VLADA NA MUCI Zbog koalicijskih partnera iz HSSa i HSLS-a premijer Ivo Sanader morat će povećati državne subvencije po cijenu sloma pregovora s Europskom Unijom“Brodogradnja postaje možda i najveće breme u pregovorima s Europskom Unijom - dok ne riješimo ovo pitanje, nema otvaranja poglavlja Tržišno natjecanje. Problem je u tome što naša brodogradilišta nisu spremna na drastične rezove koji su neophodni ako žele opstati u tržišnim uvjetima i na neki način ucjenjuju vladu, a političari u strahu od socijalnog bunta i dalje golemim iznosima subvencioniraju taj sektor. Dok se ovo stanje ne prekine, nemamo šansu ni početi pregovore o tržišnom natjecanju, a to znači da brodogradnja postaje veći problem od ZERP-a“, rekao je ovih dana za Nacional visokopozicionirani član hrvatske pregovaračke skupine.

Taj dužnosnik koji redovito kontaktira s administracijom EU potvrdio je ono što u posljednje vrijeme izaziva zabrinutost u Sanaderovoj vladi. Kad se stišaju emocije oko ZERP-a i smanji napetost u vezi s priznanjem Kosova, pitanje smanjenja subvencija većih od 3 posto bruto društvenog proizvoda prijeti da postane glavni problem u odnosima s Bruxellesom. Jednostavno, da bi ušla u Uniju - u kojoj subvencije čine oko 0,6 posto BDP-a - Hrvatska mora drastično smanjiti subvencije gospodarstvu, a projekcije pokazuju da u tom slučaju prijeti uništenje pojedinih sektora, u prvom redu brodogradnje.

U kojoj mjeri hrvatski političari ne razumiju o čemu radi, pokazao je izostanak bilo kakve reakcije na prošlotjednu odluku Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja je, u skladu s uputama EU-a, odbacila kao “nedovoljno dobre“ planove restrukturiranja šest hrvatskih brodogradilišta. U Agenciji su zaključili da predložene mjere neće osigurati profitabilno poslovanje, nego će brodogradnja i ubuduće preživljavati isključivo uz milijarde dolara subvencija. U takvim okolnostima nema ništa od otvaranja poglavlja Tržišno natjecanje, koje je ionako najkompleksnije u odnosima Zagreba i Bruxellesa. Ista napomena stigla je i iz Agencije, uz dodatak da je restrukturiranje brodogradnje jedno od mjerila bez kojih ne mogu početi pregovori o tržišnom natjecanju, kao i da ove planove mora odobriti i Europska komisija.

Uostalom, Vijeće ministara EU-a prihvatilo je početkom veljače revidirano pristupno partnerstvo u kojem se eksplicitno ističe potreba “smanjenja subvencija, restrukturiranja velikih poduzeća gubitaša i povećanje učinkovitosti javne potrošnje“.

---

DAMIR POLANČEC kao ministar gospodarstva trebao je reagirati na odluku antimonopolne agencije o odbacivanju plana restrukturiranja brodogradnjeNikola Popović, zamjenik predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, smatra da se tako omogućava opstanak najsposobnijih brodogradilišta u Hrvatskoj: “Želimo li početi pregovore, brodogradilišta moraju izraditi ekonomski održive programe restrukturiranja. To znači da će pronaći svoje mjesto na globaliziranom tržištu, ali najprije trebaju ponuditi prihvatljive prijedloge.Vjerujem da su uprave brodogradilišta, zajedno s Ministarstvom gospodarstva, sposobne revidirati programe u idućih nekoliko mjeseci. Kad zadovoljimo to mjerilo, moći ćemo otvoriti pregovore u poglavlju Tržišno natjecanje.“ U Hrvatskoj se malo govori o položaju brodogradnje nakon ulaska u EU. Popović podsjeća kako sad Vlada u Zagrebu odlučuje o visini subvencija u gospodarstvu, ali nakon pristupa Uniji o tome koje će hrvatska tvrtka dobiti subvenciju odlučivat će Europska komisija u Bruxellesu. Domaće vlade u EU imaju pravo predlagati koga treba subvencionirati, ali konačne odluke donosi Bruxelles. To pravilo doneseno je kako bi se na najmanju mjeru sveo utjecaj nacionalnih vlada i protekcija pojedinih tvrtki ili sektora. Tako će već za nekoliko godina, kad Hrvatska napokon postane članica EU-a, o sudbini riječkog 3. maja i Brodosplita odlučivati administracija Europske Unije, a ne ministar gospodarstva ili predsjednik hrvatske vlade. Slično je i sa Zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, zbog kojega prijeti zamrzavanje pregovora, premda će i izlov ribe u Jadranu biti dio zajedničke europske ribarske politike o kojoj odluke donosi Europska komisija. Hrvatska se nalazi između dviju opasnosti. Upusti li se Sanaderova vlada u rješavanje problema brodogradnje, morat će prihvatiti da je taj sektor nesposoban opstati na tržištu, a to podrazumijeva i gašenje najmanje desetak tisuća radnih mjesta, što donosi socijalne nemire i smanjenje potpore Sanaderovu kabinetu. To ne iznenađuje uzme li se u obzir da je u brodogradnji zaposleno 11.500 radnika, a zajedno s kooperantima ima ih 17.000.

S druge strane, zadržavanje postojećeg stanja znači i prekid pregovora s Unijom o poglavlju Tržišno natjecanje, a posljedica bi bila nemogućnost dovršetka pregovora do sredine 2009. kao što je planirano.

Ljubo Jurčić, nekadašnji SDP-ov ministar gospodarstva, smatra da brodogradilišta ne mogu opstati bez subvencija, ali se ovdje provodi specifična hrvatska praksa koja se uvelike razlikuje od pravila Europske Unije. U Hrvatskoj država svaki novosagrađeni brod subvencionira s 10-11 posto njegove cijene, što je približna svota koja se izdvaja i u članicama EU-a. Problem je u tome što su gubici u izradi brodova veći od subvencioniranih 11 posto, a tada u pravilu ponovno u pomoć priskače Vlada, koja nadoknađuje gubitke i tako svaki novi brod subvencionira najmanje dvaput. Ovakvo upletanje države u gospodarstvo u Uniji je neprihvatljivo i dok ne prestane, neće početi pregovori u poglavlju Tržišno natjecanje. Unatoč rizicima koje donosi prihvaćanje standarda EU-a, Jurčić misli da postoji i dobra strana:

“Sadašnja državna politika nije dobra jer TLM ili željezare nemaju motiva ponašati se prema tržišnim načelima. Ionako znaju da će Vlada subvencionirati njihove dubioze, a ako to ne napravi odmah, uvijek će izvesti radnike na ulicu i zaprijetiti socijalnim nemirima. Ali takvo ponašanje ne prolazi u EU i mora se promijeniti. To znači da će hrvatska brodogradnja uskoro izraditi materijale koji sadrže konkretnu strategiju i rokove u kojima će biti realizirana.“ U Bruxellesu nisu pretjerano zainteresirani za spas hrvatske brodogradnje, nego samo žele da ona počne poslovati prema tržišnim načelima koja postoje u kapitalizmu. Budući da nije napravljena realna strategija, neki hrvatski pregovarači smatraju da će EU zahtijevati smanjenje subvencija, a to će značiti da će Hrvatska zbog nerentabilnsti u iduće dvije godine zatvoriti najmanje jedno brodogradilište. Kako su vrlo mali izgledi da se dotad počne poslovati pozitivno, država bi nastavila smanjivati subvencije, što bi izazvalo zatvaranje većine škverova i prema sadašnjim poslovnim rezultatima izglede za opstanak ima jedino Uljanik IVICA TODORIĆ je u 2006. godini za Belje dobio 62 milijuna kuna državnih subvencijaiz Pule. Zasad u Sanaderovu kabinetu još nisu odlučili napraviti rezove i smanjiti subvencije za gospodarstvo. Radi se o političkom pitanju i Vlada još uvijek oklijeva smanjiti subvencije. Prema prijedlogu državnog proračuna za 2008., koji će iznositi oko 119 milijardi, subvencije za industriju i poljoprivredu subvencionirat će se sa 7,1 milijardom kuna. Državna strategija predviđa nastavak subvencioniranja pojedinih gospodarskih grana, godišnje će se za poljoprivredu izdvajati više od 2,6 milijarde, za Hrvatske željeznice blizu 1,7 milijarde, čemu treba dodati i gotovo dvije milijarde kuna za modernizaciju željezničke infrastrukture.

Nacionalov sugovornik iz pregovaračkog tima uvjeren je da će, unatoč oklijevanju, Vlada uskoro morati promijeniti strategiju i prihvatiti rizik smanjivanja subvencija: “Ovo je prekrupno pitanje za cijelu državu da bi o njemu odlučivale uprave nerentabilnih brodogradilišta. Nitko ne može znati kakve će biti posljedice, iako ćemo vjerojatno morati zatvoriti nekoliko brodogradilišta. Ali ona koja su se sposobna transformirati opstat će i preživjeti, upravo kao i sposobni obrtnici ili farmeri. Kad bi se mene pitalo, sugerirao bih Vladi da što prije zadovolji mjerila koja zahtijeva Europska komisija, bez obzira na reakcije koje sigurno neće biti ugodne. Ali što prije to učini, Hrvatska će brže ući u Europsku Uniju.“

Todoriću najviše subvencija

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja u rujnu 2006. odobrila je državne potpore za sanaciju četiriju brodogradilišta od 4,2 milijarde kuna. Brodogradilište Brodosplit dobilo je 1,687 milijardi, 3. maj iz Rijeke 1,67 milijardi, Brodotrogir 625 milijuna, a Brodogradilište Kraljevica 221 milijun kuna.

Ministarstvo poljoprivrede u 2006. za subvencioniranje 100 najvećih tvrtki dodijelilo je 461 milijun kuna. Najviše je dobilo Belje, 62 milijuna, Vupik 22, PP Orahovica i Kutjevo po 16, a PIK Vinkovci 11 milijuna kuna.

Većina najrazvijenijih zemlja također subvencionira poljoprivredu - u SAD-u s 11 posto, EU 32 posto, a u Japanu više od 50 posto cijene proizvoda. Visoke subvencije izazvale su sukobe na sjednici Svjetske trgovinske organizacije 2005. u Dohi, jer su siromašnije države predvođene Brazilom i Indijom tvrdile da bogati subvencijama onemogućavaju izvoz poljoprivrednih proizvoda iz nerazvijenih zemalja. Na kraju je postignut kompromis i od 2013. vodeće države smanjit će subvencioniranje svoje poljoprivrede.