KRAJ IDILE Božo Prka i Ivan Šuker otvoreno su se posvađali na sastanku ministra i vodećih bankara koji je protekao u vrlo nervoznom ozračjuVlada je nedavno zaoštrila komunikaciju s poslovnim bankama u Hrvatskoj, što bi moglo dovesti do neočekivanog poboljšanja poslovanja Hrvatske poštanske banke, jedne od dviju preostalih banaka u državnom vlasništvu. Ivan Šuker, ministar financija, zaprijetio je nedavno čelnim ljudima poslovnih banaka u Hrvatskoj da bi Vlada mogla prebaciti isplate plaća svih zaposlenih u državnoj upravi u Hrvatsku poštansku banku. Šuker je to rekao na sastanku s vodećim poslovnim bankarima, koji se održao prije nekoliko tjedana u prostorijama Ministarstva financija.

Trebao je to biti uobičajeni sastanak na kojem će se ponajprije razgovarati o mogućnosti zaduživanja i financiranja države u tekućoj godini, ali je sastanak protekao u nervozi, koja je ubrzo prerasla u svađu ministra financija Ivana Šukera s Božom Prkom, čelnikom Privredne banke Zagreb.

Sastanak je bio istoga dana kad su Privredna, Zagrebačka i Raiffeisen banka objavile da poskupljuju stambene kredite, i to od 0,3 do čak 1,22 posto. Poslije su te kamate povisile još neke banke. Nakon prošle jeseni bio je to drugi val rasta kamata na kredite. Takva politika banaka dovela je Vladu u probleme, jer je to praktično bio znatan udar na kućne proračune građana, i to netom nakon izbora. Zato su svi sudionici sastanka unaprijed znali da će se na sastanku dijelom razgovarati i o tome kakve su mogućnosti da banke smanje ili bar zaustave porast kamata. Međutim, sadržaj sastanka ubrzo se neočekivano promijenio.

Ministru Šukeru na sastanak su se odazvali Božo Prka iz PBZ-a, Franjo Luković iz Zagrebačke banke, Josip Protega iz HPB-a, Petar Radaković iz Erste banke, Zoran Košćak iz Raiffeisen banke, te Krešimir Starčević i Markus Ferstl iz Hypo Alpe Adria banke. Bankari su vidjeli da je netko o tom sastanku obavijestio i novinare, što je razljutilo Božu Prku i Franju Lukovića.

Moguće je da je netko iz Vlade doista pozvao novinare, kako bi se poslije sastanka izvijestilo da Ivan Šuker vodi računa o problemima građana. Prka je počeo prigovarati Šukeru zbog novinara, naveo da bi neki od njih taj sastanak mogli pogrešno interpretirati, a Šuker je nakon nekog vremena izgubio živce. Poručio je svojim gostima da oni mogu i drukčije razgovarati. Šukeru je najvjerojatnije zasmetalo to što je stekao dojam da su se neki čelnici poslovnih banaka ponašali kao da su nedodirljivi. Šuker je tada praktično zaprijetio prisutnima da bi Vlada mogla prebaciti isplate plaća svih zaposlenih u državnoj upravi u Hrvatsku poštansku banku. Kad bi se to dogodilo, mjesečno bi se u Hrvatsku poštansku banku slilo dodatnih oko 2 milijarde kuna, koliko se otprilike mjesečno troši na isplate plaća zaposlenih u državnoj upravi.

Bankari na tom sastanku nisu pokazali nikakvu vidljivu reakciju na najavu ministra financija, a ta je vijest do danas ostala nepoznata javnosti, kao i ostatak sadržaja tog sastanka. Nakon što je sastanak završio, javnosti je poslano tek kratko priopćenje da se tom prilikom raspravljalo o stanju na svjetskom financijskom tržištu, koje neizbježno utječe i na hrvatsko tržište kapitala. Ovaj je incident odjeknuo u bankarskim krugovima, jer su neki bankari postali svjesni da bi Vlada mogla bitiPETAR RADAKOVIĆ iz Erste banke također je prisustvovao susretu s ministrom Šukerom mnogo neugodnija u komunikaciji s poslovnim bankama. Neki bankari tvrde da Vlada može mnogo aktivnije i djelotvornije utjecati na poslovne banke nego što je to činila dosad.

Drago Jakovčević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i član Nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke, izjavio je za Nacional da bi Vlada bez problema mogla znatno ojačati HPB i primiriti eventualne ucjene poslovnih banaka: Bilo bi prirodno kada bi Croatia osiguranje, Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Hrvatske šume, Ina i druge tvrtke u kojima je država isključivi ili većinski vlasnik, kao i županije i gradovi, prebacili svoje depozite u HPB. To je zapravo i moralno pitanje menadžera koji upravljaju tim tvrtkama. Uopće mi nije jasno zašto Vlada nije naredila tom menadžmentu da to učini. Zašto bi HBOR morao držati depozite u Zagrebačkoj banci? Zašto bi Ina morala raditi s OTP bankom, a ne s HPB-om? Ne bi li bilo normalno da i naša država štiti svoje interese, kada već MOL kao suvlasnik Ine ustraje na poslovanju s mađarskom bankom? Prebacivanjem tih depozita u HPB država bi poslala jasnu poruku poslovnim bankama i čudi me da se Vlada time dosad uopće nije bavila.

Jakovčevićeve tvrdnje pokazuju da je Šuker zapravo mogao biti i mnogo neugodniji prema čelnicima poslovnih banaka. Ekonomske stručnjake nije začudila nervoza na spornom sastanku. Sastanak se održao nedugo nakon što je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski 23. siječnja u Dnevniku Hrvatske televizije izjavio da očekuje da stopa inflacije ove godine neće biti manja od 6 posto, što je dvostruko viša stopa inflacije nego prošle godine.

Uz postojeće tendencije teško je očekivati da će prosječna godišnja stopa inflacije u 2008. biti ispod 6 posto, i to uz pretpostavku da neće biti novih šokova na tržištu nafte, kao i da će se stabilizirati cijene poljoprivrednih proizvoda, izjavio je tada Rohatinski na Hrvatskoj televiziji. Također je rekao da očekuje potporu kroz Vladinu ekonomsku politiku, jer u protivnom može porasti deficit platne bilance i znatno se usporiti gospodarski rast. Rohatinski je rekao Zoranu Šprajcu, uredniku i voditelju Dnevnika koji je s njime razgovarao, da očekuje da će gospodarski rast u Hrvatskoj 2008. biti najviše 2 posto. Rohatinski je kazao i da HNB u sadašnjim uvjetima nema nikakvih ekonomskih opravdanja za obaranje kamatnih stopa. Banke su reagirale vrlo brzo i dodatno povisile kamate, a bio je to samo dio problema koji su Vladu pogodili. Počele su rasti cijene hrane i energenata, te je počelo rasti i nezadovoljstvo građana. Otežaju li bankari zaduživanje građana za kupnju stanova, smanjit će se poslovi u građevinarstvu, a sve će to imati i šire negativne posljedice za gospodarstvo.

DRAGO JAKOVČEVIĆ,ekonomski ekspert koji odobrava novi kurs VladeNakon spornog sastanka ministra Šukera s bankarima, svi su se zajedno nekoliko dana poslije sastali i s premijerom Ivom Sanaderom i guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim. Iako se očekivalo da će Vlada i poslovne banke pojačati pritisak na Rohatinskog da ublaži monetarne mjere i tako utječe na pad kamatnih stopa, to se nije dogodilo. Rohatinski je ustrajao u obrani dosadašnje monetarne politike i iznio nekoliko zahtjeva u borbi protiv inflacije: ograničavanje rasta plaća i proračunskih rashoda do razine očekivane inflacije, čvrsta kontrola cijena u javnom sektoru i spremnost države da intervenira na tržištu ako cijene robe i usluga privatnog sektora nastave rasti. Rohatinski je zatražio i da se brži nominalni rast proračunskih prihoda od rashoda treba iskoristiti ili za smanjenje deficita ili za smanjenje poreza, te da se Vlada prestane zaduživati na domaćem tržištu, nego da kreditne obveze države refinancira na stranom tržištu.

Visoki dužnosnik Vlade u ponedjeljak je pokušao umanjiti razmjere incidenta koji se dogodio između Šukera i Prke, navodeći da se radilo o gotovo uobičajenoj komunikaciji. Ista osoba tvrdi da su se bankari smirili nakon sastanka s premijerom Sanaderom, te da ne bi trebalo očekivati nove poraste kamata. U bankarskim krugovima također se odnedavna čuju pomirljivi tonovi, ali neki bankari tvrde da je to tako samo zato što su nedavno čuli kako bi Vlada uskoro mogla odlučiti znatno ojačati položaj Hrvatske poštanske banke.