Objavljeno u Nacionalu br. 647, 2008-04-07

Autor: Dean Šoša

Film

Gnjevni trash s istoka protiv Busha

'DOLINA VUKOVA - IRAK' politički je neokrektan film u kojemu su Turci i Arapi savršeni, bili oni čak i bombaši samoubojice, a Amerikanci, Židovi i kršćani su sotone u ljudskom obliku

GARY BUSEY kao židovski liječnik u filmu 'Dolina vukova - Irak'GARY BUSEY kao židovski liječnik u filmu 'Dolina vukova - Irak' Kontroverzni turski blockbuster “Dolina vukova - Irak” putovao je do hrvatskih videoteka duge dvije godine i doputovao u najbizarnijem mogućem trenutku - neposredno uoči dolaska američkoga predsjednika Georgea W. Busha. Osim što je u kinima dočekan s “Točkom prednosti” - trilerom o atentatu na američkoga predsjednika, Bush je na videu počašćen vjerojatno najžešćim antiameričkim filmom koji smo ikada imali prilike vidjeti u redovnoj hrvatskoj distribuciji. Posljednja kvalifikacija nipošto nije pretjerana jer je teško sjetiti se filma u kojem je “druga strana” toliko ocrnjena koliko je u turskoj

“Dolini vukova” ocrnjen SAD, inače turski saveznik u NATO-u!

“Dolina vukova - Irak” filmski je spin-off popularne turske televizijske serije “Dolina vukova“ u kojoj je ubačeni tajni agent

Polat Alemdar (Necati Sasmaz) uništavao tursku mafiju.

Umjesto s turskim kriminalcima, u filmskoj se inačici Polat i njegovi suradnici obračunavaju s američkim okupacijskim vlastima u Iraku, odnosno s moćnim Samom Marshallom (Billy Zane), najodvratnijim negativcem viđenim na igranom filmu još od vremena Zafranovićevih ustaša i Sedlarovih partizana. Film počinje istinitim događajem koji se zbio 2003. godine na sjeveru Iraka. Američke snage uhitile su 11-oricu saveznika, turskih specijalaca, i ponizile ih pred sunarodnjacima - od kojih mnogi ionako ne odobravaju američki vojni angažman u Iraku. Istinita priča račva se potom u fiktivne rukavce. Jedan od uhićenih je zbog sramote počinio samoubojstvo, ali je prethodno o svemu obavijestio Polata, koji smjesta kreće u osvetu. Za to vrijeme Marshallovi ljudi bez povoda masakriraju jedne iračke svatove, u sekvenci nadahnutoj istinitim slučajem pokolja u selu Mukaradeebu, kao što su kasnija mučenja u zatvoru uprizorenje stvarnih strahota Abu Ghraiba.
Gledatelji, naviknuti da u doba prevladavajuće političke korektnosti čak i najstupidnije američke C produkcije vode računa o “drugoj strani”, bit će iznenađeni crno-bijelom dramaturgijom ovoga filma. “Dolina vukova - Irak” politički je duboko nekorektan film u kojem su Turci i Arapi savršeni, a Amerikanci, Židovi i kršćani nitkovi.

Sam je Marshall sotona u ljudskom obliku, a da stvari budu još jasnije gledateljima, valjalo ga je prikazati i kao kršćanskoga fanatika. Sljedeći istaknutiji američki lik još je gori - židovski liječnik (Gary Busey) vadi organe Marshallovim zarobljenicima i šalje ih bogatim klijentima u New York, London i Tel Aviv. Imena gradova prikazana su na vrećicama s organima taman toliko dugo koliko je i najnepismenijim gledatelju potrebno da zaključi tko je neprijatelj. Za razliku od Amerikanaca, Arapi su prikazani sa simpatijama - bili oni bombaši samoubojice, poput oca koji u potresnoj sceni osvećuje ubijenog sina, ili racionalni pragmatici, kao ostarjeli šeik i dobrotvor, adoptivni otac glavne junakinje - mladenke kojoj Amerikanci ubiju ženika.

Takva jednoznačna dramaturgija u pravilu ne može uroditi dobrim filmom pa se i “Dolina vukova” teško može proglasiti uspjelim ostvarenjem, osobito dodamo li i to da cjelina povremeno opasno naginje “trashu”. Ipak, takva “Dolina vukova” zanimljivija je od većine uspjelijih ostvarenja.

Zašto? Prije svega, riječ je o rijetkoj prilici da vidimo što misli “druga strana”. Stav autora “Doline vukova” vjerojatno je stav milijuna siromašnih Arapa kojima nije jasno zbog čega žive u bijedi i pritisnuti stalnim ratnim opasnostima, dok se netko drugi u miru bogati na njihovoj nafti. Toliki autorov gnjev prema Zapadu, koliko god bio šovinistički, teško da je mogao pasti s Marsa. Također, zanemarimo li uistinu degutantne protukršćanske i antisemitske aluzije, “Dolina vukova” ne govori o iračkoj situaciji ništa što ne misli barem svaki drugi zapadnjak.

Film je zanimljiv i zbog izostanka političke korektnosti. U vremenu kad svi autori imaju potrebu objašnjavati i opravdavati svoje stavove, film koji je naprosto radikalan i koji se nikomu ne ispričava ni za što jednostavno plijeni pozornost.

Vezane vijesti

Demi Moore više nije gđa. Kutcher na Twitteru

Demi Moore više nije gđa. Kutcher na Twitteru

Američka glumica Demi Moore, koja je službeno u studenom objavila da se rastaje od Ashtona Kutchera nakon tri godine braka, odlučila je da njezino… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika