04.01.2008. / 15:42
Katoličku crkvu u Hrvatskoj ove godine očekuju dva izuzetno važna događaja, koji će uvelike, odrediti i njezinu politiku tijekom idućih godina. Najprije će iz Vatikana u Zagreb stići novi papinski nuncij koji će zamijeniti Javiera Francisca Lozana. Ništa manje važan događaj neće biti niti Druga zagrebačka sinoda, na kojoj će se odrediti smjernice i stajališta u nadbiskupiji koju vodi kardinal Josip Bozanić. Iako su usporedbe prilično skliske, može se povući paralela između crkvenih i državnih ambicija u 2008., jer obje strane čekaju prijelomni trenuci.
Sada je pitanje, hoće li Crkva iz svih ovih događaja izići jača ili oslabljena. Ionako se krajem 2007. desilo nešto što je pokazalo da u njezinim redovima nema nekadašnje homogenosti, a to je bio izbor Marina Srakića za novog predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Srakićev izbor je predstavljao pobjedu desnog krila nad Bozanićevcima, i potvrdio dominaciju crkvenih konzervativaca. Pritom treba uzeti u obzir i da u Crkvi postoje jedinstvena gledišta o nizu pitanja, pa je tako s zadovoljstvom primljena izborna pobjeda HDZ-a i Ive Sanadera.
U sadašnjim okolnostima, biti će zanimljivo vidjeti tko će postati novi apostolski nuncij u Hrvatskoj. Javna je tajna da na Kaptolu nisu bili zadovoljni Lozanom, za koga smatraju da je u svojem mandatu napravio puno manje od prijašnjeg nuncija Giulia Einaudia. Dio njegovih kritičara tvrdi da je Lozano mogao pomoći Hrvatskoj kako u pregovorima s Europskom unijom, tako i odnosima s Haaškim tribunalom. Uostalom, vatikanska diplomacija je 1991 odradila veliki posao u lobiranju oko priznanja Republike Hrvatske, i zato su se suradnici Josipa Bozanića nadali kako će se nešto slično ponoviti i u pregovorima s EU. Međutim, Lozano se time nije bavio, i u crkvenim krugovima se nadaju kako će njegov nasljednik odraditi kvalitetniji posao.
Ništa manje zanimljiva neće biti niti Zagrebačka sinoda, koja se treba održati ove godine. Zagrebačka nadbiskupija spada među najveće u Europi, a sinoda će pokazati postoji li u crkvi istinski demokratski procesi. Na ovakvim skupovima sudionike biraju laici, koji zatim biskupima iznose prijedlog, a oni uvijek nisu u skladu s uobičajenom crkvenom politikom. To ne znači da će zagrebački vjernici pratiti 500.000 austrijskih katolika, koji su zahtijevali da se i ženama omogući zaređivanje za svećenice, ali moguća su svakakva iznenađenja. U najmanju ruku, nije isključeno da će pojedini sudionici kritizirati crkveno ponašanje u nekim pitanjima.
Dolazak novog nuncija i Druga zagrebačka sinoda, nesumnjivo će utjecati na situaciju unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ako je većinu biskupa i klera nedavno razveselio izborni trijumf HDZ-a, u idućih godinu dana morati će se početi baviti unutarnjim odnosima u vlastitim redovima.
Sada je pitanje, hoće li Crkva iz svih ovih događaja izići jača ili oslabljena. Ionako se krajem 2007. desilo nešto što je pokazalo da u njezinim redovima nema nekadašnje homogenosti, a to je bio izbor Marina Srakića za novog predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Srakićev izbor je predstavljao pobjedu desnog krila nad Bozanićevcima, i potvrdio dominaciju crkvenih konzervativaca. Pritom treba uzeti u obzir i da u Crkvi postoje jedinstvena gledišta o nizu pitanja, pa je tako s zadovoljstvom primljena izborna pobjeda HDZ-a i Ive Sanadera.
U sadašnjim okolnostima, biti će zanimljivo vidjeti tko će postati novi apostolski nuncij u Hrvatskoj. Javna je tajna da na Kaptolu nisu bili zadovoljni Lozanom, za koga smatraju da je u svojem mandatu napravio puno manje od prijašnjeg nuncija Giulia Einaudia. Dio njegovih kritičara tvrdi da je Lozano mogao pomoći Hrvatskoj kako u pregovorima s Europskom unijom, tako i odnosima s Haaškim tribunalom. Uostalom, vatikanska diplomacija je 1991 odradila veliki posao u lobiranju oko priznanja Republike Hrvatske, i zato su se suradnici Josipa Bozanića nadali kako će se nešto slično ponoviti i u pregovorima s EU. Međutim, Lozano se time nije bavio, i u crkvenim krugovima se nadaju kako će njegov nasljednik odraditi kvalitetniji posao.
Ništa manje zanimljiva neće biti niti Zagrebačka sinoda, koja se treba održati ove godine. Zagrebačka nadbiskupija spada među najveće u Europi, a sinoda će pokazati postoji li u crkvi istinski demokratski procesi. Na ovakvim skupovima sudionike biraju laici, koji zatim biskupima iznose prijedlog, a oni uvijek nisu u skladu s uobičajenom crkvenom politikom. To ne znači da će zagrebački vjernici pratiti 500.000 austrijskih katolika, koji su zahtijevali da se i ženama omogući zaređivanje za svećenice, ali moguća su svakakva iznenađenja. U najmanju ruku, nije isključeno da će pojedini sudionici kritizirati crkveno ponašanje u nekim pitanjima.
Dolazak novog nuncija i Druga zagrebačka sinoda, nesumnjivo će utjecati na situaciju unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ako je većinu biskupa i klera nedavno razveselio izborni trijumf HDZ-a, u idućih godinu dana morati će se početi baviti unutarnjim odnosima u vlastitim redovima.
Vezane vijesti
Inzko: Gradnja pravoslavne crkve u Potočarima je provokacija
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko usprotivio se u ponedjeljak planiranom nastavku gradnje pravoslavne… Više
- Svećenik ubio predsjednika mjesnog odbora
- Vlada protuustavno tamani kršćanski moral
- Bivši ljubljanski nadbiskup niječe tvrdnje o očinstvu
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu