Više od 250 milijuna eura država bi mogla izgubiti zbog sudskih sporova s Hypo bankom i talijanskim Astaldijem te spora s DOM i SN Holdingom oko Liburnija Rivijera hotela.

Već narednih dana bit će poznat rasplet dvaju sporova koji se vuku još iz devedesetih godina, za koje bi država na temelju ovršnih naloga trebala platiti oko 70 milijuna eura odštete. Prvi na naplatu dolazi talijanski Astaldi.

Ovih dana, kako piše Jutarnji list, počinje ovrha s računa države u Hrvatskoj narodnoj banci, a nastojat će se naplatiti najmanje 37 milijuna eura glavnice duga u sporu talijanske tvrtke Astaldi protiv Republike Hrvatske za gradnju autoceste Zagreb - Goričan.

Do ovršne naplate odštete dolazi nakon nekoliko izgubljenih pokušaja osporavanja odluke Arbitražnog suda u Beču iz lipnja 2004. godine. Država je pokrenula i nekoliko parnica na redovnim sudovima u Austriji, pokušavajući dobiti odluku u svoju korist, no i to je prošlo bez uspjeha.

Jutarnji upozorava kako zasad nije poznat iznos dospjelih kamata i rok otkada će se one obračunavati, pa bi iznos odštete u slučaju Astaldi mogao biti i veći. Državu je u sporu s Astaldijem zastupao odvjetnički ured Hanžeković-Radaković koji jučer nije želio komentirati slučaj.

Tijekom idućega tjedna trebao bi se razriješiti i spor s Hypo bankom kojoj bi zbog friziranih financijskih izvješća pri prodaji Slavonske banke Hypo banci 1998. godine, a u skladu s odlukom Arbitražnog suda u Londonu, država trebala platiti oko 40 milijuna eura. Predstavnici Vlade nadaju se nagodbi, o čemu će s vodstvom Hypo banke nastaviti razgovore neposredno nakon predstojećeg produženog vikenda.

U odvjetničkim se krugovima očekuje da bi se do kraja ove godine trebao dovršiti i slučaj Liburnija Rivijera hotela, odnosno spor DOM i SN Holdinga u kojem državu također očekuju milijunske isplate odšteta.

Kako je država izgubila spor s Astaldijem?Spor Astaldija i Hrvatske nastao je 1999. godine, kad su Talijani razvrgnuli ugovor iz 1997. godine, kojim su dobili koncesiju za gradnju autoceste Zagreb - Goričan, tvrdeći da je Hrvatska odgovorna za to što zajedničko koncesijsko društvo Transeuropska autocesta nije zatvorilo financijsku konstrukciju.

U trenutku potpisivanja ugovora bila su sagrađena 54 kilometra autoceste prema Goričanu, a u cijeli je posao bila uključena i bojna Hrvatske vojske pod vodstvom Ljube Ćesića Rojsa.

Nakon što je Astaldi raskinuo ugovor, Talijani su ponudili tada tek osnovanim Hrvatskim autocestama gradnju dvaju tunela na autocesti prema Goričanu kao zamjenu za odustajanje od međunarodne arbitraže. Nakon što su ponudlili troškovnik, u HAC-u su ponudu ocijenili ucjenjivačkom, nakon čega je Astaldi u Beču pokrenuo arbitražu.