Objavljeno u Nacionalu br. 640, 2008-02-18

Autor: Željko Rogošić

ZNANSTVENICI U BIZNISU

Zadarski roboti za njemačku autoindustriju

Inženjeri Željko Goja i Mladen Šarlija, osnivači tvrtke HSTEC, otkrivaju kako su ušli u sam vrh svjetske proizvodnje sofisticiranih strojeva za alatnu industriju

PROFESOR I UČENIK OSNIVAČ HSTEC-a Željko Goja bio je na Strojarskom fakultetu profesor Mladenu Šarliji, danas tehničkom direktoru HSTEC-aPROFESOR I UČENIK OSNIVAČ HSTEC-a Željko Goja bio je na Strojarskom fakultetu profesor Mladenu Šarliji, danas tehničkom direktoru HSTEC-aIako je HSTEC (High speed technique) iz Zadra tvrtka koja djeluje već punih deset godina i spada u sam vrh svjetske proizvodnje sofisticiranih motora i robota za alatnu industriju, o njoj se u Hrvatskoj malo zna. Osnovali su je i razvili trojica diplomiranih inženjera, Željko Goja, Mladen Šarlija i Frane Marasović, u jednom od pogona bivšeg zadarskog industrijskog diva SAS-a, gdje su usavršili proizvodnju superbrzih motora za alatne strojeve koji obrađuju dijelove u autoindustriji. Sve što HSTEC proizvodi ide u izvoz, na njemačko i američko tržište.

HSTEC je prošle godine učinio veliki korak u poboljšanju svog programa. “Konstruirali smo i usavršili robotsku ruku za punjenje, pražnjenje i posluživanje strojeva u atomobilskoj industriji. Prvi smo u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB), Tehnološkim vijećem, u sklopu projekta Hrvatskog instituta za tehnologiju, na svjetskom tržištu ostvarili zapažen proboj. Naši roboti već se primjenjuju u njemačkoj atutomobilskoj industriji“, istaknuo je direktor HSTEC-a Željko Goja, koji se nakon 12 godina profesure na zagrebačkom FSB-u odlučio vratiti u Zadar, najprije u SAS, a zatim je osnovao novu tvrtku.


HSTEC NA NJEMAČKO TRŽIŠTE plasira digitalne ispitne stanice za kontrolu strojeva, kojima se izrađuju dijelovi u automobilskoj industrijiHSTEC NA NJEMAČKO TRŽIŠTE plasira digitalne ispitne stanice za kontrolu strojeva, kojima se izrađuju dijelovi u automobilskoj industriji“Uz automatizaciju i robotizaciju, naše je težište rada na inovaciji i virtualnom projektiranju novih strojeva“, napomnije Mladen Šarlija, tehnički direktor i član nadzornog odbora HSTEC-a. “Naši inženjeri po narudžbi kompjutorski stvaraju nove strojeve, u realnom prostoru i vremenu, koji rade i prije nego što su stvarno proizvedeni. To je u ovom trenutku hit u svijetu i naš veliki izvozni adut“, kaže Šarlija. Inovativni biznis, razvojni proizvodi, robotizacija i primjena znanosti u industriji, izrada prototipova novih alatnih strojeva i novo, tzv. pametno inženjerstvo, težišta su na kojima HSTEC zasniva svoju budućnost. U ovom trenutku zadarski inovatori izvoze proizvode u vrijednosti od 4 milijuna eura, isporučuju stezne naprave koje se postavljaju u vozila McLarenova tima u Formuli 1, isporučuju Amerikancima motore za strojeve u obradi titana u avionskoj industriji, a Nijemcima vrhunski tehnološki proizvod - kompleksne digitalne ispitne stanice za kontrolu kvalitete proizvedenih strojeva koji izrađuju dijelove u vodećoj automobilskoj industriji na svijetu. HSTEC je osnovan 1997. Željko Goja prvi je zaposlenik u tvrtki. Mladen Šarlija, njegov nekadašnji student, iako mlađi petnaestak godina, shvatio je Gojine namjere i zajednički su krenuli u budućnost. Obojica su tada radili u zadarskom SAS-u, u pogonu na prvoj crti bojišta, nedaleko od Crnoga, u predgrađu Zadra. Pogoni današenjeg HSTEC-a bili su razrušeni jer su bili stalna meta neprijateljskih granata.

INŽENJERSKI TIM (zdesna) Boris Brčić, Tomislav Marfat, voditelj projektnog biroa, Rajko Todić, Elvis Čoko, Darko Mezić, Mislav Perin, Ivan Uroda, Željko Goja i Mladen ŠarlijaINŽENJERSKI TIM (zdesna) Boris Brčić, Tomislav Marfat, voditelj projektnog biroa, Rajko Todić, Elvis Čoko, Darko Mezić, Mislav Perin, Ivan Uroda, Željko Goja i Mladen Šarlija “Krenuli smo s idejom razvoja novog proizvodnog programa i traženja partnera. Htjeli smo započeti inovativni biznis, stvaranje novog proizvoda za poznatog stranog kupca, bez serijske proizvodnje“, ističe Željko Goja. Do toga je trebalo doći i steći povjerenje svjetski poznatih, prije svih vodećih njemačkih tvrtki na području alatnih strojeva. “Postali smo dioničko društvo, u suradnji sa SAS-om našli smo prvog stranog partnera koji je u našu obnovu i početak proizvodnje uložio milijun maraka. To je bila njemačka tvrtka Indramat, današnji Bosch-Rexroth. Obnovu tvornice završili smo za tri mjeseca, odredili proizvodni program i glavne komponente. I danas koristimo parolu 'Gdje drugi provode godišnji odmor, mi stvaramo inovativne proizvode', ističe Željko Goja. HSTEC i Indramat, svjetski poznata tvrtka u proizvodnji elektromotornih pogona i upravljanja, više nisu zajedno, ali se HSTEC uspio profilirati i nametnuti mnogim njemačkim tvrtkama kao ravnopravan poslovni partner. “Prvi korak je bio okupiti inženjerski kadar, i od ideje, preko dokumentacije do nekog protutipa, napraviti motor za poznatog kupca. Htjeli smo osigurati vrhunski razvoj u kratko vrijeme, hrabro ući u tržište i prodavati proizvode“, govori Željko Goja. “Mladen i ja smo dosta pisali, objavljivali u stručnoj literaturi, posebice u najpoznatijim njemačkim stručnim časopisima, dospjeli do naslovnih stranica američkih tehničkih časopisa, jer smo znali da i tako otvaramo vrata našem izvozu.“ Šarlija napominje da su “Nijemci i dalje vodeći na području alatnih strojeva i strojne obrade. U zadnjih deset godina mi smo jedini Hrvati koji su tamo nešto objavili. Kako je tvrtka napredovala, tako se razvijala, pa su i naši strojevi na kojima mi radimo bivali sve moderniji. Sve do najmodrenijih ‘Kellenberger’, najpreciznijih strojeva u Hrvatskoj za proizvodnju brušenih osovina.“

Godine 2006. uslijedio je novi obrat: “Krenuli smo u robotizaciju, opet s ciljevima da dođemo na zapadno tržište. Veliki je značaj toga projekta i uloga Tehnologijskog vijeća i Hrvatskog instituta za tehnologiju“, ističe direktor Goja. “Sa FSB-om smo počeli razvijati jednu robotsku strukturu, tzv. scara robote koji rade i prenose kao ljudska ruka na jednoj novoj ideji. Konstruirali smo robotsku ruku za punjenje, pražnjenje i posluživanje strojeva u automobilskoj industriji. Svim dosadašnjim robotima glavna se os pomicanja nalazila u prstima. Mi smo os postavili na razini ramena i tako smo dobili jednu od najbržih struktura u branši scara robota. I onda smo tu strukturu opremili da modularno može biti spremna za razne primjene, posebno za obradu. Danas je trend u Europi da se robotska obrada uvodi tamo gdje se ne zahtijeva velika preciznost. Robot ima slobodu gibanja i vrlo je fleksibilan, ali ima manju preciznost nego precizni stroj, posebno kod puno obrada, finog brušenja. Ali svog robota pripremili smo za obradu, za sve manipulacije, posluživanje i automatizaciju. Pripremamo i novu paletu robota koji će moći variti i lemiti. Prva dva robota odmah su prodana na njemačko tržište“, ističe Goja. “Svjesni smo da razina hrvatske automatizacije u industriji nije zavidna“, kaže Šarlija koji je do početka rata radio u obiteljskoj tvrtki, potom u SAS-u, gdje je stekao potrebno iskustvo da s Gojom i Marasovićem krene u “robotsku avanturu“. “Ali već smo počeli raditi i za prvog hrvatskog kupca Elektro-kontakt Zagreb. Uskoro ćemo robote proizvoditi u više veličina“, najavljuje Šarlija.

ROBOTSKA AVANTURA Mladen Šarlija i Željko Goja pokraj industrijskog robota, kojeg su konstruirali i proizveli u suradnji s Hrvatskim institutom za tehnologiju i zagrebačkim FER-omROBOTSKA AVANTURA Mladen Šarlija i Željko Goja pokraj industrijskog robota, kojeg su konstruirali i proizveli u suradnji s Hrvatskim institutom za tehnologiju i zagrebačkim FER-omIako su HSTEC-ovo težište automatizacija i robotizacija, zadarski strojari svjetski su vrh dosegnuli i na području strojne obrade. “Usredotočili smo se na izradu visoke tehnologije pogonskih motora s 35.000 okretaja za obradu djelova u elektronskoj industriji, ali i za obradu titana i titanove legure za potrebe avioindustrije. Posebno pri obradi modernih diesel sustava za ubrizgavanje goriva“, napominje Šarlija. “To je vrh svjetske ponude. Samo još dva proizvođača u Europi rade motore s tolikim brojem okretaja. Upravo ovog trenutka u SAD odlaze naša četiri takva motorna vretena. Godišnje ih proizvedemo 120, a u svim izvedbama do 250 “, veli Šarlija.

Inženjeri HSTEC-a bavi se i virtualnim projektiranjem strojeva. “U kompjuteru se prije napravi stroj nego što se stvarno proizvede. On se giba, radi, buši, obrađuje, a još ga nema. Projekt koji smo radili za kupca u Americi pretpostavlja da on može prodavati nešto čega što nema, ali sve postoji u realnom vremenu i prostoru“, objašnjava Goja. “Prije tri mjeseca osnovali smo zadarski automobilski claster, kojeg čine SAS, TCG iz Benkovca, gdje se lijevaju dijelovi za autoindustriju, i HSTEC. SAS bi proizvodio strojeve, HSTEC pogone za njegove strojeve, a Benkovac ne bi samo prodavao odljevke nego i razvio proizvodnju. Trebala bi nastati i posebna industrijska zona u Crnom“, napominje Goja. HSTEC stezne naprave i komponente isporučuje i vodećoj momčad Formule 1, McLaren Mercedesu. “Dobili smo narudžbu za Novu godinu i stezne naprave za 100 cilindarskih glava za McLarenovu sezonu 2008. upravo mi ćemo obrađivati“, ponosno ističe tehnički direktor HSTEC Mladen Šarlija. “Za takve projekte trebate steći povjerenje. Konstruirali smo stroj koji završno obrađuje glavu kotača za sve tipove automobila, koji buši, narezuje navoje. Razvoj tih više vretenih glava za taj stroj je kompletan naš, a cijeli stroj smo projektirali za njemačkog proizvođača“, ističe Šarlija.

Na referentoj listi HSTEC-a je 41 virtualno projektiran, napravljen i prodan stroj za obradu. Među njima i stroj za njemačkog kupca koji radi zglobove za autoindustriju. “Radili smo i automatski stroj za obradu zlatnih članaka narukvica za Rolex“, ističe Šarlija.

SOFISTICIRANI MOTOR McLaren Mercedesova bolida na cilindarskim glavama imat će stezne naprave proizvedene u pogonu HSTEC-aSOFISTICIRANI MOTOR McLaren Mercedesova bolida na cilindarskim glavama imat će stezne naprave proizvedene u pogonu HSTEC-aIstraživački tim HSTEC-a želi ući u nove projekte. “Prijavili smo zajedno s FESB-om projekt ‘Monitoring motora’. Ideja je da stroj koji prodamo, recimo, u Rusiju, iz Zadra servisiramo, održavamo i obučavamo kupca“, kaže Goja. “Želimo napraviti i softver i hardver i takav motor prodavati. To je u svjetskim razmjerima vrijedan projekt“, ističe Goja, u čijem HSTEC-u danas radi 51 zaposleni i mnogi mladi inženjeri strojartva. U Projektnom birou čak je diplomirani inženjer strojarstva Elvis Čoko. Iako se rodio i odrastao u Berlinu, Čoko se vratio u zemlju svojih roditelja i našao odličan posao. Goja i Šarlija žele uz stabilni rast od 10-15 posto godišnje privući nove strane investitore, preseljenje u industrijsku zonu Crno, nastavak suradnje s RTW Instututom u Darmstadtu i Sveučilištem u Beču te pokretanje studija elektronike i robotike na Sveučilištu u Zadru. “Već četvrtu godinu podržavamo akciju Top stipendija za Top studente, koju je pokrenula NCL Media Grupa. Znanje nam treba i mlade ljude treba podržavati“, ističe Željko Goja.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika