Stephena Kinnocka, šefa peterburškog British Councila, ruska policija je zadržala na sat vremena u znak upozorenja, tobože zbog prometnog prekršajaU vrlo skoroj budućnosti neki će politički analitičar ili vizionar dati ime onomu što se sad događa u odnosima između Rusije i Zapada, ali to žestoko nadmetanje u raznim sferama - političkim, ekonomskim, energetskim, diplomatskim - već poprima obrise rata koji se ne vodi oružjem, ali se vodi manje-više svim drugim sredstvima. Rusija s raznih međunarodnih pozicija istiskuje Zapad, zauzima nove strateške pozicije, bilo da je riječ o boljem pozicioniranju u energetici, bilo o jačanju financija, bilo o preuzimanju političke kontrole nad pojedinim državama, čak i o novom raspoređivanju vojnih efektiva izvan teritorija bivšeg SSSR-a, bilo o iskušavanju snaga da se vidi tko je diplomatski moćniji.

Na nekoliko poprišta u ovom su trenutku nadmetanja najžešća, oko sudbine Kosova, oko buduće mreže plinovoda na širem području Europe i crnomorskog bazena, oko budućeg položaja Rusije u trgovinskoj sferi, oko prava Rusije da se na međunarodnoj sceni ponaša u skladu sa svojim vlastitim političkim i sigurnosnim kriterijima. Vrlo je zanimljivo i nadmetanje na diplomatskom planu između Rusije i Velike Britanije - povezano sa ubojstvom bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinenka krajem 2006. u Londonu, kad je taj prebjeg umro u groznim mukama otrovan polonijem, koji mu je potajno stavljen u piće. Iako se doima kao da je riječ o bilateralnom sporu, posrijedi je važno nadmetanje Rusije i Zapada.

Taj je slučaj još u središtu pozornosti kada je riječ o britansko-ruskim odnosima. Iako je ruska strana već odavno jasno dala do znanja da joj se ne sviđa što britanski istražitelji i dalje uporno nastoje uhvatiti ubojicu, a za ubojstvo su osumnjičili ruskog poslovnog čovjeka, također bivšeg agenta, britanski istražitelji istragu su nastavili. Zbog toga je ruska strana odlučila pokazati da time nije zadovoljna.

Iznenada, bez najave, početkom prosinca ruske su vlasti obznanile da British Council, britanska nevladina organizacija za promociju britanske kulture u inozemstvu, koja djeluje i u Rusiji, mora do 1. siječnja 2008. zatvoriti područne urede u Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu, dok će središnji ured u Moskvi moći nastaviti raditi, barem zasad. Službeno je obrazloženje da se ta dva područna ureda zatvaraju jer njihovo djelovanje nije u skladu s ruskim zakonima, da je British Council profitna organizacija pa je dužan plaćati u Rusiji porez, što ne čini. Britanska strana tvrdi da British Council nije profitna organizacija, jer ništa ne zarađuje, iako naplaćuje troškove satova engleskog jezika koje daje zainteresiranim ruskim građanima.

ALEKSANDAR LITVINENKO umro je krajem 2006. u Londonu u teškim mukama, otrovan radioaktivnim polonijemČim je objavljena ta odluka ruskih vlasti, britanska je strana pokazala želju da se spor riješi dogovorom, ali joj je neformalno iz ruskog političkog vrha dano do znanja da je formalno obrazloženje zabrane rada ureda u Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu samo fasada, jer je riječ o političkoj odluci. Ona je - neformalno je poručeno - donesena zbog afere nakon ubojstva bivšeg ruskog agenta Aleksandra Litvinenka u Londonu, te zbog odluke britanske vlade da nastavi istragu o tom slučaju protiv osumnjičenih ruskih državljana, s čime se ruska strana ne slaže.

I prethodnih mjeseci bilo je u vezi s tom istragom više sličnih ruskih poteza, kojima se iskazivalo nezadovoljstvo što britanske vlasti i dalje uporno nastavljaju istragu. Tako su ruske vlasti u kolovozu zabranile reemitiranje programa ruske službe BBC-ja na ruskim radiostanicama. Pred britanskim diplomatskim predstavništvima organizirane su demonstracije, a jedna omladinska nacionalistička organizacija prosvjeduje protiv britanskog ambasadora na javnim mjestima gdje se on pojavljuje.

Nakon što je diplomatskim kanalima ustanovljeno da ruska strana namjerava maksimalno zaoštriti pitanje British Councila, na odluku ruskih vlasti britanska je strana odlučila javno prosvjedovati, pa je sredinom prosinca izjavu dao i sam britanski ministar vanjskih poslova David Miliband. S britanske strane tvrdilo se da su organizacije poput British Councila važne upravo kad se odnosi među državama kvare, jer grade kulturne i društvene mostove neovisno o državnim odnosima. British Council u Rusiji je već dulje vrijeme, a sada djeluje na temelju međudržavnog sporazuma o kulturnoj suradnji što su ga Velika Britanija i Rusija sklopile 1994.

British Council osnovan je 1934. na poticaj britanske vlade, kao odgovor na ono što su činile Francuska i Njemačka, gdje su već bile osnovane institucije sa zadatkom da promoviraju kulture svojih zemalja u inozemstvu.

U mnogim manjim i manje razvijenim zemljama ogranci British Councila, posebno njihove biblioteke, važna su kulturna jezgra. Ali nerijetko u pojedinim zemljama aktivnosti British Councila promatraju sumnjičavo, ocjenjujući da se iza kulturnih aktivnosti krije širenje britanskog političkog i poslovnog utjecaja u duhu nekadašnjeg britanskog imperijalizma i kolonijalizma. Zbog toga neke zemlje, Burma i Iran, na primjer, ne dopuštaju djelovanje British Councila.

U bivšem SSSR-u djelovanje inozemnih kulturnih centara bilo je onemogućavano, ali nakon raspada SSSR-a ruske su vlasti 90-ih liberalizirale tu sferu, pa je dopušteno slobodno djelovanje stranih kulturnih misija, raznih fondacija, kao i drugih inozemnih nevladinih organizacija. No posljednjih godina, nakon dolaska Vladimira Putina na vlast, doneseni su novi zakoni koji ograničavaju djelovanje u inozemstvu registriranih nevladinih organizacija na ruskom teritoriju, uvedene su brojne restrikcije onoga što te nevladine organizacije sa stranim vezama smiju raditi. Zbog toga su se mnoge od njih povukle iz Rusije.

ANDREJ LUGOVOJ, bivši agent KGB-a osumnjičen za ubojstvo Litvinenka, odnedavno je član ruskog parlamentaBritish Council dosad je od takvih poteza ruske vlasti štitio međudržavni ugovor, ali se situacija ovom odlukom ruske vlade počela bitno kvariti. Neki britanski listovi upozoravali su da je ta odluka o zatvaranju područnih ureda možda samo uvod u potpunu zabranu njihova djelovanja u Rusiji. Britanske su pak vlasti u prvi tren objavile da se na odluku ruskih vlasti o zatvaranju dvaju područnih ureda neće obazirati, jer je ona nelegalna, nije temeljena na spomenutom međudržavnom sporazumu, pa će uredi nastaviti raditi i nakon 1. siječnja. I zaista, nakon božićnih i novogodišnjih praznika, kad su svi uredi bili zatvoreni, sva tri ureda ponovno su otvorena, i onaj u Moskvi, na koji se zabrana nije odnosila, ali i ona dva u Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu, koji bi trebali biti zatvoreni.

Britanska vlada ponovila je svoje stajalište da British Council na ruskom teritoriju djeluje legalno, u skladu s međudržavnim sporazumom o kulturnoj suradnji što su ga Rusija i Velika Britanija potpisale 1994., te da su neki nesporazumi u vezi s aktivnostima British Councila i organiziranjem tečajeva engleskoga bili riješeni. Britanska strana tvrdila je da je potpuno spremna eventualne daljnje nesporazume riješiti bilateralnim dogovorima. Odluku o zatvaranju dvaju područnih ureda ocijenila je kao pretjerani politički potez, kojim se ruska vlast osvećuje britanskoj strani zbog njenog stava prema ubojstvu ruskog dvostrukog agenta Aleksandra Litvinenka. Zbog toga je britanska strana ignorirala rusku naredbu o zatvaranju dvaju područnih ureda British Councila.

No tada je ruska strana nešto oštrijom akcijom dala do znanja da to neće tolerirati, a nakon te akcije, koja je jako podsjetila na davnu sovjetsku praksu, uredi su ipak zatvoreni. Akcija, koju su proveli agenti ruske tajne službe FSB, nasljednice zloglasne sovjetske tajne službe KGB, bila je prvenstveno usmjerena protiv ruskih građana, njih dvadesetak, koji zajedno s Britancima rade u uredu u Sankt Peterburgu. Taj je ured najranjiviji, jer se nalazi u odvojenom prostoru, a ne u prostorima britanskog konzulata, kao u Moskvi i Jekaterinburgu. Kako je objavilo britansko ministarstvo vanjskih poslova, agenti FSB-a posjetili su kasno navečer 15. siječnja u njihovim stanovima neke od ruskih zaposlenika British Councila i s njima razgovarali ne odviše o djelovanju British Councila, nego o njihovim privatnim stvarima. Neki su upozoreni da postoje nejasnoće s njihovim poreznim prijavama, kod drugih su se agenti FSB-a - navodno - zanimali za njihove zdravstvene tegobe. S nekima nisu puno razgovarali, nego su im predali pisane pozive da se sljedećeg dana pojave na informativnom razgovoru u sjedištu FSB-a u Sankt Peterburgu. Navodno su nešto slično doživjeli i neki zaposlenici British Councila u Jekaterinburgu. Britanska strana je smjesta drugog dana prosvjedovala, tvrdeći da je to zastrašivanje ruskih zaposlenika British Councila. Ruska strana to je odbacila, ruska vlada objavila je priopćenje u kojem je akciju tajne službe objasnila kao pokušaj da se ruski građani koji rade u British Councilu “zaštite od manipulacija britanske strane koja ih pokušava iskoristiti za svoje ilegalne aktivnosti”.

DAVID MILIBAND, britanski šef diplomacije, optužio je Rusiju da se služi taktikom iz Hladnog rataNa udaru se našao i britanski direktor ureda British Councila u Sankt Peterburgu. Nakon večere, dok se automobilom vraćao kući, napravio je sitan prometni prekršaj, a tog su ga trenutka zaskočili policajci, koji su ga očito pratili. Zaustavili su njegov automobil, zatražili isprave, zahtijevali da se podvrgne alkotestu, što je on - u skladu s diplomatskom praksom - odbio. Telefonom je pozvao britanskog generalnog konzula u Sankt Peterburgu, koji je smjesta došao na mjesto incidenta. Pušten je sat kasnije jer se pozvao na diplomatski imunitet.

Slučaj je izazvao ogromnu pozornost britanskih medija, jer šef ureda British Councila u Sankt Peterburgu nije bilo tko. To je Stephen Kinnock, sin današnjeg lorda Kinnocka, člana britanskog Gornjeg doma, koji je 80-ih - dok se još zvao samo Neil Kinnock - bio šef Laburističke stranke, a poslije postao član Europske komisije.

Kratkotrajnim uhićenjem Stephena Kinnocka u Sankt Peterburgu britanskoj je strani dano do znanja da ruske vlasti neće popustiti i da neće birati sredstva da britansku stranu natjeraju da zatvori ta dva ureda. Sljedeći korak koji se mogao očekivati jest da ruska policija jednostavno uđe u ured British Councila u Sankt Peterburgu i zatvori ga, ili da počne legitimirati ruske građane koji žele ući u British Council u spomenuta tri grada. Pod tim pritiskom britanska je strana već sljedećeg dana učinila upravo to što se od nje tražilo, zatvorila je ta dva ureda, tvrdeći da joj je “dobrobit zaposlenika British Councila na prvom mjestu”. Čim je objavljena ta odluka, mladi britanski ministar vanjskih poslova David Miliband u britanskom je parlamentu oštro optužio rusku stranu da se služi pritiscima i taktikom iz vremena Hladnog rata, čega je žrtva postala kulturna djelatnost British Councila, koja nema nikakve veze s biti spora između Rusije i Britanije. Nije najavio britanske protumjere u kulturnoj sferi, nego je govorio da “sadašnje ponašanje ruskih vlasti ne dolikuje tako velikoj i slavnoj zemlji kakva je Rusija”.

Britanski tisak tvrdi da se ne planira nikakva britanska protuakcija u kulturnoj sferi, pa će se aktivnost ruskih kulturnih predstavništava u Britaniji nastaviti bez ikakvih ograničenja. Ali ima najava da bi britanska strana mogla odgovoriti ekonomskim protumjerama, jer bi se mogla pridružiti nekim zemljama srednje Europe koje se protive potpisivanju novog sporazuma o ekonomskoj suradnji EU i Rusije, a i stvarati probleme Rusiji u međunarodnim ekonomskim institucijama kojima Britanija pripada, a Rusija ne.