Objavljeno u Nacionalu br. 641, 2008-02-25

Autor: Miljenka Čogelja

MEDICINSKA REVOLUCIJA na -196 STUPNJEVA

Lijek budućnosti na Rebru

OTVARANJEM OBITELJSKE BANKE MATIČNIH STANICA u sklopu KBC-a Rebro krv iz pupkovine hrvatke novorođenčadi moći će se pohranjivati u Hrvatskoj umjesto, kao dosad, u inozemstvu

Krv iz pupčane vrpce sadrži matične stanice: uzimaju se pri porodu i već danas mogu izliječiti brojne bolestiKrv iz pupčane vrpce sadrži matične stanice: uzimaju se pri porodu i već danas mogu izliječiti brojne bolestiZa nekoliko dana javnosti će biti predstavljena prva hrvatska obiteljska banka matičnih stanica dobivenih iz krvi iz pupkovine ili umbilikalne krvi. Na otvaranju banke, koja se nalazi u Zavodu za kliničku transfunziologiju Kliničkog bolničkog centra Rebro, počelo se raditi početkom godine, a ovih su dana u nju pohranjeni prvi uzorci matičnih stanica. Krv iz pupkovine bogata je matičnim stanicama koje služe u liječenju raznih bolesti poput leukemija, svih nasljednih promjena hemoglobina, nasljednih bolesti metabolizma i teških poremećaja imunološkog sustava. Osim toga, u budućnosti će se iz matičnih stanica dobivenih iz krvi iz pupkovine u laboratorijskim uvjetima moći uzgojiti organi i tkiva, poput bubrega, jetre, mišića ili kosti, koji će se moći transplantirati onomu čija je krv pohranjena. Uzorci s matičnim stanicama iz krvi iz pupkovine čuvaju se u tekućem dušiku na temperaturi od minus 196 stupnjeva Celzija. Da bi matične stanice djeteta bile spremljene u banku, roditelji moraju pročitati informirani pristanak u kojemu je objašnjena svrha čuvanja matičnih stanica, kao i uvjeti pod kojim će se matične stanice njihova djeteta čuvati na KBC-u Rebro. Potom moraju potpisati ugovor i uplatiti 2056 eura. Za taj novac bit će uzeta umbilikalna krv, koja će biti obrađena i pohranjena, a Rebro se obvezuje da će je čuvati 18 godina. Nakon toga dijete čija je krv odlučuje da li će ju nastaviti čuvati. Banka je osigurana alarmima, a unutra može ući samo određeno medicinsko osoblje s odjela. Nestane li struje, postoje agregati i rezerve tekućeg dušika koje mogu izdržati dulje od mjesec dana i očuvati temperaturu u kontejneru.

Otvaranjem ove banke omogućeno je obiteljima da matične stanice svog djeteta pohrane u Hrvatskoj, umjesto u bankama u Austriji, pa čak i u Turskoj, Belgiji ili Grčkoj, kao dosad. Donedavno su obitelji umbilikalnu krv uzetu pri porodu u Hrvatskoj uglavnom pohranjivale u bankama u Austriji. U za to namijenjenom kontejneru netko bi prenio krv iz pupkovine preko hrvatsko-slovenske granice, a potom bi je u Sloveniji preuzeo slovenski zastupnik austrijske banke za pohranjivanje matičnih stanica. On bi se pobrinuo da paket s krvlju dospije do banke u Austriji. Cijeli postupak poprilično je kompliciralo i to što sve treba obaviti u roku od 24 sata jer od uzimanja krvi do pohranjivanja u banku smije proći najviše 48 sati, a prije pohranjivanja krv treba proći postupak u kojem se iz nje izdvajaju matične stanice. Osim toga, prenošenje krvi iz pupčane vrpce preko državne granice i zakonski je u sivoj zoni, odnosno nije točno regulirano.

BRANKA GOLUBIĆ ČEPULIĆ, pročelnica Odjela kliničke transfuzije i voditeljica banke umbilikalne krvi na KBC-u RebroBRANKA GOLUBIĆ ČEPULIĆ, pročelnica Odjela kliničke transfuzije i voditeljica banke umbilikalne krvi na KBC-u RebroKrv iz pupkovine nalazi se u krvnim žilama pupčane vrpce i posteljice. U njoj se nalazi velik broj matičnih stanica sličnih stanicama iz koštane srži, a iz njih se mogu razviti sve vrste krvnih stanica koje mogu obnoviti koštanu srž. Te matične stanice transplantiraju se umjesto stanica koštane srži te služe u liječenju leukemije, svih nasljednih promjena hemoglobina, nasljednih bolesti metabolizma i teških poremećaja imunološkog sustava. No, iako se postupci čuvanja i uporabe matičnih stanica brzo razvijaju, malo je vjerojatno da će obitelj pohranjene stanice ikad zatrebati. Primjerice, privatne banke postoje od početka 90-ih a dosad su uzorci iz njih, u cijelom svijetu, iskorišteni samo 38 puta.


No u fazi su istraživanja postupci kojima se iz matičnih stanica u laboratorijskim uvjetima mogu uzgojiti određeni organi poput bubrega ili jetre, koji se mogu transplantirati osobi čiji je uzorak ili nekoj drugoj osobi s kojom je uzorak kompatibilan. Također je u fazi istraživanja upotreba matičnih stanica u liječenju infarkta srca i neurologiji, a već se sada zna da se mogu implementirati u kost i pomoći pri njenom obnavljanju. Ako istraživanja u vezi s primjenom matičnih stanica pokažu rezultate i ti se postupci počnu primjenjivati kao standardni oblik liječenja, iskoristivost uzoraka iz banki matičnih stanica znatno bi se povećala.

Krv iz pupkovine prikuplja se pri porodu u kojem nema komplikacija, a postupak je jednostavan i ne šteti ni majci ni djetetu. Nakon što se krv pri porodu uzme iz pupčane vrpce, iz nje se posebnim postupkom izdvajaju matične stanice.

Mladi bračni par iz Zagreba, Dragana i Zoran Vlah, matične stanice krvi iz pupkovine svoje četveromjesečne kćeri Vile Irme pohranili su u banci Cellavie u Grazu. Postupak im se činio dobro organiziran i nisu imali osjećaj da rade nešto nedopušteno, nego da rade nešto što je dobro za njihovo dijete. Da je u trenutku kad se Vila rodila postojala banka u Hrvatskoj, sigurno bi uzorak pohranili u Hrvatskoj: “Mi smo htjeli uzorak pohraniti u Hrvatskoj, to je bio naš plan. Ali nismo dočekali da se osnuje obiteljska banka.“

DRAGANA I ZORAN VLAH matične stanice 4-mjesečne Vile Irme morali su pohraniti u GrazuDRAGANA I ZORAN VLAH matične stanice 4-mjesečne Vile Irme morali su pohraniti u GrazuSve informacije o banci u Grazu, priča magistrica obrazovnih tehnologija, zaposlena u tvrtki Carnet, Dragana Vlah, doznali su mjesecima prije poroda, uglavnom preko interneta. O tome kako je izgledao cijeli postupak priča: “Paket u kojem je kontejner za prijenos krvi i kit za prikupljanje krvi dobili smo poštom i ponijeli sa sobom na porod. Kontejner je poslije preko slovenske granice prenio naš prijatelj, a preuzeo slovenski zastupnik banke iz Graza. Sve je bilo dogovoreno telefonom. Znali smo kojim će autom taj čovjek doći. Trebalo mu je samo taj paket donijeti na benzinsku stanicu blizu granice. Pretpostavljam da taj slovenski posrednik ne želi doći po to u Hrvatsku jer prenošenje te materije preko granice nije regulirano. Ugovor smo dobili i poslali natrag poštom, a novac smo uplatili na žiro-račun slovenskog posrednika. Platili smo 1600 eura. Trebalo je proći šest tjedana da se utvrdi jesu li stanice kontaminirane i je li uzorak dobar. Uzorak se pohranjuje na 15 godina, a nakon pet moramo nadoplatiti još oko 100 eura za čuvanje uzorka.“

Problem im je, nastavlja Dragana Vlah, bio pronaći bolnicu koja će im prikupiti krv. U listopadu, kad su se pripremali za porod, jedino je KBC Rijeka imao reguliran postupak prikupljanja umbilikalne krvi. Znalo se točno koji liječnik, na koji način može pri porodu obaviti prikupljanje krvi u kontejner i koliko to košta.

“U rodilištima u Zagrebu to se radilo po dogovoru, ako je liječnik htio to napraviti. Mi smo porod htjeli obaviti u bolnici Sveti Duh. Iako je to bila jedna od prvih bolnica koje su počele prikupljati umbilikalnu krv, kad smo mi trebali imati porod, oni to više nisu radili. Na kraju smo, radi toga, u zadnjem trenutku pred porod morali tražiti novu bolnicu u kojoj možemo napraviti i porod i prikupiti krv za pohranu.“

Kad su shvatili da žele pohraniti matične stanice svog djeteta, objašnjava Dragana Vlah, za savjet su pitali njezina ginekologa koji im je preporučio banku u Grazu. Pohranjivanje matičnih stanica za njih, ističe Dragana Vlah, znači ulaganje u budućnost djeteta: “Ne znači da će to ulaganje biti iskorišteno. Bili bismo najsretniji da nam nikad ne zatreba. Ali ako zatreba zbog neke bolesti ili ozljede, draže nam je da smo uložili u nešto takvo nego u bilo što drugo. Znamo da se već sada eksperimentalno liječe neke bolesti. Znamo da se time mogu liječiti neka onkološka oboljenja, kao i leukemija od koje je moja baka umrla. Čak i ozljede kralježnice, poput ove kakvu ima Zoran, već danas se u Kini i Indiji eksperimentalno liječe pomoću matičnih stanica. U cijelom svijetu intenzivno se istražuju matične stanice i vjerujem da će iz godine u godinu mogućnosti biti veće.“

TEKUĆI DUŠIK Spremnici u kojima se prikupljene matične stanice čuvaju na -196 stupnjevaTEKUĆI DUŠIK Spremnici u kojima se prikupljene matične stanice čuvaju na -196 stupnjevaTo potvrđuje i pročelnica Odjela kliničke transfuzije i voditeljica banke umbilikalne krvi u KBC-u Rebro Branka Golubić Čepulić, koja kaže da se još uvijek ne zna na koje će se sve načine u budućnosti moći upotrebljavati matične stanice.
No banka matičnih stanica iz umbilikalne krvi na KBC-u Rebro postoji već otprije. U nju su pohranjeni uzorci koje su obitelji donirale državi. Takva se banka, za razliku od obiteljske banke, naziva javnom bankom matičnih stanica. Uzorci iz te banke mogu se upotrijebiti za liječenje bilo koga kome je ono potrebno.

Prema pravilniku Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi obiteljske banke matičnih stanica iz umbilkalne krvi mogu otvoriti samo klinički bolnički centri koji već imaju otvorenu javnu banku. Taj sistem vrlo je rijedak u svijetu. Uobičajeno je da javne banke drže klinike i bolnice, a obiteljske da mogu držati privatne klinike, bolnice i laboratoriji koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete za čuvanje uzoraka matičnih stanica. Prema informacijama iz liječničkih krugova, u Hrvatskoj je već prije nekoliko mjeseci trebala biti otvorena privatna obiteljska banka matičnih stanica iz krvi iz pupkovine, ali je pravilnikom Ministarstva to onemogućeno.

Jedna medicinska ustanova imala je pripremljene sve dokumente, kao i preduvjete za otvaranje obiteljske banke matičnih stanica iz umbilikalne krvi. Hrvatska je tako mogla imati banku kakva je otvorena na Rebru mjesecima ranije, samo ona ne bi bila u vlasništvu države. Cijena opreme potrebne za otvaranje takve banke, prema predračunu američke tvrtke Thermogenesis koja proizvodi tu opremu, je oko 250.000 dolara, dok hrvatski zastupnici te tvrtke za istu opremu naplaćuju oko 3 milijuna kuna, više nego dvostruko. No najveće su razlike, prema tvrdnjama liječnika, između privatnih i državnih banaka u tome što privatne moraju jamčiti valjanost uzorka onome tko ga je pohranio.

Branka Golubić Čepulić smatra da je razlog zbog kojeg je država odlučila da banke mogu biti samo u kliničkim bolničkim centrima vjerojatno to da država može imati cijeli proces pod nadzorom.

O tome kako je otvorena prva javna, a potom i obiteljska banka na Rebru ona kaže: “Javna banka otvorena je uz financijsku potporu Zaklade Ana Rukavina u ožujku prošle godine, a prvo pohranjivanje bilo je ljetos. Od ljeta smo pohranili 200-tinjak uzoraka u javnoj banci. Nakon informacije da se umbilikalna krv može darovati za javnu banku počeli smo dobivati brojne upite o mogućnostima otvaranja banke za obiteljske potrebe. Tada smo počeli raditi na projektu otvaranja takve banke. Posebno nas je potaknulo to što su se u posljednje vrijeme sve češće počele javljati žene koje su matične stanice odlučile pohraniti u Austriji, Grčkoj ili Belgiji.“

Ništa protiv pupkovine

ILIJA ŽIVKOVIĆ, profesor psihologije na Bogoslovnom fakultetuILIJA ŽIVKOVIĆ, profesor psihologije na Bogoslovnom fakultetuProfesor psihologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu fra Ilija Živković kaže: “Matične stanice iz krvi pupčane vrpce i placente, iz kojih se mogu producirati autologne stanice novorođenčeta koje mogu imati autotransplantacijsku moć izlječenja nekih patologija, i nakon 10-ak godina imaju potpuno moralan način zadobivanja, jer njihovo preuzimanje integrativno ne oštećuje ni majku ni dijete pa stav Crkve prema tome nije negativan."

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika