Ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić uporno izbjegava sjesti za stol s čelnicima telekomunikacijskih tvrtkiRazvoj mobilne telefonije u Hrvatskoj stao je prije šest mjeseci, a državne inspekcije počele su rušiti postojeće bazne stanice, što ugrožava razgovore mobitelima. Proteklih tjedana sva tri hrvatska mobilna telekom operatora, T-Mobile, Vipnet i Tele2, otvoreno su se sukobila s ministricom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marinom Matulović-Dropulić: dok ona o tom slučaju uopće ne želi javno govoriti, mobilni operatori zahtijevaju hitan sastanak i rješavanje problema zbog kojeg bi u cijeloj Hrvatskoj moglo nestati signala na mobitelima. Razmjere sukoba ocrtava i podatak da u zadnjih šest mjeseci ni jedan operator nije izgradio ni jednu novu baznu stanicu, a iz Ministarstva se najavljuje rušenje dvjestotinjak postojećih.

Za normalno funkcioniranje mobilnih mreža potrebna je velika telekomunikacijska infrastruktura koja se sastoji od baznih stanica, dvosmjernih radiostanica pomoću kojih se svaki mobilni uređaj povezuje s mrežom koja omogućuje prijem telefonskih poziva i nesmetano komuniciranje. Otkako su mobilni telekom operatori u Hrvatskoj počeli raditi, svaki od njih izgradio je svoj sustav baznih stanica koji se dijeli u dvije kategorije: krovne nosače, antene koje se u gradovima i naseljenim područjima postavljaju na krovove zgrada te samostojeće stupove koji funkcioniraju kao samostalne građevine i uglavnom izgledaju kao antenski stupovi od nekoliko metara. Budući da je u mobilnim mrežama komunikacija bežična, jasno je da su uz autocestu između Zagreba i Splita postavljeni deseci baznih stanica koji putnicima omogućavaju telefonske razgovore. Mobilni operatori posljednjih su godina izgradili nekoliko tisuća takvih stanica: iako su to povjerljivi poslovni podaci, računa se da ih T-Mobile ima oko 1500, Vipnet više od 1000, a Tele2 oko 700. One su omogućile maksimalnu pokrivenost signala u cijeloj zemlji pa je danas teško naći područje gdje nema mobilnog signala ili se zbog prevelikog broja korisnika u većim gradovima zbog ograničenih kapaciteta mreže ne mogu uspostavljati pozivi.

Izgradnja mobilne infrastrukture oduvijek ima specifične probleme. Brzi rast mobilne industrije i razvoj novih tehnologija zahtijevao je ubrzanu izgradnju novih stanica, a to je otežavalo hrvatsko zakonodavstvo koje je antene mobilnih operatora tretiralo kao klasične građevine pa je za izgradnju i najmanje antene potrebno ishoditi desetke dozvola kao da je riječ o gradnji kuće. Drugi je problem još paradoksalniji: većina građana želi imati kvalitetan mobilni signal svugdje i u svakom trenutku pa su mobilni operatori postavljali bazne stanice na krovove visokih zgrada, a za sukob je bio dovoljan jedan nezadovoljni stanar ili lokalni ekolog koji bi “zbog zračenja“ tražili da se zabrani izgradnja antene ili ukloni već postojeća.

Od 1995. do listopada 2007. mobilni operatori ipak su uspijevali graditi mreže: tadašnji zakoni o gradnji i prostornom uređenju propisivali su da dozvole za svaku novu baznu stanicu izdaje ovlašteno ministarstvo, a Zakon o telekomunikacijama cjelokupnu telekom infrastrukturu tretirao je kao državni interes pa su se građevinske dozvole izdavale. Međutim, u listopadu prošle godine na snagu je stupio novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji, nepovoljan za telekom industriju: svaka antena mobilnih operatora tretira se kao klasična građevina za koju treba pribaviti lokacijsku dozvolu i niz drugih dokumenata, izvod iz katastarskog plana, idejni projekt, potvrde projektanata te dokaz o pravnom interesu.

PO NOVOM ZAKONU svaka zgrada koja na krovu ima baznu stanicu smatra se telekomunikacijskim objektomNajveći problem pojavio se jer dozvole više ne izdaje Ministarstvo, nego lokalna samouprava, pa u manjim općinama i gradovima ne postoje ili ne funkcioniraju odjeli koji bi mobilnim operatorima izdavali potrebne dozvole, a omogućeno je i favoriziranje nekih operatora ili otvoreno reketarenje: da bi neki operator u određenom mjestu smio postaviti svoje antene, bio bi ucijenjen da u lokalni proračun izdvoji milijunsku donaciju. To znači da bi u nekim manjim sredinama moglo biti mobilnog signala samo jednog operatora, i to onog koji je pristao na “uvjete“ lokalnog moćnika. Novim zakonima antene mobilnih operatora više se ne tretiraju kao jednostavne građevine, za koje nije potrebna opsežna dokumentacija, nego svaka antena postaje telekomunikacijski objekt. Drugim riječima, stambena petokatnica vodi se kao stambeni objekt sve do trenutka dok se na njezin krov ne postavi antena - u tom trenutku cijela zgrada postaje “telekomunikacijski objekt“. A da bi mobilni operatori mogli ishoditi dozvole u lokalnim sredinama, potrebno je da one imaju prostorne planove, što je već notorni problem u Hrvatskoj, a ni oni postojeći uglavnom nemaju predviđene objekte posebne namjene kao što su telekomunikacijski objekti. Novonastala situacija mobilne operatore zabrinjava već pet mjeseci: zbog novih zakona oni ne mogu legalizirati mnoštvo svojih izgrađenih antena, a posve je zaustavljena izgradnja novih, jer im pravni vakuum onemogućuje da ishode potrebne dozvole i grade legalno.

Zbog toga oni ističu da je u Hrvatskoj zaustavljeno investiranje od nekoliko stotina milijuna eura, a upitno je i što će država učiniti s postojećim investicijama. Iako su od ministarstva Marine Matulović-Dropulić sva tri operatora pokušala dobiti odgovore i eventualno rješenje problema, u tom ministarstvu već mjesecima vlada muk, a gotovo svakog tjedna pristižu inspekcijski nalozi za rušenje postojećih baznih stanica, dosad već više od dvije stotine. Operatori su s ministricom Dropulić pokušali uspostaviti kontakt i preko Ministarstva prometa i veza, kao i preko čelnih ljudi Hrvatske agencije za telekomunikacije, no čini se da ona čak ni s njima nije voljna raspravljati o telekomunikacijskim problemima: čelni čovjek Agencije za telekomunikacije Gašper Gaćina sredinom siječnja priznao je operatorima da ministrica čak ni njemu ne odgovara na brojne dopise.

Vrhunac sukoba bio je 6. veljače, kad je u Zagrebu održana konferencija “Ulaganja u Hrvatsku i konkurentnost na telekomunikacijskom tržištu“. Tada su se svi operatori požalili da im je u Hrvatskoj gotovo onemogućen legalan rad, a Dražen Breglec, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, priznao je da postoje veliki problemi i otkrio da inspekcije Marine Matulović-Dropulić sljedećih mjeseci planiraju srušiti 199 baznih stanica. Po svemu sudeći, ovaj će se problem početi rješavati tek kad - umuknu mobiteli.