Objavljeno u Nacionalu br. 635, 2008-01-15

Autor: Eduard Šoštarić

PRVI SKANDAL NOVOG SABORA

Ranko Ostojić ne može biti šef Odbora za nacionalnu sigurnost

SDP-ov kandidat za šefa Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku bio je pod istragom zbog nenamjenskog trošenja više od milijun kuna i održavao neuobičajene odnose sa stranim agentima u Hrvatskoj

Ranko Ostojić dobio je povjerenje šefa SDP-a za ključno mjesto na čelu saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost iako je godinama lagao o policijskoj istrazi zbog pronevjereRanko Ostojić dobio je povjerenje šefa SDP-a za ključno mjesto na čelu saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost iako je godinama lagao o policijskoj istrazi zbog pronevjereŠef SDP-a Zoran Milanović odlučio je na čelno mjesto saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost i unutarnju politiku, koje tradicionalno pripada oporbi, postaviti bivšeg ravnatelja policije Ranka Ostojića. To je izazvalo revolt u policijskim krugovima i hrvatskim sigurnosnim službama.

Protiv Ranka Ostojića je krajem 2004. pokrenuta istraga oko zlouporabe položaja i nenamjenskog trošenja proračunskog novca kojim je Ostojić raspolagao tijekom operativnih akcija “Magla” i “Cash”. Premda je godinama poricao da se protiv njega vodi bilo kakva istraga u vezi s nenamjenskim trošenjem novca, Nacional je imao uvid u istražnu dokumentaciju i izvješće kriminalističke policije glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću koje potvrđuje sve optužbe. Postavljanjem Ranka Ostojića za prvog čovjeka tako važnog odbora odaslala bi se potpuno pogrešna poruka svim državnim službenicima i zaposlenicima policijskih, vojnih i sigurnosnih službi koji se godinama pokušavaju obračunavati s kriminalom u društvu, ali i u vlastitim redovima. To više jer se saborski Odbor za nacionalnu sigurnost, među ostalim, bavi izvješćima državne revizije, financijske i kriminalističke policije o nepravilnostima u radu državnih službi. Upravo zbog ovog posljednjeg nastao je problem u imenovanju čelnog čovjeka Odbora koji bi trebao biti bez ikakve mrlje u profesionalnoj i političkoj karijeri.

Ranka Ostojića, bivšeg ravnatelja policije iz vremena koalicijske vlade pokojnog Ivice Račana, teško kompromitira izvješće načelnika uprave kriminalističke policije MUP-a Republike Hrvatske Dragutina Cestara dostavljeno glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću 20. rujna 2004. Iz izvješća je vidljivo kako se ne zna gdje je zapravo završilo nešto više od milijun kuna proračunskog novca navodno utrošenog za provedbu operativnih akcija MUP-a pod nazivom “Magla” i “Cash” kojima je na čelu bio Ranko Ostojić od 2001. do 2004. godine. Izvješće koje je napisano na 19 stranica, i koje je Nacional imao priliku vidjeti, sadrži analizu uključenosti Ranka Ostojića i drugih osoba iz sustava MUP-a u razne kriminalne aktivnosti povezane s protuzakonitim i neopravdanim trošenjem proračunskog novca tijekom spomenutih operativnih akcija.

S provedbom operativne akcije pod kodnim imenom “Magla” započelo se na temelju Ostojićeva plana od 17. siječnja 2001. Cilj akcije je bio napraviti sigurnosnu procjenu kojom se prosuđuje opasnost od organiziranog kriminala i njegove povezanosti s obavještajno-sigurnosnim strukturama, te je predviđao prikupljanje informacija od informatora. Među dokumentacijom u vezi s akcijom “Magla” također se nalazio plan rada od 5. veljače 2003. s osnovnim ciljem prikupljanja informacija radi uhićenja generala Ante Gotovine.


Plan je također potpisao Ranko Ostojić, a akcija je planirana pod kodnim imenom “Cash”. Za provedbu zadaća zadužen jeŽELJKO DOLAČKI, član Ostojićeva  tima, kontaktirao je s VeromŽELJKO DOLAČKI, član Ostojićeva tima, kontaktirao je s Verom bio poseban operativni tim koji je predvodila osoba konspirativnog imena Pauk. Nakon potpunog fijaska obje operativne akcije obustavljene su planom od 20. prosinca 2003. i njime se predvidjelo da se u roku od 60 dana razduže materijalno-tehnička sredstva, rasformiraju svi timovi, a dokumentacija dostavi glavnom državnom odvjetniku. U izvješću načelnika uprave kriminalističke policije Dragutina Cestara stoji kako su operativna izvješća iz akcija koje je vodio Ranko Ostojić bila u velikoj mjeri slabe kvalitete, odnosno dijelom su proizlazila iz već postojećih predmeta u obradi policije, a dijelom su članovi posebnog Ostojićeva tima prikazivali svojom aktivnošću zapravo pisanje operativnih izvješća koja su već bila prisutna u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova.

S obzirom na takav zaključak o kvaliteti rada Ostojićeva parapolicijskog tima i nikakve rezultate dviju akcija, postavilo se pitanje opravdanosti trošenja tako velikog iznosa novca, odnosno njegove zlouporabe. Na temelju pisanih zahtjeva tadašnjeg ravnatelja policije Ranka Ostojića od 2001. zaključno sa siječnjom 2004. iz blagajne MUP-a podignuto je ukupno 1.321.400 kuna, 50.000 DEM i 6500 eura. od čega je na kraju priloženo računa u približnoj vrijednosti samo 140 tisuća kuna, ali niti njih se ne može podvesti pod troškove u vezi s operativnim akcijama. U izvješću stoji kako niti jednim aktom Ministarstva nije bilo regulirano pravo i način zaduživanja i korištenja operativnih troškova, niti obveza i način izvješćivanja o učinjenim operativnim troškovima.

Prema pregledu utroška operativnih troškova koji je napravio Ranko Ostojić sva spomenuta sredstva su potrošena. U najznačajnijem dijelu utroška spomenutih operativnih troškova spominju se konzumacije u ugostiteljskim objektima, troškovi goriva i telefonskih kartica, što se, prema izvješću Dragutina Cestara, ne može dovesti u vezu s operativnim djelovanjem i njegovim rezultatima. Sredstva podignuta na blagajni nalazila su se kod Ostojića koji ih je dalje distribuirao službenicima u operativnim akcijama.

Britanac Christopher Looms i Amerikanac Oscar Vera koji je od Ostojića dobivao podatke o hrvatskom sigurnosnom sustavu Britanac Christopher Looms i Amerikanac Oscar Vera koji je od Ostojića dobivao podatke o hrvatskom sigurnosnom sustavu Zanimljivo, Ostojić prilikom izdavanja novčanih sredstava nije tražio od primatelja da potpišu priznanicu. Ukupni operativni troškovi akcije “Magla” iznosili su 363 tisuće kuna od čega se 46 tisuća kuna odnosilo na nabavu opreme i potrošnog materijala, i to kupljenih za gotovinu preko Odjela policijske tehnike za što su priloženi računi. Za pokriće operativnih troškova spomenute akcije priloženi su računi u visini 75 tisuća kuna pri čemu, stoji u izvješću, nije moguće utvrditi da su troškovi prema priloženim računima zaista i učinjeni u provedbi te akcije, a osim toga za troškove akcije “Magla” u Ministarstvo unutarnjih poslova dostavljena su nepotpisana izvješća članova tima. Proizlazi da je približno 317 tisuća kuna utrošeno za operativne troškove, a da se ne znaju stvarni razlozi za to. Usto, za naknade tajnim izvjestiteljima koje je plaćao Ostojić potrošeno je 223 tisuće kuna i 30 tisuća DEM. Od navedenih troškova postoji dokumentacija o isplati 30 tisuća DEM a ostali troškovi tajnim izvjestiteljima nisu potkrijepljeni dodatnom dokumentacijom.

Iz izvješća je vidljivo kako je od Ostojića novac preuzimao i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin premda nije jasno kako se ministar unutarnjih poslova uopće mogao uključiti u operativne akcije i za to plaćati svoje informatore, što je zaista rijedak slučaj bilo gdje u svijetu.

Ostojić je Lučinu u spomenutom razdoblju od 2001. do 2004. za potrebe naknada tajnim izvjestiteljima i za potrebe skupine “Solisti”, koja je također djelovala u sklopu akcije “Magla”, predao 58 tisuća kuna i 6500 eura. Bivšem ministru je Ostojić 2001. predao dodatnih 30 tisuća kuna i 20 tisuća DEM, a prema Ostojićevu pisanom očitovanju, on je po nalogu Šime Lučina za potrebe opremanja skupine “Solisti” izdao dodatnih 40 tisuća kuna, pa je tako Lučin od Ostojića ukupno dobio 128 tisuća kuna, 20 tisuća DEM i 6500 eura.

Uz naknade koje su dobivali tajni izvjestitelji, njihovi operativni troškovi su u 2002. iznosili 54 tisuće kuna, za pravdanje su priloženi računi u visini 34 tisuće kuna, ali na temelju njih nije moguće utvrditi jesu li nastali tijekom provedbe operativnih akcija. Ostojićev parapolicijski tim 2002. i 2003. navodno je na ime troškova za nekakve tajne lokacije potrošio čak 272 tisuće kuna, o čemu ne postoji nikakva dokumentacija. Kad je riječ o operaciji “Cash” kojom se nastojalo doći do odbjegloga generala Gotovine i kojom je Ostojić sa svojim timom godinama dezinformirao hrvatsku javnost plasirajući kroz medije neistine o skrivanju generala Gotovine u Hrvatskoj, i time nanio neizmjernu političku štetu tadašnjem državnom vrhu surađujući sa stranim obavještajcima, operativni troškovi su iznosili 143 tisuće kuna i za njih u Ministarstvo unutarnjih poslova nije dostavljena nikakva dokumentacija. Međutim, Ostojićev problem u kandidaturi za čelno mjesto predsjednika saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost nisu samo optužbe za nikad opravdano trošenje više od milijun kuna nego i njegov odnos sa stranim tajnim službama iz tog vremena. Protuobavještajna agencija je još 2004. izradila “Prezentaciju o obavještajno-medijskim manipulacijama s ciljem diskreditiranja Republike Hrvatske” i utvrdila kako je djelatnik istražiteljskog tima tužiteljstva ICTY-ja u Haagu Oscar Vera, zapravo djelatnik američke vojne obavještajne službe DIA, osobno kontaktirao s bivšim ravnateljem Ostojićem preko kojeg je dolazio do podataka o funkcioniranju hrvatskog sigurnosnog sustava, te je također prikupljao Ostojićeve procjene o navodnoj umiješanosti Ureda predsjednika i POA-e u zaštitu generala Gotovine.

Osim izravnih kontakata s Ostojićem registrirani su i kontakti Vere sa Željkom Dolačkim iz Ostojićeva tima. Osim osobnihANTE GOTOVINA,povod za akcije 'Magla' i 'CashANTE GOTOVINA,povod za akcije 'Magla' i 'Cash kontakata tijekom susreta u Zagrebu ili upotrebom više telekomunikacijskih priključaka, Vera je sa spomenutim osobama kontaktirao i posredno, preko svoje djevojke Karmen Kardum koja je bila prevoditeljica u sjedištu SFOR-a u Sarajevu. Ti kontakti održavali su se s više telekomunikacijskih priključaka uz prikrivanje tema razgovora, što je upućivalo na prikrivanje komunikacije, tj. neuobičajenu prirodu njihova odnosa. Zanimljiv je i Ostojićev kontakt s prvim tajnikom britanskog veleposlanstva u Hrvatskoj Geoffreyjem Lungleyem, kojem je Ostojić također poslužio kao izvor istovjetnih podataka koje su prikupljali Vera i britanski obavještajni časnik Christopher Looms. Slične podatke dostavljao je i službeni predstavnik britanske obavještajne službe u Hrvatskoj Lungley preko svog veleposlanstva u Zagrebu, tako da je i britanska diplomacija preko formalnog izvora Lungleyja, ali i preko svog drugog obavještajnog časnika Loomsa raspolagala istim podacima. Sve aktivnosti i parametri obuhvaćeni analizom POA-e pokazivali su da se radi o organiziranom i ciljanom djelovanju koje uključuje obavještajnu i medijsku manipulaciju podacima radi realizacije određenih političkih ciljeva prema Hrvatskoj i regiji, te da se stvore uvjeti za političke pritiske na Hrvatsku.

Isplate bez papirnatog traga

Na temelju pisanih zahtjeva tadašnjeg ravnatelja policije Ranka Ostojića, od 2001. do siječnja 2004. iz blagajne MUP-a podignuto je više od milijun i pol kuna, od čega je na kraju priloženo računa u približnoj vrijednosti samo 140 tisuća kuna, ali niti njih se ne može podvesti pod troškove u vezi s operativnim akcijama.

Ključna uloga Odbora

Nakon Ostojićeva “dilanja” informacija stranim agentima o hrvatskoj sigurnosnoj strukturi teško je vjerovati da bi netko mogao staviti Ostojića na čelno mjesto Odbora za nacionalnu sigurnost. Saborski Odbor će biti posebno važan jer je Hrvatska kao nestalna članica Vijeća sigurnosti dobila mjesto da predsjeda UN-ovim Odborom za protuterorizam. Usto, ove će godine uslijediti i pozivnica za punopravno članstvo u NATO-u, zbog čega će se morati mijenjati i donositi čitav niz propisa na polju zaštite i tajnosti podataka, o čemu će Odbor morati voditi računa.

Vezane vijesti

'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'

'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'

Pravomoćna presuda u postupku koji se pred mađarskim sudom vodi protiv prvog potpredsjednika vlade Radimira Čačića bit će konačna točka orijentacije… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika