Objavljeno u Nacionalu br. 646, 2008-04-01
PREMIJEROV TRIJUMF
Sanader se nagodio s Hypo bankom da smanji odštetu
Vlasnici Hypo banke iz Bavarske pristali su na kompromis jer im je cilj imati dobre odnose s Vladom
Vijest o nagodbi bit će trijumfalnoPremijer Ivo Sanader i predstavnici Bayerische Landesbank, novog većinskog vlasnika Hypo Alpe Adria banke, postigli su tijekom prošlog tjedna načelni dogovor o konačnom rješenju spora između Hypo Alpe Adria banke i Državne agencije za sanaciju banaka koji je nastao nakon što je Hypo Alpe Adria banka koncem 90-ih kupila Slavonsku banku.
Taj je spor nedavno dospio u središte pozornosti jer su porezni obveznici bili dovedeni u situaciju da moraju platiti 44 milijuna eura Hypo Alpe Adria banci, nakon što je Državna agencija za sanaciju banaka izgubila u Londonu arbitražni spor s tom bankom. Hypo Alpe Adria banka kupila je 1998. Slavonsku banku a do spora je došlo zbog naknadno otkrivenih spornih plasmana šećeranama u Slavoniji koje, navodno, ni unatoč dubinskom snimanju Slavonske banke stručnjaci Hypo banke nisu uspjeli vidjeti. Kako Hypo banka nije uspjela naplatiti kredite, pokušala se nagoditi s hrvatskom vladom, ali bili su odbijeni.
Ta se situacija tijekom prošlog tjedna promijenila nakon izravnih pregovora premijera Sanadera s predstavnicima Bayerische Landesbank. Okvirno je dogovoreno da će se odštetni iznos smanjiti, ali tek predstoje detaljni pregovori. Da Hrvatskoj uskoro u posjet ne dolazi američki predsjednik George W. Bush, pregovori bi završili već tekućeg tjedna. Ovako se pretpostavlja da će vijest o nagodbi biti javno prezentirana za dva tjedna. Trebala bi to biti trijumfalna objava, koja bi Sanadera trebala predstaviti kao uspješnog pregovarača, koji je vrlo brzo uspio uštedjeti novac poreznim obveznicima, te usput naredio istragu protiv krivaca radi nastale situacije. Taj je dogovor ujedno donio korist za Bayerische Landesbank, kojoj je dugoročni cilj imati dobre odnose s hrvatskom vladom. Ova nagodba ostavit će ih bez znatne sume novca, ali će tu priču maknuti iz fokusa javnog interesa, što će zapravo znatno olakšati poslovanje banci u budućnosti.
Možda bi ova nagodba mogla neizravno pomoći i glavnim krivcima nastanka ove neugodne situacije. Dobro upućeni bankari i ekonomisti tvrde da su glavni krivci za tu situaciju Zlatko Mateša i Marko Škreb, koji su u to vrijeme obnašali funkcije premijera i guvernera Hrvatske narodne banke.
BIVŠI I SADAŠNJI ČELNICI HYPO BANKE Wolfgang Kulterer i Tilo BerlinInvestitori u Slavonsku banku kupili su svoje prvobitne udjele u banci nakon međunarodnog javnog natječaja 1998. U to vrijeme Slavonska banka već je pune tri godine bila u programu sanacije. Prema sporazumu o sanaciji Slavonske banke Državna agencija za sanaciju banaka imala je u Slavonskoj banci svog predstavnika u Nadzornom odboru banke koji je imao pravo veta na sve odluke. Osim toga, Državna agencija za sanaciju banaka imala je i po jednog svog predstavnika u kreditnom i revizorskom odboru banke. Njihova je uloga u banci bila kontrola plasiranja kredita. Prema ugovoru o prodaji banke kupac je prvo trebao kupiti najmanje 30 posto dionica banke, a zatim je imao obavezu dokapitalizirati banku s još 70 milijuna kuna, odnosno tadašnjih 20 milijuna maraka. Na natječaj su se javila tri kandidata, a država je odlučila prodati Slavonsku banku inozemnim investitorima, za koje se pretpostavljalo da neće dići ruke od projekta ako bi se otkrile neke skrivene zamke u banci koja je tijekom trogodišnje sanacije trebala biti očišćena od svih problema.
MICHAEL KEMMER, novi prvi čovjek Bayerische Landesbank, bavarske državne banke koja je većinski vlasnik Hypo bankePoslovna politika Slavonske banke bila je u to doba pod velikim utjecajem vladajućih političara u Hrvatskoj. Kao i ostale banke u državnom vlasništvu u to vrijeme, i Slavonska banka davala je brojne kredite klijentima koji ih nisu mogli vraćati. Među tim klijentima bile su i šećerane u Županji i Virovitici. Te su dvije tvornice pretrpjele ratna razaranja koja su se negativno odrazila na njihovo poslovanje. Tadašnja HDZ-ova vlast je kreditiranjem tih tvrtki kupovala socijalni mir, a vjerojatno i pomagala privatnim interesima nekih njima bliskih pojedinaca. Slavonska banka te je kredite klasificirala u najviši rang naplativosti. Kasnije se to pokazalo netočnim, a banka istodobno nije za te kredite izdvojila nikakve rezervacije.
Čelnici Slavonske banke isprva su htjeli te kredite klasificirati kao nenaplative i staviti ih u kategoriju E. Dobro informirani bankari potvrdili su Nacionalu da je Zlatko Mateša, tadašnji premijer, dao usmeni naputak čelnicima Slavonske banke da te kredite ne klasificiraju kao nenaplative, već da ih ostave pod klasifikacijskom oznakom A, odnosno kao naplative. Tvrdi se da im je Mateša rekao da će Vlada kasnije te plasmane tretirati kao sanaciju ratne štete, te da će šećeranama dati novac koji bi oni kasnije trebali iskoristiti za vraćanje kredita Slavonskoj banci.
Dužnosnici Slavonske banke o toj su situaciji informirali i Hrvatsku narodnu banku, a neki bankari tvrde da su informirali i Hypo banku. Priča se da je Marko Škreb, tadašnji guverner Hrvatske narodne banke, sporne kredite ostavio također klasificirane kao naplative, odnosno pod klasifikacijskom oznakom A. Ako je to točno, najvjerojatnije je to napravio sukladno dogovoru s tadašnjim premijerom Matešom.
Postoji još jedan zanimljiv detalj, koji sugerira da je Škreb tada djelovao u dogovoru s vrhom vlasti.
ZLATKO MATEŠA, tadašnji premijer, navodno je dao usmeni naputak upravi Slavonske banke da sporne kredite prikažu kao naplativeOn je tada, zajedno s još dva viceguvernera, sjedio u Nadzornom odboru Državne agencije za sanaciju banaka. Izvori tvrde da baš zato što su znali što se događa, u Hrvatskoj narodnoj banci nisu slali svoju kontrolu u Slavonsku banku tijekom prodaje.
Kontrola Hrvatske narodne banke u Slavonsku banku upućena je tek 2000. Tada su se već počeli otkrivati i nepredviđeni problemi s kreditima. Dok neki pravnici tvrde da u vrijeme dubinskog snimanja stanja u Slavonskoj banci, tijekom 1998., kupci nikako nisu mogli za nekoliko mjeseci pronaći sve eventualne problematične kredite, ima onih koji smatraju da je Hypo banka znala za sporne plasmane šećeranama, zato što im je to navodno rekla uprava Slavonske banke. Prema tim tvrdnjama, oni su bili svjesni činjenice da se radi o teško naplativim kreditima, ali su zbog danih političkih obećanja, već prilikom zaključenja prvog ugovora o kupoprodaji dionica u 1998. ugradili u ugovor tzv. klauzulu o odšteti za skrivene mane. Austrijska banka je to učinila, jer se s pravom bojala da političko obećanje možda neće biti ispunjeno. Utoliko se klauzula o skrivenoj mani zapravo odnosi na zaštitu kupca Slavonske banke od prevare hrvatskih političara.
MARKO ŠKREB bio je guverner HNB-a u vrijeme prodaje Slavonske bankeKada je 2000. došlo do smjene vlasti, Hypo Alpe Adria banka više nije mogla naplatiti svoja potraživanja, jer Vlada dotad nije uplatila obećanu ”ratnu štetu” zaduženim šećeranama. Počeli su prvi neformalni pregovori, a Marinko Filipović, koji je na čelu Državne agencije za sanaciju banaka naslijedio Mladena Šunjića, pokušao je od Hrvatske narodne banke dobiti informacije kako je ta institucija klasificirala sporna potraživanja. Upućeni bankari tvrde da tadašnji i aktualni guverner Željko Rohatinski nije htio Filipoviću dati uvid u te informacije, tvrdeći da se radi o tajnim podacima. Ako je to točno, iz današnje perspektive čini se da je Rohatinski zapravo štitio sporne aktivnosti Marka Škreba.
Mjerodavna državna tijela sada po nalogu premijera Sanadera ispituju tko je odgovoran za nastale probleme. Ako su tvrdnje o ulogama Mateše i Škreba točne, glavni državni odvjetnik Mladen Bajić trebao bi podnijeti kaznene prijave protiv šefa Hrvatskog olimpijskog odbora i ekonomista Privredne banke Zagreb.
Situacija u kojoj se premijer Sanader nakon svega nagodio s Bayerische Landesbank mogla bi dovesti do smanjenja javnog interesa za ovu temu, a time bi i rad Državnog odvjetništva na tom predmetu mogao izgubiti prioritet. U takvoj situaciji malo tko će se sjećati i da su premijer Sanader i Slavko Linić, bivši potpredsjednik koalicijske vlade lijevog centra, poodavno mogli nagodbom riješiti ovu spornu situaciju, ali to, što zbog bahatosti, što zbog vlastitih političkih kalkulacija nisu željeli učiniti.
Sve su zakuhali Mateša i ŠkrebZa štetu od 44 milijuna eura, koja je nastala gubitkom arbitražnog spora s Hypo bankom u Londonu, prema svemu sudeći, kriv je hrvatski državni i monetarni vrh s kraja 90-ih. Tadašnji premijer Zlatko Mateša, navodno je dao usmeni naputak čelnicima Slavonske banke da te kredite ne klasificiraju kao nenaplative, već da ih ostave pod klasifikacijskom oznakom A, odnosno kao naplative. Tvrdi se da im je Mateša rekao da će Vlada kasnije te plasmane tretirati kao sanaciju ratne štete, te da će šećeranama dati novac koji bi oni kasnije trebali iskoristiti za vraćanje kredita Slavonskoj banci. Dužnosnici Slavonske banke o toj su situaciji informirali i Hrvatsku narodnu banku, a neki bankari tvrde da su informirali i Hypo banku. Priča se da je Marko Škreb, tadašnji guverner Hrvatske narodne banke, sporne kredite ostavio također klasificirane kao naplative, odnosno pod klasifikacijskom oznakom A. Škreb je kao član Nadzornog odbora Državne agencije za sanaciju banaka sigurno bio upućen u ta zbivanja.
Vezane vijesti
Sanader je bio svemoguć
Bivši glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak završio je danas trodnevno svjedočenje u slučaju Fimi medija, ustvrdivši u odgovoru bivšem premijeru i… Više
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu