Objavljeno u Nacionalu br. 638, 2008-02-05

Autor: Veljko Barbieri

KUHARSKI KANCONIJER

Saturnovo karnevalsko slatko

Saturnove lađe hadrijski su stanovnici napunili mnogim dobrima, sjemenjem i jestvinama, kako bi ih bog obilja udijelio Italcima u nevolji, a njemu su podarili omiljeno slatko i vino

Veljko BarbieriVeljko BarbieriKad je Saturn, bog obilja i usjeva krenuo iz Grčke prema Rimu kako bi mu podario blagostanje, svratio je na Hadrijsku obalu i otoke, da malo uživa u ljepotama prirode i mora, te dobrom piću i dobroj hrani. Putovao je od najjužnijih naselja u Epiru sve do Histrije na sjeveru, a rado je bio viđen i u liburnskim, delamatskim i ardijejskim zemljama, dok je do otoka plovio na svojim božanskim lađama i prvim grčkim pelazgijskim brodovima. Ljenčario je u plićacima i vinogradima, u sjenovitim uvalama gostili su ga ribama i školjkama, mladom kozletinom i janjetinom, mahunarkama i grahoricama kojima je Saturn bio zaštitnik. Naravno, mitski izješa uživao je i u dobrom vinu nakon slasnog obroka. Nehajno zavaljen na ležaljku, dobrano i s užitkom potezao je iz mješina, propovijedajući jednakost među svim ljudima. A bilo je to doba kad još nije bilo poglavica i kraljeva, nego su plemena živjela u rodovskim zajednicama i uzajamno se poštovala. Pa bi svi ti ispravni ljudi, nakon priča o pravednom ustroju svijeta i zajednica, pred boga iznijeli slatko i on je u njemu uživao, a posebno u prastarim kolačima od grožđa, rasprostranjenima u svim vinarskim krajevima, od Crnoga mora do Grčke i Sicilije, koji su još preživjeli na hrvatskim otocima i u Konavlima, ili pak u ukusnim kremama od kokošjih jaja. I baš kad se činilo da je u Hadrijskom zaljevu, današnjem Jadranu, i na njegovim obalama i otocima ostvareno Saturnovo doba blaženstva i blagostanja, došlo je vrijeme da se dobri bog uputi u Rim i Italiju i ispuni obećanje dano italskim narodima, a posebno Etruščanima i Rimljanima, da će ih izbaviti iz jada i bijede.


Prije negoli je krenuo, Saturnove su lađe hadrijski stanovnici napunili mnogima dobrima, sjemenjem i jestvinama, kako bi ih mogao udijeliti Italcima u nevolji, a njemu su podarili omiljeno slatko, i, naravno, vina, i to toliko koliko mu je dostajalo za cijelo razdoblje koje mu je trebalo da ostvari svoje velike naume u Italiji. Zahvalio se bog Hadrijcima i obećao im trajnu pravednost i blagostanje, a onda se uputio u Rim i Etruriju te započeo sa svojim pregnućima. I doista nije trebalo dugo i cijela je Italija stala bujati, sloga je zavladala među zavađenim plemenima i nije više bilo nikoga tko bi se mogao požaliti na neimaštinu i nepravdu. Sretan je bio Saturn, ali ne i ostali bogovi, a posebno su nezadovoljni bili vrhovnici Zeus i Jupiter. Jer budući da su oni gospodarili nad svim ostalim bogovima, pa tako i Saturnom, željeli su da takav poredak vlada i među ljudima, te da uvijek jedan bude nadređen dugima. Pa su njemu koji ništa nije slutio poslali kao zaručnicu prelijepu Luu, boginju razdora i razaranja. Kad se opčinjen njezinim čarima neoprezni Saturn oženio, svijetom je opet zavladao kaos, koji vlada sve do današnjeg dana, pa ljudi vladaju nad ljudima, narodi nad narodima, bogati nad sirotanima. Rimljani i svi Italci osjećali su nepravdu koja je nanesena njihovu milom bogu i ljudskom rodu, pa su svake godine na nekoliko dana upriličili velike pokladne svečanosti u kojima su robovi bili jednaki s gospodarima. Jelo se i pilo, lijegalo i bludničilo, sve u čast Saturna i njegova zlatnog doba koje se više nikad neće vratiti. A na kraju svake svečanosti izjedali su se kolačići i kreme od grožđa i jaja, kao uzdarja slatke karnevalske nade.

OTOČNI KOLAČ OD GROŽĐA

OTOČNI KOLAČ OD GROŽĐAOTOČNI KOLAČ OD GROŽĐAU loncu u kojem ste 2 l crnog vina reducirali na 1 l zgusnite preostali varenik s 0,5 kg griza i 10 dag mljevenih grožđica, kad je doba tiještenja vina, i s 5 dag opni od crnog grožđa. Kuhajte smjesu dok sasvim ne ugusti. Ubacite po 10 bajama i lješnjaka, dodajte žlicu meda, stavite u kalup i pecite u pećnici 45 minuta na umjerenoj vatri. Ohladite kolač i služite ga izrezan na četvrtaste ploške.

DUBROVAČKA ROZATA

DUBROVAČKA ROZATADUBROVAČKA ROZATAIzmiješajte 2 žumanjca, 15 dag šećera i 1 l ohlađenog mlijeka prokuhanog sa štapićem vanilije sve dok ne dobijete glatku kremu. U okrugli kalup premazan karameliziranim šećerom ulijite kremu i kuhajte na pari dok se rozata ne zgusne i ne skuha. Iskrenite je iz kalupa na tanjur i opet prelijte s 2 dl rjeđeg karameliziranog šećera. Neki rozatu služe i posutu grožđicama i bajamima, čak i ukrašenu šlagom.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika