanja, smatra mađarski ambasador; na slici zajednička sjednica hrvatske i mađarske vlade u svibnju ove godineNACIONAL: Osim prilagodbe legislativi EU, kako ste branili neke nacionalne interese? Jesu li strahovi običnih ljudi od ulaska u EU bili opravdani ili iracionalni?
- Mnogo toga ovisi o pripremama u vlastitoj zemlji i prije nego dođe do pregovora. Valja reći da svaka zemlja koja želi postati članicom EU prilagodbu radi zbog sebe, a ne zbog EU, što više učini na tom polju, manje će morati pregovarati i manje će kasniti. Primjerice, uređena pravna država je nacionalni interes svake demokratske države, a interes je i EU, pa je sasvim jasno kako se veliki dio nacionalnih interesa neke države zapravo podudara s politikom EU. Strahovi običnih ljudi pokazali su se neopravdanima. Pretpostavimo da imate neku posebnu vrstu jela koja nastaje u tehnološkom procesu karakterističnom za Hrvatsku, a što nije predmet EU legislative. EU može reći da to želi kušati ili ne, to je zapravo obogaćivanje EU novim proizvodima. Nema nikakvih problema da vaši sir i vrhnje ne budu prihvaćeni i ukusni kao danas. To su iracionalni strahovi kao i pitanja o tome kako će sve voće i povrće unutar EU morati bili iste veličine, oblika i slično. To nije točno, jer će postojati različite kategorije kvalitete i cijena.

NACIONAL: O kojim područjima treba pažljivo pregovarati i što je u tome najteže?
- Kad već dođe do pregovora, postoji nekoliko različitih kategorija o kojima se lakše ili teže pregovara. Jedan od nacionalnih interesa svakako je i zaštita okoliša, imate prekrasnu zemlju i prirodu, a što učiniti s otpadnim vodama?
Treba mnogo vremena i novca da se taj problem riješi, to neće biti moguće do pristupanja EU. Ili će moći biti riješeno, ali uz golema izdvajanja, socijalne potrese i posljedice. EU je voljna pregovarati i dopustiti prijelazno razdoblje za takvu vrstu problema; ja to zovem meko slijetanje jer nitko ne želi vašu zemlju financijski opteretiti u tako kratkom vremenu. Prijelazno razdoblje ne znači da u tom vremenu ne radite ništa, jer morate imati jasno zacrtane ciljeve s rokovima ispunjenja koji će biti podvrgnuti kontroli EU. Mađarska je također dobila prijelazno razdoblje za rješavanje problema otpadnih voda pa se tako obvezala projekt dovršiti u osjetljivim područjima kao što je jezero Balaton do 2008., većim gradovima do 2010., a u selima do 2015. Kad već govorimo o prijelaznom razdoblju, postoji i ona kategorija problema vezana uz potpunu liberalizaciju nečega, potpuno otvaranje. To nije samo problem pregovaranja zemlje kandidata nego se i EU javlja kao zainteresirana strana u pregovorima prije svega kad je riječ o liberalizaciji tržišta radne snage. U mađarskom slučaju to je bilo poljoprivredno zemljište. U pregovorima je vrlo važan i financijski paket vezan uz subvencije u poljoprivredi, strukturalnim i integracijskim reformama te pitanje budžetiranja.

'IZGRADNJA LNG TERMINALA na Jadranu je i u mađarskom strateškom interesu', smatra Györkös; na slici vjerojatna lokacija LNG terminala pokraj Omišlja na Krku'IZGRADNJA LNG TERMINALA na Jadranu je i u mađarskom strateškom interesu', smatra Györkös; na slici vjerojatna lokacija LNG terminala pokraj Omišlja na KrkuNACIONAL: Kako ste riješili problem takvih subvencija?
- To je vrući krumpir EU. Svaka zemlja se suočava s tim problemom, osobito one koje su imale posve drukčiju pravnu osnovu, tradiciju i praksu davanja subvencija poljoprivredi ili nekim drugim ekonomskim sektorima. To je i tijekom našeg pregovaranja bilo jedno od najtežih pitanja. EU traži u prvom koraku potpunu sliku o tome tko kome i zašto daje subvencije, potom se traži restrukturiranje pojedinih sektora, ne traži se odmah gašenje i zatvaranje nečega nego jasna strategija implementacije procesa restrukturiranja. Kad se već govori o subvencijama, pitanje je koliko dugo i s kojim financijama građani neke države financiraju kroz državni proračun nešto što nije konkurentno i ne donosi dobit. S druge strane, naglo ukidanje subvencija moglo bi izazvati socijalne potrese velikih razmjera, pa je stoga to vrlo složen problem prisutan i među članicama EU i nije rijetko da se oko toga vode razne polemike. EU komisija odbacuje ili prihvaća program restrukturiranja tvrtki ili pojedinih sektora.

NACIONAL: Kad je riječ o bilateralnim odnosima Mađarske i Hrvatske, što vaša vlada smatra prioritetima u skoroj budućnosti?
- Biti u Zagrebu kao mađarski veleposlanik predivan je posao jer Hrvatska i mađarska nemaju otvorenih političkih pitanja kao susjedi. U prvom redu riječ je o projektima zaštite okoliša, poljoprivredi, energetici te infrastrukturi. Neki od projekata imaju izravne ili posredne veze s politikom EU. Primjerice EU ima transeuropsku mrežu koja prolazi teritorijem obiju zemalja, 5b, 5c i 7 koridor na Dunavu. Vrlo smo zainteresirani za željeznicu, odnosno planove za nizinsku prugu od Zagreba do Rijeke. To nije samo interes Mađarske nego svakako i interes za razvoj luke Rijeka. Naravno, tu je i koridor 5c koji se provodi s hrvatske strane prema Đakovu i Osijeku, pa potom do mađarske granice. Na mađarskoj strani je natječaj za izgradnju cesta dobio Strabag i mislim da će početkom 2010. biti završena cestovna infrastruktura do hrvatske granice. To znači da bi Mađarska preko Hrvatske i Bosne i Hercegovine u budućnosti bila povezana i s lukom Ploče.

Eksperti za EU probleme

Péter Imre Györkös zasad je po stažu najmlađi ambasador u Hrvatskoj. Na dužnosti mađarskog veleposlanika u Hrvatskoj nalazi se od kraja kolovoza ove godine. Prije toga bio je zamjenik predsjednika Ureda za europske poslove Republike Mađarske i jedan od vodećih ljudi tima koji je u ime Mađarske pregovarao s Bruxellesom o ulasku te zemlje u Europsku Uniju. S obzirom na pregovaračko iskustvo, Györkösa je mađarska vlada ovlastila da Hrvatskoj konkretnim savjetima pomogne u procesu pregovaranja s Europskom Unijom i ponudi eksperte koji će objasniti kako riješiti pojedine zapreke.

KVADRILATERALA Hrvatski ministar prometa Božidar Kalmeta redovito se sastaje s kolegama iz Mađarske, Slovenije i ItalijeKVADRILATERALA Hrvatski ministar prometa Božidar Kalmeta redovito se sastaje s kolegama iz Mađarske, Slovenije i ItalijeOd Budimpešte do Zagreba za tri sata

Kada se govori o bilateralnim odnosima Hrvatske i Mađarske, Peter Györkös posebno ističe suradnju u energetici i prometu. "Koridor 5b po svemu sudeći bit će završen uoči početka turističke sezone 2008., kako s hrvatske strane do Rijeke, tako i s mađarske strane gdje je ostalo još 38 kilometara autoceste. Od Budimpešte do Zagreba moglo bi se doći za tri sata, bit će izgrađen i most kod Goričana s mađarske strane tako da će se putnici zaustavljati samo jednom na tom putu.
Energetika je svakako strateški bitna za obje zemlje. Izgradnja terminala za ukapljeni plin na Jadranu je i u mađarskom strateškom interesu. Također, Mađarska je zainteresirana za transport i skladištenje nafte, a zbog osiguravanja energetske neovisnosti dviju zemalja mađarska vlada podupire izgradnju plinskog pravca prema Hrvatskoj", kaže mađarski veleposlanik.

Vezane vijesti

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Opet palo staklo sa zagrebačkog Hoto tornja, ozlijeđen zaštitar

Sa zgrade Hoto tornja (zgrada T-coma) u Savskoj ulici u Zagrebu pao je komad staklene stijene pri čemu je ozlijeđen zaštitar, doznaje se u… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika