NA DOMJENKU HDZ-a Milorad Pupovac s Vladimirom Šeksom, Zdenka Čuhnil do Ive Sanadera i Furio Radin (desno) Premda se proteklih dana nekoliko puta najavljivao sastanak zastupnika nacionalnih manjina i mandatara za sastav nove vlade Ive Sanadera, to se ipak nije dogodilo. Razlog je to što HDZ zajednički nastup manjina pri sastavljanju Vlade smatra političkom ucjenom, a prijedlog “Okvirnog sporazuma između mandatara Vlade i zastupnika nacionalnih manjina“ teško ostvarivim ultimativnim zahtjevom, te zbog toga već nekoliko dana pokušava izravnim pregovorima s pojedinim predstavnicima manjina riješiti pitanje podrške za sastavljanje vlade, uz pretpostavku da uspiju pregovori s koalicijom HSS-HSLS, što je vrlo vjerojatno, doznao je Nacional iz izvora bliskih vrhu HDZ-a.

“Do sastanka s s manjinama doći će kad Ivo Sanader bude siguran da ima potrebnu većinu za sastavljanje vlade, jer bi u tom slučaju njegova pozicija u pregovorima bila znatno drukčija, odnosno snažnija. Osim toga, glavni koalicijski partneri u pregovorima, HSS i HSLS, nisu skloni zajedničkim zahtjevima manjina i Sanader ne želi zbog toga ugroziti pregovore s koalicijom HSS-HSLS“, potvrdio je isti izvor. Da je tako, pokazuje i informacija koju nam je uoči zaključenje lista rekla Zdenka Čuhnil, predstavnica slovačke i češke manjine, da su 20. prosinca predstavnici manjina s HDZ-om preliminarno razgovarali o usuglašavanju nekih točaka oko kojih bi se raspravljalo na sastanku, a za 21. prosinca najavljen je nastavak konzultacija.

Izjava potvrđuje da još nema konkretnih razgovora, a očito je da se HDZ-u ne žuri, što pokazuje da Sanader kupuje vrijeme dok mu situacija s potporom većine saborskih zastupnika ne bude posve čista. Osim toga, govoriti o zajedničkoj platformi predstavnika manjinskih stranaka u ovom je trenutku nevjerodostojno jer su dvojica predstavnika manjina u budućem sazivu Sabora izvan toga, Nezif Memedi i Šemso Tanković, a i treći predstavnik manjina Deneš Šoja nesiguran je u ono što platforma predstavlja, jer je sredinom ovog tjedna novinarima govorio da neće biti sudionik zajedničke platforme, da bi potom promijenio mišljenje i na kraju ipak ovlastio svog mađarskog kolegu u Zagrebu da umjesto njega prisustvuje eventualnim sastancima s premijerom.

 Zajednička platforma predstavnika manjinskih zajednica i specifični pojedinačni zahtjevi za svaku manjinu bili bi za HDZ teški nekoliko milijardi kuna godišnje. “Okvirni sporazum između mandatara Vlade i zastupnika nacionalnih manjina“ ime je dokumenta sa sedam prioritetnih točaka, među kojima su već poznati zahtjev za dvostrukim pravom glasa, koji teško može proći u HDZ-u, dosljedna primjena dvojezičnosti te razvoj područja gdje žive manjine. Posebno je zanimljiv zahtjev za proporcionalnim zapošljavanjem, što jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, a koji se sada proširuje na javne ustanove, ali i na javna poduzeća.

 Ukratko, manjine traže da im se osim uprave, policije i sudstva razmjerna zaposlenost osigura i u poduzećima poput HŽ-a, HEP-a, Narodnih novina ili Hrvatskih šuma. Da se to provede, traže da Vlada donese Akcijski plan zapošljavanja manjina te posebni odjel pri Središnjem državnom uredu za upravu koji bi nadzirao njegovu primjenu. Zastupnici manjina traže i da država, a ne više samo lokalne vlasti, preuzme financiranje okoŠEMSO TANKOVIĆ kaže da su preostale samo tehničke pojedinosti 300 manjinskih vijeća. Posebna točka je i dogovor o sudjelovanju predstavnika manjina u Vladi. Ali to nije sve, jer su predviđeni i specifični zahtjevi pojedinih manjina, kao što su zbrinjavanje bivših nositelja stanarskih prava, priznavanje radnog staža ostvarenog  u tzv. Krajini, rješavanje neisplaćenih mirovina tijekom i neposredno nakon rata. Uzmu li se u obzir pregovori HDZ-a s koalicijom HSS-HSLS i brojni ustupci koje će HDZ morati učiniti da je pridobije, a potom i zahtjevi prvenstveno srpske manjine, ne samo u financijskom nego i u kadrovskom dijelu, HDZ bi morao odustati od većeg dijela svog programa i vlastitih ljudi samo da uspije formirati stabilnu vladu. To bi zasigurno potreslo i HDZ iznutra, pa je teško očekivati da će Sanader pristati išta slično.

Taktika HDZ-a da pojedinačno pokušava pregovarati s manjinskim zastupnicima već je dala rezultate, jer je na svoju stranu pridobio predstavnika romske manjine Nezifa Memedija i, sad je već posve jasno, predstavnika bošnjačke manjine Šemsu Tankovića, koji nam je rekao: “Dogovor s HDZ-om već je postignut i ostale su samo tehničke pojedinosti. Zadovoljan sam sadržajem sporazuma i prije svega jasno definiranim rokovima za ostvarivanje naših interesa. Kad je riječ o zajedničkoj platformi i sastanku predstavnika svih manjina s mandatarom Vlade, moram reći da na njemu neću sudjelovati, jer smatram da sam kao predstavnik bošnjačke manjine ispunio cilj svoje zajednice.“

Predstavnik mađarske manjine Deneš Šoja već je izjavio da su mu potrebe Mađara važnije od dvostrukog prava glasa, čime je doveo u pitanje zajedničku platformu manjinskih zastupnika, a za Nacional je potvrdio i bliskost s HDZ-om: “U svakom slučaju, priklonit ću se pobjedniku i ako HSS-HSLS sklopi koalicijski sporazum s HDZ-om, može se očekivati da ću dati glas mandataru Sanaderu.“

Zastupnik talijanske manjine Furio Radin Izjava Šemse Tankovića pokazuje da unutar manjinskih zajednica zapravo ne postoji zajednička platforma, nego pojedinačni interesi manjinskih skupina okupljenih oko predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca i zastupnika talijanske manjine Furija Radina. Uz 66 vlastitih mandata i osam saborskih mandata koalicije HSS-HSLS, te četiri mandata zastupnika Hrvatske stranke umirovljenika, predstavnika romske, bošnjačke i mađarske manjine, mandatar Sanader mogao bi sa 78 saborskih mandata formirati Vladu. U tom slučaju najveći gubitnik bi bio SDSS, jer HDZ-u ne bi bila nužna njegova potpora u Saboru.

S obzirom na osjetljivost odnosa hrvatske vlade sa srpskom zajednicom u Hrvatskoj, ne treba sumnjati da će Sanader ponuditi SDSS-u suradnju i zatražiti potporu, ali ne pod pritiskom da Pupovcu mora obećati nekoliko mjesta u Vladi ili milijarde kuna iz državnog proračuna koje za svoje programske ciljeve traži SDSS. Već je početkom ovog tjedna bilo jasno što traži SDSS za svoju potporu mandataru za sastav Vlade. Zahtjevi SDSS-a za visokim mjestima u Vladi dočekani su suzdržano u HDZ-u.

Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović priželjkuje potpredsjedničko mjesto u Vladi, nekoliko državnih tajnika i savjetnika te zadržavanje resora koji Srbima pripadaju sukladno Pismu o namjerama iz 1997. godine, poput pomoćnika ministara u policiji, prosvjeti, kulturi i pravosuđu.