Veselin SimonovićVeselin Simonović dugogodišnji je glavni urednik vodećeg beogradskog dnevnika Blic. Danas je Blic izrastao u najjačeg izdavača u Srbiji, izdaje tri uspješna dnevna lista i razne magazine, među kojima je Blic Žena, s 280 tisuća primjeraka, najprodavaniji tjednik u regiji. Većinski vlasnik mu je švicarski Ringier, a manjinski Vienna Capital Partners, venture capital tvrtka koja se pojavljuje i u vlasničkoj strukturi izdavača Nacionala. Simonović za Nacional komentira stanje u Srbiji nakon proglašenja neovisnosti Kosova.

NACIONAL: Kako će se stvari dalje razvijati nakon proglašenja nezavisnosti Kosova?
- Postoji jedinstvo svih manje-više relevantnih stranaka u Srbiji. One su postigle konsenzus i već su unaprijed reagirale na proglašenje. Riječ je o Vladinoj rezoulciji koju će potvrditi i Skupština i koja unaprijed odbacuje neovisnost Kosova te poziva sve da ne priznaju neovisno Kosovo. Gotovo i nema jače političke stranke u Srbiji koja se ne zaklinje da je Kosovo srpsko. To je tako deklarativno i mislim da će dugo ostati tako, ali realnost je nešto drugo. Kosovo će, kao što svi znamo, biti neovisno. De facto je već i bilo odvojeno od Srbije, osim sjevernog dijela koji Srbija drži pod svojom kontrolom. Ja mislim da će taj dio Kosova i dalje biti na neki način vezan za Srbiju i da će mu međunarodna zajednica dopustiti da održava kontakt sa Srbijom. Ne očekujem velike probleme u Srbiji. Naravno, bit će frustracije kod većine građana. Pojačat će se i antiamerički naboj, jer se percipira da su oni Albancima poklonili neovisnost. Na žalost, mislim da će se ići i protiv EU-a, za što je najveći krivac premijer Koštunica, koji je napravio takvu atmosferu svojim izjavama, svojim protivljenjem približavanju Srbije Uniji. Pojačat će se i taj antierupski naboj u Srbiji. To nije dobro jer se prema svim istraživanjima više od dvije trećine građana izjašnjava da želi u Europsku Uniju. Ta će se potpora sad malo smanjiti, ali s vremenom će se opet povećavati.

NACIONAL: Mislite li da će neovisnost Kosova barem na kraći rok dovesti do jačanja radikala i Tomislava Nikolića?
- Srbija se već podijelila na nacionalnu i proeuropsku struju. Tu neće biti velikih pomaka. Omjer je otprilike pola-pola.

NACIONAL: Je li riječ o omjeru koji se pokazao na rezultatima nedavnih predsjedničkih izbora?
- Izbori su pokazali tu polarizaciju u Srbiji. Dva milijuna i tristo tisuća glasova dobio je pobjednik, 100.000 manje nacionalistički ekstrem. Možda vi na zapadu malo drukčije to gledate, ali tih dva milijuna građana koji su dali glas Nikoliću nisu svi radikalno orijentirani. To su birači koji žele kazniti vlast u Srbiji birajući opoziciju jer teško žive. Nisu oni glasovali za Tomislava Nikolića, ekstremnog radikala, iz vlastitih uvjerenja nego zato što žive loše i žele promjenu, pa makar i tu, iz očaja. Na parlamentarnim izborima taj će odnos biti malo drukčiji.

NACIONAL: Za svibanj su najavljeni lokalni izbori, a prema nekim informacijama usporedo će se održati i izvanredni parlamentarni. Kakav bi mogao biti ishod?
- Situacija je sada na političkoj sceni takva da je na jednoj strani Demokratska stranka, koja ima i predsjednika Borisa Tadića i koja je na ovim izborima pobijedila i dobila mali zamah. Na drugoj strani je Radikalna stranka, koja je najjača stranka i vjerojatno će to biti i nakon sljedećih izbora, ali apsolutni pobjednik neće biti. A tu je i treća stranka, koja predvodi narodnjački blok, Demokratska stranka Srbije premijera Vojislava Koštunice, uz koju se šlepaju male satelitske stranke. Oni mogu biti najveći gubitnici u toj polarizaciji i zapravo će poslije nekih budućih izbora biti teško sklopiti vladu. U takvoj polarizaciji na jednoj su strani nacionalisti, na drugoj demokrati, a u sredini narodnjaci. Ti narodnjaci sada se inate s Europom, bijesni su i frustrirani, posebno naš premijer. O njihovu stavu ovisi hoće li ta vlada opstati.
Tadić i Koštunica sad su dogovorili primirje jer ni jednom ni drugom se u trenutku kad se odlučuje o Kosovu ne ruši vlada i ne ide na izbore. To im birači ne bi oprostili. Ali primirje je samo privremeno, jer oni će taj spor nastaviti vrlo brzo, čim se oko Kosova malo stiša. Prešutno su se dogovorili da idućih mjesec dana nitko ne spominje Europsku Uniju.

NACIONAL: Kad se govori o primirju Koštunice i Tadića, doima se kao da je Tadić, iako ima veću potporu birača, mnogo lošije prošao?
- Koštunica se pokazao vrlo vještim političarom. Uglavnom je imao neograničenu vlast, iako je njegova stranka manja od Tadićeve u vladi. Dobio je premijersko mjesto, a ucjenama koje je uvijek postavljao Tadiću stekao je neograničenu vlast. U tome se pokazao kao majstor i iznenadio sve koji su mislili da je neobaviješten, usporen itd. Naravno da je Tadić slabio svoju poziciju i vjerojatno bi osvojio više glasova da nije popustio. Svoj uspjeh na predsjedničkim izborima postigao je jer je u posljednjem trenutku rekao “ne“ Koštunici. Nije tražio od Koštunice podršku, i ovaj ga nije podržao, čime je posredno podržao Nikolića. Time je Tadić dobio tih sto tisuća glasova više. Da je pristao i na tu posljednju Koštuničinu ucjenu, izgubio bi izbore. Sad ga je nakon izbora Koštunica opet ucijenio. I opet je Tadić pristao na ucjenu. Jer on se boji da bi Koštunica mogao napraviti vladu s radikalima i da bi oni sa stabilinom skupštinskom većinom mogli vladati još dvije-tri godine. I iz tog straha uvijek pristaje na ucjene. A Koštunica ima neograničenu vlast s 10 posto glasova na izborima.

ETNIČKI SASTAV stanovništva Kosova: crvenom bojom označeni su Srbi koji prevladavaju na sjeveru nove državeNACIONAL: Kako komentirate Koštuničin poziv Srbima da se ne iseljavaju s Kosova?
- On ne može govoriti da je Kosovo srpsko, a pozvati Srbe da se isele. Sjeverni dio Kosova vezan je za Srbiju i njima je lako. Ali veći dio Srba živi u izoliranim enklavama unutar albanske zajednice. Vrlo malo ih je ostalo, i njih 50 tisuća živi u jako teškim uvjetima. O tome koliko će misija EU uspjeti osigurati normalan život Srbima ovisi hoće li oni ostati. Jedan dio po inerciji će krenuti prema Srbiji, a dio će ipak ostati jer nema kamo, to je sirotinja.

NACIONAL: Koliko je realna neovisnost Kosova s obzirom na to da je ono ekonomski, energetski i na druge načine ovisno o Srbiji?
- Mislim da se Srbija treba razgraničiti s Kosovom, kad već ne možemo živjeti zajedno. Možda ćemo kao susjedi moći živjeti jednoga dana normalno. I to će se vjerojatno u nekoj budućnosti i dogoditi. Sama država Kosovo kao posebna država, koja nije dio Albanije ili neke druge države, besmislen je projekt u ekonomskom ili bilo kakvom drugom smislu. To je država koja može opstati samo kao protektorat. Kosovo je korumpirana zajednica koja tek treba izgraditi temelje normalne države. To se neće brzo dogoditi. Sad je to problem Europske Unije. Kosovo de facto živi kao neovisna država od 1999., a tamo još nema tragova države. Tek je trebaju izgraditi.

NACIONAL: Imate li vi kao Blic, kao novinska kuća, neku definiranu politiku kako ste se odredili prema neovisnosti Kosova?
- Imamo jasan stav i javno ga govorimo. To je podjela Kosova. Od medija smo jedini koji je to javno napisao i javno se zalaže za to. U Srbiji većina to želi, ali nitko neće javno reći. Mislim da je to krajni cilj i Vlade. Ali to nitko ne spominje javno.