MILORAD PUPOVAC pokušava skupo naplatiti podršku novoj vladi; istodobno Vladimir Šeks se morao odreći pozicijeIvo Sanader nalazi se na pragu formiranja nove vlade, međutim način na koji je to napravio, i kompromisi, izazvali su nezadovoljstvo u dijelu HDZ-a. Prema razvoju posljednjih događaja, najveći gubitnici postala su dvojica izuzetno važnih Sanaderovih suradnika - Dragan Primorac i Vladimir Šeks, koji su, de facto, degradirani pri sastavljanju nove vladajuće koalicije. Primorac i Šeks nisu bilo tko u današnjoj hrvatskoj politici, jer upravo su njih dvojica, zajedno s Božidarom Kalmetom, postigli odlučujuće rezultate u Slavoniji, Dalmaciji i dijaspori, zahvaljujući kojima je HDZ pobijedio na izborima 25. studenoga.

Logično da nije riječ o nekoj pobuni jer Sanader je danas neosporni pobjednik, osoba koja u najvećoj mjeri diktira situaciju na političkoj sceni, i njegov status je neupitan. Osim toga, visokopozicionirani izvor iz vladajuće stranke, potvrdio je u ponedjeljak za Nacional kako unutar HDZ-a vlada uvjerenje da su u pregovorima uspjeli osigurati čvrstu vladajuću većinu, i 85 saborskih zastupnika. Zadovoljni su čak i najavom zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, budući da je ova, prilično nevažna tema, nekoliko dana zaokupljala javnost, i odvukla pozornost od problema koji su se pojavili u dogovaranju sastava nove vlade.

A problema neosporno ima, i Sanader je bio primoran pristati na nekoliko teških kompromisa, ponajprije kako bi ga podržalo osam zastupnika nacionalnih manjina. Pritom su kolateralne žrtve ispali Šeks i Primorac, koji su očekivali visoke položaje u novoj administraciji.

DRAGAN PRIMORAC javno je poručio Sanaderu da ne želi nikakvu simboličnu funkciju u VladiJoš prije nekoliko dana, unutar HDZ-a se vjerovalo kako je Primorac u predstojećoj podjeli resora predviđen kao najbliži suradnik Ive Sanadera. Ali poslije dogovora sa SDSS-om, njegovi su izgledi, kao i politički utjecaj, bitno reducirani.
Dragan Primorac poseban je slučaj iz nekoliko razloga. On spada među malobrojne hrvatske dužnosnike, koji su prije ulaska u politiku, ostvarili vrlo solidne profesionalne karijere. Nekoliko godina je proveo u SAD-u, kasnije radio u zdravstvu, a angažirao se na Sanaderov poziv. Kao ministar znanosti i obrazovanja, u protekle četiri godine, redovito je ocjenjivan kao najagilniji član izvršne vlasti. Visoki rejting nisu ugrozili niti sukobi sa znanstvenicima Ivanom Đikićem i Miroslavom Radmanom, a još 2005., u HDZ-u su ozbiljno razmišljali kandidirati ga kao zagrebačkog gradonačelnika, i protivnika Milanu Bandiću. U HDZ se učlanio nekoliko mjeseci prije izbora, a mjesto nositelja liste u XI. izbornoj jedinici, u potpunosti je opravdao i osvojio pet mandata.

Bilo je gotovo sigurno da će Primorac postati jedan od potpredsjednika Vlade, ali Sanader je ove položaje obećao predstavnicima HSS-a, HSLS-a i srpske manjine, i Primorac je vjerojatno ispao iz igre. Neki njegovi suradnici tvrde kako je premijer bio spreman ponuditi jedan potpredsjednički mandat bez konkretnih ovlasti, što dosadašnjeg ministra nije zanimalo. Još prije, odbio je biti ministar zdravstva, makar su o njemu na tom položaju, prilično dobro govorili i politički protivnici iz redova SDP-a. U pitanju je i ostanak na poziciji ministra znanosti, budući da HDZ ovu funkciju nudi liberalu Ivanu Čehoku, a postoji i varijanta prema kojoj bi resor preuzeo netko iz Samostalne demokratske srpske stranke. U prošlom mandatu Slobodan Uzelac je bio doministar i figurira kao ozbiljan kandidat, a neki u SDSS-u drže kako bi adekvatan kandidat bio i Milorad Pupovac, iako je ovo manje izgledna varijanta.

PETICA' NOVOM ŠEFU SABORA Luka Bebić bit će novi predsjednik Sabora, što je razočaralo Vladimira Šeksa koji se nadao novom mandatu na čelu parlamentaU svakom slučaju, Primorac je za sada najveći gubitnik u redovima HDZ-ovih pobjednika, i on to ne skriva. Potvrdilo se to i u kratkom intervjuu za Novi list, u kojem je otvorio mogućnost povratka u medicinu. Iako je rekao da dijeli Sanaderove političke stavove i podržao potpisivanje preciznog koalicijskog sporazuma, eksplicitno je izjavio da će saborski mandat prepustiti nekadašnjem nogometnom sucu Goranu Mariću. Drugim riječima, ili će dobiti zadovoljavajuću ulogu u novoj vladi ili izlazi iz politike, glasi neizravna poruka koju je Dragan Primorac putem medija uputio Ivi Sanaderu.

U sličnoj se poziciji našao i Vladimir Šeks koji je očekivao nove četiri godine na položaju predsjednika Sabora, ali Sanader se opredijelio za Luku Bebića. Šeks je razočaran, ali ionako ne može puno napraviti. Osim toga, Bebić je njegov bliski prijatelj i ne treba očekivati sukobe između njih dvojice. Jedini žešći unutarstranački otpor izazvao je prijedlog o Gordanu Jandrokoviću kao budućem šefu diplomacije. Na sastanku HDZ-ova vodstva, koji je održan prošlog petka, neki članovi su se pobunili i predložili Božu Biškupića. Uzvratio im je Biškupić uz obrazloženje da ima previše godina te kako bi ovaj položaj trebao preuzeti netko od mlađih kadrova. Realno gledajući, Jandroković ne bi predstavljao loš izbor. Školovani je diplomat, a kao predsjednik Saborskog odbora za vanjsku politiku, u susretima s predstavnicima delegacija iz inozemstva, ostavljao je dojam zagovornika demokratskih vrijednosti, i ulaska Hrvatske u EU i NATO.

Ono što u HDZ-u izaziva kritike jest Sanaderovo pristajanje na zahtjeve iz SDSS-a koje je nedavno formulirao Pupovac, objasnivši da traži dva mjesta u Vladi. Stave li se na stranu tradicionalna netrpeljivost koju gaji najveći dio HDZ-ova članstva i simpatizera prema srpskim političarima, ostaje pitanje opravdanosti traženja takvog sudjelovanja u izvršnoj vlasti, uz samo tri zastupnika. Ali za razliku od Šemse Tankovića, koji je čitavo vrijeme lažno govorio kako je za SDP, Pupovac je bio korektan, i često je proteklih godina u privatnim razgovorima isticao kako je Sanaderova vlada srpskoj manjini pružila puno više od Račanove. Identično mišljenje izražavao je i predstavnik talijanske manjine Furio Radin. U prošlom mandatu kao protuuslugu, Srbi su dobili nekoliko položaja državnih tajnika, a sada traže puno više.

ĐURĐA ADLEŠIĆ I JOSIP FRIŠČIĆ cijeli su ponedjeljak, 7. siječnja, proveli pregovarajući o pozicijama u VladiOvdje se ne radi samo o položajima u Vladi, nego i ispunjavanju pojedinih zahtjeva, od kojih je u stvarnom smislu, najvažniji onaj koji se odnosi na povrat imovine nekadašnjim vlasnicima stanarskog prava. U tome su imali i podršku OESS-a, ali početkom 2006. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je donio presudu u “Slučaju Blečić”, kojim je osporio obvezu Republike Hrvatske da nadoknadi štetu Srbima koji su je napustili. Aproksimativno, riječ je o 4000 zahtjeva, čija se vrijednost procjenjuje na milijardu eura. Resorni ministri u tadašnjoj vladi, s golemim su zadovoljstvom dočekali odluku iz Strasbourga, a na isti način reagirali su i najbliži suradnici premijera Sanadera. Premda su tražili da ih se ne citira, bilo je očigledno kako prenose stajalište predsjednika Vlade. Na drugoj strani, Pupovac nije skrivao razočaranje načinom kako je okončan “Slučaj Blečić”.

Sada se može očekivati reaktualiziranje ove teme, a to znači da će HDZ pristati obeštetiti Srbe, usprkos odluci najvažnije sudske instance u Europi. Ništa manje sporni nisu niti zahtjevi Stranke demokratske akcije Hrvatske kojima se traži promjena statusa dvadesetak tisuća državljana koji su se na popisu stanovništva, u etničkom smislu izjasnili kao Muslimani. Ovdašnji SDA inzistira da se svi oni automatski “prevedu” u Bošnjake, što je u pravnom smislu, potpuno nelegalan zahtjev. Riječ je o osobnoj odluci pojedinca, koja se ne smije mijenjati političkim odlukama, čak i u apsurdnim slučajevima, kada u Bosni i Hercegovini, odakle porijeklo vuče većina ovih ljudi, više doista ne postoji nacionalnost Musliman, već isključivo Bošnjak. Administrativno ispravljanje ove situacije, moglo bi bitno narušiti kredibilitet nove vlade.

To je jasno i Sanaderu koji je u prošlosti redovito odbijao ove zahtjeve srpskih i bošnjačkih predstavnika, a usprkos tome, imao njihovu podršku u parlamentu. Ovoga puta je popustio jer bez manjinskih zastupnika nije mogao formirati vlast. U jednom trenutku se pojavila i varijanta s HNS-om i IDS-om, ali nije realizirana, budući da su u HDZ-u procijenili kako će lakše vladati uz podršku zastupnika nacionalnih manjina. Možda je to jednim dijelom točno, no dosadašnji kompromisi su skupi, a i nisu dobro odjeknuli u velikom dijelu HDZ-a.