Miroslava Miškovića u Srbiji opisuju kao čovjeka koji je pokupovao pola države; na slici sa svojom desnom rukom, potpredsjednicom Delte Milkom ForcanMiroslav Mišković, vlasnik Delta holdinga, najkrupniji srpski gospodarstvenik, jedan od 1000 najbogatijih ljudi na svijetu prema magazinu Forbes i nesuđeni partner Ivice Todorića, uskoro će proširiti svoje poslovno carstvo na Hrvatsku akvizicijom križevačke prehrambene industrije Improm. Više od godinu dana ozbiljno pregovaraju uprava Improma na čelu sa Stjepanom Ljatifijem i Miroslav Mišković koji planira investirati znatna sredstva u tu tvornicu, doznajemo od izvora bliskih jednoj strani u pregovorima. Ako se transakcija ostvari, bit će to prvi ozbiljniji prodor srpskog kapitala u Hrvatsku, ne računajući otvaranje informatičke tvrtke mladog srpskog poduzetnika Veselina Jevrosimovića. Hoće li Mišković kupiti samo udio u Impromu, jednoj od najprofitabilnijih tvrtki u Križevačkoj županiji, ili će preuzeti cijelu tvrtku, nismo uspjeli doznati jer se dogovori vode u tajnosti. Informaciju o ulasku Miškovića u Hrvatsku preko Križevaca u Impromu nisu htjeli potvrditi, ali ni demantirati.

Da mu je ambicija širenje poslovanja na Hrvatsku, Mišković ne skriva već godinama. Prije godinu dana u Beograd je pozvao nekoliko hrvatskih novinara da im priopći da Delta holding ulazi u malu privatnu tvrtku u hrvatskoj mesnoj industriji. Nije htio otkriti o kojoj se tvrtki radi. Tada je naglasio da u hrvatskom javnom mnijenju postoji otpor ulasku srbijanskog kapitala, ali ne i u politici i gospodarstvu. Izrazio je interes i za gradnju najvećeg šoping centra u Hrvatskoj u širem centru Zagreba. Slično je ponovila njegova desna ruka, potpredsjednica Delta holdinga Milka Forcan, u nedjeljnom Jutarnjem listu, uz napomenu kako očekuju da će ipak ući na hrvatsko tržište, i to uskoro.

Čovjek za kojeg se u Srbiji kaže da je pokupovao pola države, tvrde upućeni, ništa ne radi neplanirano, a kad planira, to je uvijek nešto veliko. Stoga bi kupnju, za Miškovićeve pojmove, malog Improma trebalo shvatiti kao uvertiru u kudikamo veću investiciju.

Koliko vrijedi Improm, teško je reći. Ta tvrtka ima godišnji prihod od 50-ak milijuna kuna, a prema podacima Poslovne Hrvatske, knjigovodstvena vrijednost imovine je oko 60 milijuna kuna. Miškovićev holding, s druge strane, ima više od 20.000 zaposlenih, trgovinske lance Maksi, C market, Pekabeta i Tempo te niz ekskluzivnih lokala u najpoznatijoj beogradskoj trgovačkoj ulici, Knez Mihailovoj. Mišković je ekskluzivni uvoznik BMW-a, Fiata, Alfa Romea, Lancie, proizvoda Nestléa, Nivee, Panasonica, Speedoa, Technicsa. Delta proizvodi bicikle, duhan, hranu za kućne ljubimce, jestivo ulje, kukuruz, mineralna gnojiva, papir, sredstva za pranje, šećer, voće, povrće, gljive, prehrambene proizvode, žitarice, vlasnik je poljoprivrednih kombinata Napredak, Jedinstvo i Sombor i s kupljenih 20.000 hektara zemljišta u Vojvodini jedan je od najvećih zemljoposjednika u Srbiji. Predstavništva Delte nalaze su u Italiji, Kini, Rusiji, na Cipru.

PREHRAMBENA INDUSTRIJA IMPROM, smještena u križevačkoj poslovnoj zoni Cubinec, u vlasništvu je Stjepana LjatifijaOsim distribucije, trgovine i proizvodnje Mišković unutar poslovnog carstva ima osiguravajuću kompaniju, dva investicijska i jedan mirovinski fond. Nedavno je svoju banku prodao za 300 milijuna eura. Svoj trgovački biznis proširio je na Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Bugarsku, a prodaju sportske opreme na tržišta bivšeg Sovjetskog Saveza, Makedoniju i Albaniju. Tvrtka Delta Sport potpisala je franšizni ugovor na 15 godina s kompanijom Costa Coffee, jednim od vodećih svjetskih lanaca s coffee shop konceptom. Kao franšizni partner kompanije Costa Coffee, Delta Sport će otvoriti kafeterije u zemljama zapadnog Balkana. U planu je i Hrvatska. Poslovna grupacija čiji je Mišković jedini vlasnik u prošloj je godini imala prihod od prodaje od 1,72 milijarde eura, a planirani prihod za 2008. je 2,88 milijarde eura.

Kad uđe u križevački Improm, Mišković će svom carstvu dodati malu, ali modernu industriju za preradu mesa, sedam svinjogojskih farmi kod Petrinje i 300 hektara zemljišta za uzgoj junadi, oko 20 mesnica i stotinjak na tržištu uhodanih proizvoda od kojih neki nose znak “hrvatska kvaliteta“, koji dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora.

Očito je ta akvizicija probni balon kojim Mišković želi ispitati reakciju hrvatske javnosti na ulazak srpskog kapitala, i to u prehrambenu industriju, koja se barem deklarativno smatra jednom od industrijskih grana od strateške državne važnosti.

U Delti su već priznali da su bili zainteresirani za kupnju maloprodajnog lanca Diona i Podravke. Nakon što je propala ideja o stvaranju regionalnog lanca ujedinjenjem Delte, Todorićeva Konzuma i slovenskog Mercatora, Mišković je pokušao preuzeti i slovenski maloprodajni lanac. Pokušaj je bio neuspješan i od svih zemalja na području nekadašnje Jugoslavije, Mišković se poslovno nije uspio proširiti samo na Sloveniju i Hrvatsku.

Još u studenome 2006. potpredsjednica Delta holdinga Milka Forcan u intervjuu hrvatskom poslovnom tjedniku Lider izjavila je: “Zanima nas prehrambena proizvodnja, ali otpor u Hrvatskoj je velik. To nitko ne doživljava kao ekonomsko pitanje, nego su isprepleteni brojni drugi utjecaji ili osjećaji. Stoga mi je pomalo neugodno o tome govoriti. Moja je poruka da Delta razmišlja tržišno i ekonomski. Voljeli mi to ili ne, u istoj smo regiji i moramo surađivati. U Srbiji danas ima više od 300 poduzeća registriranih sa slovenskim kapitalom i nešto manje hrvatskih. Velike kuće poput Somboleda ili Frikoma kupili su Lura i Agrokor. Nakon te akvizicije nije bilo negativnih članaka u tisku niti je bio negativan odjek javnosti. Mislim da u Hrvatskoj javno mnijenje nije spremno za srpski kapital. Smatram da hrvatski premijer dosta radi na razvoju gospodarstva, o čemu svjedoče njegovi razgovori s Koštunicom. To su mali pomaci, ali oni tope led.”

IVICA I ANTE TODORIĆ u Srbiji su Miškovića zamijenili novim partnerom, tajkunom Dragoljubom DraškovićemLed je, čini se, otopljen. Mišković ulazi u Hrvatsku, i to ne izravnim posredovanjem premijera ili Ivice Todorića, nego široj javnosti manje poznatog gospodarstvenika Stjepana Ljatifija. Taj nekadašnji predsjednik uprave Dione, direktor u Gavriloviću i PIK Vrbovcu, kupio je Improm prije dvije godine u partnerstvu sa zagrebačkim građevinskim poduzetnikom Marinkom Babićem. Prema neslužbenim informacijama, Ljatifi i Babić dotadašnjem su vlasniku Damiru Šketu za tvornicu, koju je osnovao početkom 90-ih, platili 27 milijuna kuna.

Šket je sa svojom obitelji, suprugom i dva sina u desetak godina od Improma stvorio prehrambenu industriju s renomiranim brendovima, čiju je snagu temeljio na kvaliteti proizvoda. Od 1994. do 2006. u Improm je investirao 35 milijuna kuna. Tvrtka Improm u križevačkoj poslovnoj zoni Cubinec u asortimanu ima 50-ak mesnih delikatesa visoke kvalitete objedinjenih pod brendom “Gušti“, te 20-ak bezmesnih salama, burgera, narezaka i namaza zajedničkog naziva “Vegetarijana”. Svoje proizvode Improm izvozi u Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, a u tijeku je ishođenje dozvole za izvoz na tržišta Europske Unije, SAD-a i Kanade. Samo u svrhu dobivanja izvoznog broja za zapadna tržišta Ljatifi je u unapređenje proizvodnje prošle godine investirao oko 10 milijuna kuna.

Početkom ove godine Improm je dobio i Halal certifikat za šest proizvoda koji garantira da je hrana prihvatljiva za osobe muslimanske vjeroispovjesti. Hala je važan zbog izvoza na bliskoistočna i sjevernoafrička tržišta pa je ubrzo potpisan prvi ugovor za plasman 10 tona proizvoda na tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata a upiti za slične isporuke stigli su iz Omana, Katara i Kuvajta, kao i nekih zemalja EU s brojnom muslimanskom zajednicom. Ljatifi i Babić prethodno su bili vlasnici klaonice Križevčanka pa se nakon preuzimanja Improma i spajanja dviju kompanija broj zaposlenih povećao na 130.

Iako su srpske tvrtke i bogati pojedinci otvoreno iznosili planove o ulaganju u hrvatsko gospodarstvo i tvrtke, to se još nije dogodilo. Međutim, analitičari smatraju da se uskoro može očekivati intenzivnije prodiranje srpskog novca na hrvatsko tržište, bilo preko burzi ili kao izravno ulaganje radi preuzimanja. Očito je da će destabilizacija političke situacije u Srbiji zbog osamostaljivanja Kosova utjecati na to da se kapital iz Srbije plasira na sigurnija tržišta, među kojima Hrvatska kotira dosta visoko.