Objavljeno u Nacionalu br. 645, 2008-03-24

Autor: Branka Prica

NOVI POTHVAT PIONIRA PRIVATNOG ŠKOLSTVA

Tvorac VERN'a otvara studij na Visu

Branko Štefanović, osnivač prvog privatnog veleučilišta u Hrvatskoj, želi obrazovni biznis proširiti na najudaljeniji naseljeni otok na Jadranu, na kojem bi izvan turističke sezone studiralo više od 500 studenata iz cijelog svijeta

BRANKO ŠTEFANOVIĆ Predsjednik uprave veleučilišta VERN' sa suradnicima namjerava osnovati prvu poslovnu gimnaziju te prvi međunarodni sveučilišni kampus u HrvatskojBRANKO ŠTEFANOVIĆ Predsjednik uprave veleučilišta VERN' sa suradnicima namjerava osnovati prvu poslovnu gimnaziju te prvi međunarodni sveučilišni kampus u HrvatskojZagrebačko privatno veleučilište VERN’ razmatra ideju proširenja svojih obrazovnih aktivnosti na neki od hrvatskih otoka, a trenutačno je aktualna priča oko Visa, pa bi najudaljeniji naseljeni otok u Hrvatskoj mogao postati i prvi otok na kojem se studira. Branko Štefanović, predsjednik Upravnog vijeća prvog hrvatskog privatnog veleučilišta VERN’ koje ima više od 1200 studenata, Vis smatra idealnim za međunarodni sveučilišni kampus. Ondje bi mogli studirati tijekom cijele godine studenti iz Splita i okolice, ili se kroz semestre i nastavne module izmjenjivati studenti VERN’a u Zagrebu i međunarodni studenti. Studirala bi se poslovna kreativnost, međukulturno razumijevanje i tolerancija, te zaštita okoliša, a skupine od 500 do 600 studenata, što bi bile brojke u punom zamahu projekta nakon nekoliko početnih godina uobičajenog uhodavanja, punile bi turističke kapacitete u vrijeme izvan sezone.

“Bolonjski proces potiče studiranje jednosemestralnih modula izvan matičnog sveučilišta. Pozicija Visa idealna je za međunarodni sveučilišni kampus gdje bi se mogli izvoditi takvi jednosemestralni moduli. Njegova je izolacija motivirajuća za studiranje, a izvanredna prometna povezanost sa Splitom omogućuje učestale izlete u uzbudljiv mediteranski grad. Katamaranom se do Splita stiže za sat vremena. Toliko je, primjerice, u Zagrebu potrebno studentima da javnim prijevozom dođu od Jaruna do Trga bana Jelačića. Osim toga, trajanje akademske godine poklapa se s niskom turističkom sezonom kad su smještajni, ugostiteljski i rekreacijski kapaciteti Visa praktički potpuno neiskorišteni”, rekao je Branko Štefanović.

“U posljednje tri godine VERN’ je donirao računalnu opremu trima viškim školama. Tako su ostvareni prvi kontakti s Visom. Prigodom primopredaje prošlogodišnje donacije, u blizini viške osnovne škole ugledao sam staru napuštenu zgradu na prominentnoj poziciji, uz more na šetnici između dvaju dijelova grada Visa - Kuta i Luke. Zgrada se nalazi uz mediteranski park u kojem je grupa učenika obližnje srednje škole na klupama listala knjige. Tako je rođena vizija o mogućoj lokaciji za studiranje. Odmah sam se sjetio naših suradnika iz Finske. U sveučilišnom gradu Vaasi koji se nalazi u sjevernom bespuću, petsto kilometara sjeverozapadno od Helsinkija, u klimatski ekstremnim uvjetima, studira oko 5000 studenata, od kojih barem 1000 dolazi iz cijelog svijeta. Zašto mi ne bismo napravili nešto slično u ovom mediteranskom raju”, pita se Branko Štefanović. Grupa VERN’ trenutačno pregovara s vlasnikom te zgrade. Zgrada ima dvije tisuće četvornih metara, a sagradila ju je Austro-Ugarska 1901. kako bi tu bila prva viška osnovna škola. U socijalizmu je u toj zgradi bio pogon tekstilne industrije Jugoplastike, a kroz privatizaciju je njen vlasnik postao jedan poslovni čovjek iz Južnoafričke Republike.


Osim sa Sveučilištem Vaasa, koje ima poslovne veze s mnogim skandinavskim visokim učilištima, VERN’ surađuje i s poslovno obrazovnim institutom ISTUD iz Milana, te bruxelleskim United Business Institutes, koji imaju jaku mrežu u svijetu, a posebno u Aziji. U VERN’u računaju na podršku, a možda i partnerstvo kad je riječ o projektu viškog međunarodnog studentskog kampusa, posebno stoga što su navedeni suradnici upućeni u strategiju VERN’a i njegov rad od samog osnutka.

VERN’ je cijenjen među privatnim visokim školama zbog toga jer ima 60 stalno zaposlenih profesora i ukupno 200 angažiranih nastavnika na 1250 studenata.

Glavno obilježje tog veleučilišta je interaktivna nastava s individualnim pristupom, a profesori kontinuirano rade na vlastitom metodičko-didaktičkom usavršavanju. Rezultat je, kako je rekao Štefanović, da se 90 posto VERN’ovih studenata zaposli već u prvih šest mjeseci nakon završetka studija.

“Studiranje na VERN’u u javnosti je percipirano kao relativno lagano jer je prosjek prolaznosti na ispitima izrazito visok za VODSTVO VERN'a Mijo Vrhovski, Višnja Grozdanić, Ivo Ivančić, Ivan Raguž, Branko Krnić (stoje), Branko Štefanović, Ivana Vrhovski, Ozren Jureković i Dražen Kalogjera (sjede)VODSTVO VERN'a Mijo Vrhovski, Višnja Grozdanić, Ivo Ivančić, Ivan Raguž, Branko Krnić (stoje), Branko Štefanović, Ivana Vrhovski, Ozren Jureković i Dražen Kalogjera (sjede)naše prilike. Neko vrijeme to se tumačilo kao znak loše kvalitete studija. Međutim, to je velika zabluda kad se znak jednakosti povlači između težine studiranja i dobrog studija. To je potpuno pogrešno, jer kvalitetan studij zasigurno ne bi smio biti težak u smislu teškoća koje studenti imaju u nastojanju da polože ispite. Ako se prethodno obavi kvalitetna selekcija visoko motiviranih studenata, ako postoji dobro organizirana i zanimljiva interaktivna nastava, postiže se lakoća studiranja. Dobar studij može i mora biti zahtjevan. No težak studij, na kojem se više pada nego prolazi na ispitima, uvjek je zapravo loš studij”, rekao je Branko Štefanović.

Ono što ističe kao prednost VERN’a jest kontinuitet. “Mi nismo postali visoko učilište preko noći, nego smo izrasli u visoko učilište u kontinuiranom razvojnom procesu koji traje već 18 godina.”

Takva izjava ima i pokriće. Za studij čiji obrazovni program ima naglasak na poduzetništvu svake godine ima sve više zainteresiranih, a sam osnivač VERN’a je dobar primjer poduzetničkog uspjeha. Branko Štefanović je inženjer zračnog prometa i prvi put se zaposlio prije 37 godina, još kao student, u rent-a-car poduzeću. Iduće radno mjesto bilo mu je u zrakoplovnoj kompaniji tadašnje Jugoslavije JAT, a 80-ih godina kao njen komercijalni prestavnik otišao je u poslovnu misiju u Alžir. Po povratku u Hrvatsku 1984. upoznao je ljude iz švicarske zaklade Eurocentar, koja se bavi jezičnim obrazovanjem i ima obrazovne centre po cijelom svijetu. Godine 1985. postao je konzultant Eurocentra i predstavnik za jugoslavensko tržište sve do 1990. “Čitavo to vrijeme imao sam poslovne vizije koje se u postojećem socijalističkom sustavu nisu mogle učinkovito realizirati. Tada, naime, nije bila dopuštena privatna inicijativa u poslovanju. Mogli ste biti privatni obrtnik, imati svoju mesnicu ili postolarsku radionicu, ali tek 1990. otvorio se prostor za privatni biznis, i to najprije u turizmu. Na temelju stečenih iskustava, odlučio sam iste godine pokrenuti tvrtku koja će se posredno baviti turizmom i obrazovanjem, a budući da sam s Eurocentrom razvijao posao sa školama stranih jezika, osnovao sam turističko poduzeće koje se isključivo bavilo tzv. obrazovnim turizmom”, ispričao je o svojim poduzetničkim počecima. Prvi u Hrvatskoj organizirali su putovanja učenika u inozemstvo na učenje stranih jezika, a također su mnogim mladim ljudima posredovali u ishođenju stipendija na američkim sveučilištima.

“Kasnije, 1994. odlučili smo da se edukacijom počnemo baviti neposredno. U poslovnoj suradnji s jednom drugom tvrtkom počeli smo izvoditi zajednički program poslovnog usavršavanja, koji se tada zvao Mini studij Start. Prvi put smo izbacili na tržište zanimljiv jednogodišnji program kombinirane poduke stranih jezika i informatike. Taj program registrirali smo 1996. i dobili svoju prvu dopusnicu na tadašnjem petom stupnju obrazovanja - bio je to jednogodišnji ‘Program usavršavanja za poslovno poduzetništvo’, paket temeljnih znanja i vještina iz stranih jezika, informatike, financija i računovodstva, marketinga i poslovne psihologije”, prisjetio se Branko Štefanović. Upravo taj program bio je jezgra dvogodišnjeg studija Ekonomije poduzetništva, koji je 2001., kad je Hrvatska potpisala Bolonjsku deklaraciju, prilagođen bolonjskim standardima i postao je trogodišnji. VERN’ je postao visoka škola s pravom javnosti, a danas je prvo privatno poslovno veleučilište, s dva prijediplomska stručna studija i tri dvogodišnja specijalistička diplomska stručna studija.

Kontinuitet i uspon pokazuju i brojke. Prvi program Mini studij Start imao je samo 29 polaznika, predavači su bili isključivo honorarci, uglavnom umirovljeni profesori i apsolventi, a nastava se održavala u prilagođenom dvosobnom stanu od 70 kvadrata u zagrebačkoj Šenoinoj ulici. Sedam godina poslije, u visoku školu VERN’ upisalo se 370 studenata, a na raspolaganju su imali jedan kat zgrade na Trgu bana Jelačića. Uz stabilan rast i ulaganja danas se ta brojka trostruko povećala. VERN’ danas izvodi nastavu u oko tri tisuće kvadrata na elitnim lokacijama: u Tomićevoj ulici, Importanne Galleriji i na dva kata na Trgu bana Jelačića. “Planove sam ostvarivao postupno. Kako sam ostvarivao jedan po jedan cilj, vizije i ambicije su rasle, horizonti su se širili”, ispričao je Branko Štefanović.

“Isplati li se ulaganje u obrazovanje meni kao poduzetniku? Da, s obzirom na to kakvih sam prohtjeva i što očekujem od svog posla. Da sam poduzetnik kojeg zanima tajkunski jet-setterski život, onda mi se sigurno ovo ne bi isplatilo. Međutim, mene zanima socijalno odgovorno poduzetništvo. Stoga sam itekako zadovoljan jer radim nešto što je dobro za društvenu zajednicu u najširem smislu te riječi, radim sa zadovoljnim zaposlenicima i suradnicima, a i meni to, uz mnogo zanimljivog rada, pruža relativno komotan život.” Osim međunarodnog studentskog kampusa na Visu, u VERN’u se radi na ostvarenju još nekih planova. VERN’ se počeo baviti izdavačkom djelatnošću pa je nedavno u njegovu izdanju tiskan udžbenik Poslovni hrvatski jezik. U području poduzetničkog obrazovanja ima još prostora za razvoj:

S Olivierom Toscanijem, autorom Benettonovih kampanja, i Ivorom ZidarićemS Olivierom Toscanijem, autorom Benettonovih kampanja, i Ivorom Zidarićem“Želimo napraviti VERN’ov model poduzetničke edukacije po čitavoj edukacijskoj vertikali od osnovne škole do fakulteta. Naši kolege sa Sveučilišta Vaasa napravili su istraživanje o postojanju poduzetničkog potencijala u raznim dobnim skupinama detektirajući osobine kao što su kreativnost, inovativnost, samouvjerenost, znatiželja, sklonost riziku, sposobnost uočavanje prilika.

Rezultati su pokazali da su kod 75 posto djece predškolskog uzrasta te osobine i sposobnosti izražene u mjeri koja bi trebala odgovarati uspješnom poduzetniku, međutim tijekom obrazovnog procesa taj postotak kontinuirano pada do ispod deset posto kod završenih studenata. U VERN’u želimo kreirati module koji bi se ugrađivali u osnovnoškolske, srednjoškolske i fakultetske nastavne programe, kako bi se smanjilo takvo drastično osipanje poduzetničke energije u obrazovnom procesu. Radimo i na osnivanju poslovne gimnazije prema modelu jezičnih, matematičkih, općih i klasičnih gimnazija”, naveo je Branko Štefanović.

Jedan profesor, šest sudenata

Branko Štefanović kaže da je godišnja školarina od 32.220 kuna na VERN’u jedan od indikatora kvalitete nastave, a opravdava je izvrstan omjer broja angažiranih profesora prema broju studenata: “U Hrvatskoj, na nekim studijima, nalazimo omjer od jednog profesora na čak 80 studenata. Na VERN’u je on 1:6. To spada u vrhunski svjetski standard. Za usporedbu, Harvard Business School ima omjer 1:3, a u Europi se on kreće oko 1:20.”

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika