Komentirajući u dokumentarcu objavljenom na nedavnom DVD izdanju Pixarovih antologijskih kratkometražnih crtića vlastite animatorske početke, kreativci čuvenog studija zakukali su nad činjenicom da im računalna tehnologija u drugoj polovini 80-ih godina prošloga stoljeća još nije omogućavala znatnije kreativne dosege. Četvrt stoljeća nakon toga situacija je potpuno drukčija. Pixarovci mogu pomoću kompjutora raditi što god žele, no više od činjenice da oni još uvijek najkreativnije koriste mogućnosti računalne animacije veseli to što se jedan stav ekipe okupljene oko financijskog maga Stevea Jobsa i animatorskoa genijalca Johna Lassetera nije nimalo promijenio, od kratkometražnih početaka do danas. A to je uvjerenje da je kamen temeljac svakoga dobrog filma ponajprije dobra priča. U doba kada Hollywood u golemoj većini visokobudžetnih projekata zanemaruje priču u korist dizajna, efekata i marketinga, i kada većina europskih filmaša, gotovo stoljeće nakon književnog i likovnog te pola stoljeća nakon procvata filmskog modernizma, smatra da je još uvijek jako “avangardno” prezirati klasičnu naraciju, pixarovci podsjećaju da je pričanje priča, profiliranje zanimljivih likova i upravljanje gledateljevim emocijama najveći izazov u svim narativnim umjetnostima, od vremena Gilgameša, Odiseje i Ilijade i Starog zavjeta pa sve do danas.

Fanatik priče je i Brad Bird, filmaš koji je prošao sve i svašta - surađivao na glasovitim “Simpsonima” i potpisao komercijalno neuspješnog no izvrsnog “Željeznog diva”, prije nego što je za Pixar napisao i režirao “Izbavitelje”, ponajbolji suvremeni američki dugometražni crtić. Zasad posljednji Pixarov projekt “Juhu-hu” Bird je preuzeo od Jana Pinkave (“Gerijeva igra”), koji se razišao s producentima. Primajući pohvale za čudesnu animaciju, koja mudro ne teži oponašanju igranog filma nego stvaranju neke paralelne animatorske realnosti, Bird uporno ističe kako mu je od svega ipak najvažnija priča. Uistinu, načinom na koji izlaže događaje, uvodi likove i motivira njihove odnose i preokrete u priči, Bird u “Juhu-hu” priziva u sjećanje najveće majstore klasičnog narativnog stila poput Raoula Walsha i Michaela Curtiza, pa “Juhu-hu” po mnogočemu više nalikuje “Burnim dvadesetima” ili “Pustolovinama Robina Hooda” negoli Disneyjevim crtićima ili bilo kojem recentnom blockbusteru. Pritom ne valja smetnuti s uma da je i “Juhu-hu”, poput goleme većine cjelovečernjih animiranih filmova, djelce koje se ponajprije obraća djeci, ne doduše onoj koja gleda “Teletubbiese” nego malo starijoj, ali ipak djeci. Birdova je mašta, dakle, u službi afirmacije tradicionalnih vrijednosti poput prijateljstva, ljubavi, marljivosti, poštenja i odanosti vlastitim idealima. Nažalost, činjenica da je namijenjen djeci neće omesti djecomrsce među kritičarima da ga proglase infantilnim, kao što sumanuto proglašavaju infantilnim sve američke crtiće, no to je prije njihov problem negoli problem Brada Birda, Pixara i publike koja će u “Juhu-hu” uživati, bilo da je riječ o djeci ili njihovim roditeljima. Zar bi trebalo desetogodišnjake ili dvanaestogodišnjake educirati o besmislu života ili turobnosti svakodnevne egzistencije, i tjerati ih da, umjesto “Preko ograde”, “Shreka”, “Ledenog doba” ili “Juhu-hu”, gledaju Hanekea ili Bergmana?

Ako se za neke slabije Disneyjeve crtiće može reći da padaju na obrazovnoj razini, potičući mediokritete, to sigurno ne vrijedi za dobar dio recentne digitalne produkcije, koji odlično objedinjuje kreativnost i obrazovnu zadaću, a pogotovo ne za Pixarove filmove među kojima je i odlični “Juhu-hu”. U njemu nema seksualnih subverzija, političkih konotacija ili društvene kritike kakvu odrasli kritičari često sumanuto nastoje pronaći u dječjim filmovima, ali zato ima mnogo mašte, humora, emocija i vrednota koje valja usvojiti, cinici bi rekli ako ni zbog čega drugoga onda zato da bi se zbog njih u zrelijoj dobi uopće mogli razočarati. A za filmske sladokusce Bird u filmu priređuje bezbroj sitnih i nevinih subverzija, od činjenice da čast francuske kuhinje brani jedan štakor, preko toga da simpatiziranjem štakora baca rukavicu u lice novom vlasniku Pixara Disneyju, tvrtki koja je pola imidža sagradila na miševima, pa sve do toga da suparništvo fast fooda, koji zagovara novi šef nekoć velikog francuskog restorana, i klasične kuhinje, koji zastupa nevjerojatno daroviti štakor, predstavlja očito alegoriju na odnos korporativnog Disneyja i profinjenog Pixara, unutar kojeg se, kako se čini, Brad Bird izborio za status vodećeg autora. Ili je dovoljno reći da je “Juhu-hu” film o štakoru nakon kojeg dobijete volju da jedete najfinije kulinarske specijalitete, jednako kao što nakon “Stranputica” poželite piti vrhunska vina.

PARANOJABLITZ
Brojni kritičari ismijavali su "Paranoju" i uspoređivali je s Hitchcockovim remek-djelom "Prozor u dvorište". Posve neopravdano. Doduše, film rutinera D. J.Carusa, o mladom voajeru koji iz dokolice nanjuši zločin, obiluje manama, no korpus s kojim ga treba uspoređivati su ponajprije slični tinejdžerski filmići, kojima je superioran, nažalost, otprilike onoliko koliko je njemu superioran Hitchcock. Dojam koji "Paranoja" ostavlja bio bi kudikamo bolji da je film petnaestak minuta kraći, odnos glavnog promatrača i zgodne susjede promišljeniji i da završnica nije toliko predvidljiva, no film je i bez toga daleko od komatoznog hollywoodskog teen-prosjeka.
Disturbia, am. triler, 2007.
R: D. J. Caruso
GL: Shia LaBeouf, Sarah Roemer, David Morse, Carrie-Anne Moss, Aaron Yoo
FILM: 3
DVD: 4

KRATKO SJEĆANJECONTINENTAL FILM
Autor i koautor nekoliko zanimljivih originalnih scenarija ("Mali čovjek Tate", "Pakost") i nekoliko još zanimljivijih adaptacija ("Specijalni izvještaj", "Drž'te maloga" i "Daleko od očiju") Scott Frank debitirao je kao redatelj kriminalističkom dramom "Krako sjećanje". Priča o sinu bogatuna koji se, nakon izazivanja kobne prometne nesreće, pokušava uključiti u normalan život, no biva uhvaćen u dobro razrađenu kriminalnu zamku, imala je potencijala za dobar noir krimić, no Frankove ambicije sezale su visoko, daleko iznad njegovih mogućnosti, pa je "Kratko sjećanje" prije svega nategnuta drametina pokoje solidne epizode, no sporog ritma i razočaravajućeg završetka.
The Lookout, am. krim. drama, 2007.
R: Scott Frank
GL: Joseph Gordon-Levitt, Jeff Daniels, Matthew Goode, Isla Fisher, Carla Gugino
FILM: 2 i pol
DVD: 2

1408 DISCOVERY
Švedskom redatelju na privremenom radu u Hollywoodu Mikaelu Håfströmu može se prigovoriti svašta, ali ne i da je nedosljedan. Naime, nakon "Fatalnog preljuba" Håfström je režirao još jedan žanrovski film koji odlično započinje i kriminalno završava, horor-dramu "1408". Dobar dok god uvodi u priču i naznačuje traume pisca jeftinih vodiča kroz stravične kuće, kojem se nakon smrti djeteta raspao brak, Håfström se ponovo počinje gubiti u središnjem dijelu priče da bi sve skupa okončao najgorim alibi završetkom. Ipak, uspjeli dio "1408" mnogo je dulji od uspjelog djela "Fatalnog preljuba", pa je dojam koji film ostavlja u konačnici pozitivan, ponajviše zahvaljujući odličnom nastupu Johna Cusacka.
1408, am. horor-drama, 2007.
R: Mikael Håfström
GL: John Cusack, Mary McCormack, Samuel L. Jackson, Jasmine Jessica Anthony
FILM: 2 i pol
DVD: 3