Objavljeno u Nacionalu br. 637, 2008-01-29

Autor: Davor Pašalić

EUROPA NA PREKRETNICI

Srbija u novom ruskom bloku

Ma koliko se akteri sporazuma trudili naglasiti da je on ekonomski motiviran, na sklapanje posla utjecala je politika

POPUŠTANJE ZBOG INTERESA - EU je spremna na ustupke Srbiji zbog Kosova i pariranja Rusiji, ali srbijanski premijer Vojislav Koštunica ne popušta u tvrdom stavu; na slici sa šefom Europske komisije Joséom Manuelom Barrosom i povjerenikomPOPUŠTANJE ZBOG INTERESA - EU je spremna na ustupke Srbiji zbog Kosova i pariranja Rusiji, ali srbijanski premijer Vojislav Koštunica ne popušta u tvrdom stavu; na slici sa šefom Europske komisije Joséom Manuelom Barrosom i povjerenikomBeograd od 1948. godine nije bio bliži Moskvi nego što je danas. Otkako je Josip Broz Tito 1948. okrenuo leđa tadašnjem sovjetskom lideru Josifu Visarionoviču Staljinu, odnosi Beograda i Moskve su u šest desetljeća imali uspone i padove, ali su prošlog tjedna dosegnuli najvišu razinu, potpisivanjem sporazuma koji bi trebao potvrditi status Rusije kao svjetske energetske sile i pomoći ekonomskom i političkom jačanju Srbije, s tim da bi dio tog pothvata mogla postati i Hrvatska.

Riječ je o energetskom sporazumu vlada Srbije i Rusije, čija se vrijednost procjenjuje na 2 milijarde eura. Protokolom se predviđa da Beograd za 400 milijuna eura proda Rusima 51 posto javne tvrtke Naftna industrija Srbije (NIS). Rusi preuzimaju obvezu da energetski div “Gazprom“ investira u NIS najmanje pola milijarde eura do 2012. i da kroz Srbiju izgradi dio plinovoda Južni tok.

Rusi su postigli sporazume o Južnom toku s Bugarskom i Srbijom, ali nije izvjesno kojim će putem plin dalje teći. Navodno bi se u roku od dva mjeseca trebalo znati hoće li Južni tok iz Srbije ići preko Hrvatske ili Mađarske do sjeverne Italije. Južni tok je odgovor Moskve na želju EU da smanji svoju energetsku ovisnost o Rusiji. Procjenjuje se da EU četvrtinu svojih potreba zadovoljava zahvaljujući ruskom prirodnom plinu. Bugarska, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Slovačka ovise 100 posto o ruskom plinu, koji zadovoljava tri četvrtine potreba Mađarske i Češke, oko dvije trećine potreba Poljske i Rumunjske.
Sada u EU 70 posto ruskog plina stiže preko Ukrajine, a ostatak preko Bjelorusije. Izgradnja Južnog toka stvara uvjete za povećanje ruskog izvoza u EU, kao i mogućnost da se izbjegne transport prirodnog plina kroz Ukrajinu, s kojom Moskva nema idealne političke odnose.


Što se tiče koristi koju će Beograd ostvariti od sporazuma s Moskvom, mišljenja se u Srbiji dijametralno razlikuju. Većina predstavnika vlasti, ali i opozicije, kao i mnogi stručnjaci, ne samo srpski, tvrde da je to sjajan posao, koji će Srbiji donijeti brojne koristi, kao što su stabilna opskrba i status energetskog lidera u regiji. Procenjuje se da će Srbija, nakon što osigura ruski plin po cijeni nižoj od tržišne, jer će kupovati izravno od proizvođača “Gazproma“, potaknuti strane kompanije iz oblasti petro-kemije, industrije plastike i farmaceutske industrije, koje troše velike količine prirodnog plina, da se iz drugih zemalja istočne Europe prošire i na Srbiju.

Protivnici srpsko-ruskog sporazuma upozoravaju da Rusiji ostaje mogućnost da u bilo kojem trenutku pokrene pitanje cijene plina, što je već činila s partnerima iz Ukrajine, Moldavije i Gruzije kad bi dolazilo do napetosti u odnosima Moskve s vladama tih zemalja. Za sklapanje posla s Rusima glasovali su članovi vlade iz Demokratske stranke predsjednika Srbije Borisa Tadića, Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice i Nove Srbije ministra za infrastrukturu Velimira Ilića. Toj sednici nisu prisustvovali članovi vlade iz stranke G17 Plus ministra ekonomije Mlađana Dinkića, jednog od najoštrijih kritičara tog aranžmana.

TOMISLAV NIKOLIĆ - Radikal je favorit u drugom krugu predsjedničkih izboraTOMISLAV NIKOLIĆ - Radikal je favorit u drugom krugu predsjedničkih izboraDinkić je rekao da je ruska ponuda “ponižavajuća za Srbiju“ i da bi Beograd trebao postupiti po “bugarskom modelu pola-pola“, odnosno da proda 50 posto NIS-a i tako zadrži upravljanje kompanijom.Prema Dinkićevim riječima, cijena za 51 posto NIS-a ne bi smjela biti manja od 1,5 milijardi eura. Kao argument Dinkić je naveo da je Ina prije nekoliko godina prodala 25 posto svojih dionica za 525 milijuna eura. Dinkić je izjavio da je ulaganje od pola milijarde eura u modernizaciju rafinerija u četiri godine manje od očekivanog profita NIS-a u tom razdoblju. Ti prigovori su, međutim, u Beogradu propraćeni sumnjama da su rezultat Dinkićeve namjere da ispuni “obećanje“ da će kupac NIS-a biti austrijska kompanija OMV. Ma koliko se srpski i ruski akteri sporazuma trudili naglasiti da iza njega stoje isključivo ekonomski motivi, jasno je da je politika u velikoj mjeri utjecala na sklapanje posla. Čak je i ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Aleksejev ocijenio da će se zahvaljući sporazumu povećati politički utjecaj Srbije u regiji, što je itekako važno u situaciji kad se Beograd svim silama bori protiv neovisnosti Kosova, u čemu mu je glavni saveznik Moskva.

Sporazum je postao i dio nadmetanja Tadića i kandidata Srpske radikalne stranke Tomislava Nikolića u izborima za predsjednika Srbije. Tadić je otputovao u Moskvu da s Putinom prisutvuje potpisivanju sporazuma.Prije toga Nikolić je od Putina zaražio da pomogne Srbiji i potpiše sporazum s Koštunicom i Tadićem, ističući da će to shvatiti kao pobjedu svoje politike. U Beogradu se, međutim, čula ocjena da je prodaja većinskog udjela u NIS-u za samo 400 milijuna eura dobar poslovni potez jedino ako Nikolić pobijedi na predsjedničkim izborima, jer će tada EU izolirati Srbiju.

Što je Srbija prodala Rusima?

“Gazprom“ uz 51 posto vlasništva nad plinovodom kroz Srbiju dobiva i NIS, kompaniju s 12.000 zaposlenika i 62 posto udjela u srpskom tržištu naftnih derivata. Dobiva i rafinerije u Pančevu i Novom Sadu, 497 benzinskih crpki. NIS je vlasnik 10.000 četvornih metara prodajnog prostora, kao i 11 hotela i odmarališta.

Vezane vijesti

Nikolić susretom s Tadićem nastavio konzultacije

Nikolić susretom s Tadićem nastavio konzultacije

Konzultacije srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića s parlamentarnim strankama o formiranju nove srbijanske vlade nastavljene su u srijedu… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika