Objavljeno u Nacionalu br. 648, 2008-04-15

Autor: Robert Bajruši

Political report

Bandić i Milanović u ratu za Zagreb

Zoran Milanović želi nakon svibanjske konvencije potpuno zagospodariti SDP-om i pronaći novog kandidata za gradonačelnika Zagreba

PRIPREMA ZA OBRAČUN Šef SDP-a Zoran Milanović pribojava se dobrih Bandićevih rezultata na lokalnim izborima u svibnju 2009. pa ga dotad namjerava marginaliziratiPRIPREMA ZA OBRAČUN Šef SDP-a Zoran Milanović pribojava se dobrih Bandićevih rezultata na lokalnim izborima u svibnju 2009. pa ga dotad namjerava marginaliziratiBliski suradnici Milana Bandića duboko su uvjereni kako će Zoran Milanović, nakon svibanjske konvencije SDP-a, pokušati pronaći novog stranačkog kandidata za gradonačelnika Zagreba. Drugim riječima, Bandićeva ekipa se sprema na obračun sa stranačkim vodstvom ako se na dnevnom redu nađe i pitanje drugog socijaldemokratskog gradonačelničkog kandidata.

“Mislim da je ovo neizbježan scenarij jer Milanović će na konvenciji, gotovo sigurno, definitivno učvrstiti svoj položaj i potpuno zagospodariti SDP-om. On nije političar Račanova profila, koji je uvijek tražio konsenzus među suradnicima, i od njega očekujemo napad na preostale neistomišljenike, a tu je Bandić na prvom mjestu. Ovdje se ne radi samo o karakteru nego i o čistom pragmatizmu, jer zamislimo situaciju u kojoj će SDP iduće godine biti poražen na lokalnim izborima, a istovremeno zadržati vlast u Zagrebu. Tko će u takvim okolnostima spriječiti Bandićev napad na Milanovića“, smatra kritičar aktualnog stranačkog šefa.

Bandićevci smatraju da postoje tri kandidata koje bi SDP mogao istaknuti za gradonačelnika u svibnju 2009. Dvojica od njih iz kruga su bliskih Milanovićevih suradnika: Boris Šprem, donedavni predstojnik Mesićeva ureda, godinama kotira kao Bandićev protivnik, dok je Neven Mimica kandidat za potpredsjednika SDP-a, i također član novog stranačkog vrha. Ali malo je vjerojatno da bi Mimica ili Šprem mogli preuzeti najveću SDP-ovu organizaciju u državi. Iako je gradski vijećnik, Mimica je orijentiran na nacionalnu politiku i nikada se nije pretjerano bavio lokalnim pitanjima, dok u Špremove organizacijske kapacitete sumnjaju čak i njegovi dobri znanci.



Treći potencijalni kandidat o kojem se priča kudikamo ozbiljnije jest Ivo Jelušić, zagrebački dogradonačelnik i donedavno bliski Bandićev suradnik. Sada na njegov račun stižu optužbe zbog distanciranja od svog političkog mentora i približavanje stranačkoj centrali. Navodno je Milanović, bez Bandićeva znanja, odmah nakon izbora, angažirao Jelušića u pregovorima s Nazifom Memedijem, zastupnikom iz redova romske manjine. Tvrdi se da Jelušić kontrolira i ogranak Novi Zagreb - zapad, koji je promptno istaknuo Milanovićevu predsjedničku kandidaturu, što je razbjesnilo gradonačelnikove ljude.

S druge strane, Jelušić je široj javnosti potpuno nepoznat i teško je zamisliti njegov uspjeh na direktnim izborima. Prije nekog vremena u optjecaj je puštena varijanta s Ivom Josipovićem, ali on je odbacio mogućnost kandidature. U svakom slučaju, čak kad bi Milanović i ušao u konfrontaciju s Bandićem, zbog nepostojanja snažnog predstavnika stranke u glavnom gradu morao bi se osloniti na snagu SDP-a kao stranke i očekivati da će tako privući glasove.

Osnovni je problem ovakve koncepcije u tome što i Bandićevo ime privlači dio birača. Još u Račanovo vrijeme provedeno je interno istraživanje koje je potvrdilo da socijaldemokrati u Zagrebu uvijek mogu računati na 30-ak posto, a Bandić kao svojevrsni “brand“ donosi dodatnih 12-15 postotaka.
To je podatak na koji računa i zagrebački gradonačelnik. Ako ga se stranka odrekne, on u Zagrebu još uvijek raspolaže moćnom organizacijom, koju u kratkom vremenu može transformirati u vlastitu stranačku listu. Nešto slično napravio je Zoran Jankovič, sadašnji gradonačelnik Ljubljane, uz razliku da je on imao podršku ljevice, a Bandić bi ju mogao izgubiti. S druge strane, Bandićev je objektivni problem bitan gubitak utjecaja u zagrebačkom SDP-u.

Prije točno godinu dana kontrolirao je i najmanji od 300-tinjak ogranaka, a onda se iznenada pojavio Zoran Milanović. Već u pripremama za prošlu izbornu konvenciju vidjelo se da dio članstva Bandiću otkazuje poslušnost, a erozija traje i dalje. U ovom trenutku Milanovićevi saveznici kontroliraju približno 40 posto gradskih ogranaka, što je u nedavnoj prošlosti bilo nezamislivo, ali činjenica je da Bandić još uvijek vlada većinom u Zagrebu. Uostalom, gotovo svi predsjednici područnih ureda zaposleni su u gradskim službama i egzistencija im ovisi o povezanosti s gradonačelnikom.

MOĆNI BANDIĆ Ako ga se stranka odrekne, Milan Bandić u Zagrebu će još uvijek raspolagati moćnom organizacijom, koju u kratkom vremenu može transformirati u vlastitu stranačku listu za lokalne izboreMOĆNI BANDIĆ Ako ga se stranka odrekne, Milan Bandić u Zagrebu će još uvijek raspolagati moćnom organizacijom, koju u kratkom vremenu može transformirati u vlastitu stranačku listu za lokalne izboreBandić je uvjeren da ima infrastrukturu za slučaj da ga se SDP pokuša riješiti, makar mu najviše odgovara ostanak u stranci. Ionako se sve zna, nikako nije mogao smisliti Milanovića, baš kao ni ovaj njega. No u politici je važna i taktika, a dosad se ni jednom od njih dvojice nije isplatilo ulaziti u konačni sukob. Barem ne prije izborne konvencije, koja će pokazati je li Milanović uistinu potpuno preuzeo SDP, i hoće li Bandić biti marginaliziran. Ne uspije li postati član predsjedništva stranke, razlaz je vrlo izgledan.

Posljednji Bandićev postupak, koji Milanovićevi saveznici tumače kao provokaciju, bilo je imenovanje Irene Divković urednicom lokalne TV postaje Z1. Premda Z1 ima minoran utjecaj, Bandić je morao znati da će protežiranje Irene Divković izazvati Milanovića. Ona je bivša urednica Imperijala, lista koji je bio pod utjecajem obavještajnog podzemlja. Bila je vrlo bliska s Ivićem Pašalićem i Markicom Rebićem. Održavala je kontakte i s Ivom Sanaderom, kad je potkraj 90-ih bio zamjenik ministra vanjskih poslova i pripadnik HDZ-ovih “liberala“. Imperijal je prvenstveno služio obračunima protiv liberalne frakcije HDZ-a i glavne mete bili su Hrvoje Šarinić i Franjo Gregurić. Kad su propali Pašalić i cijela ta ekipa, propao je i Imperijal.

Osim toga, Irena Divković je u vezi sa Zoranom O. Milanovićem, novinarom Vjesnika i kritičarom predsjednika SDP-a. Gotovo i ne postoji uvreda koju Zoran O. Milanović nije iznio na račun Zorana Milanovića. Nedavno ga je usporedio s Mihailom Suslovom, Staljinovim suradnikom i dugogodišnjim ideologom Komunističke partije SSSR-a. Zoran O. Milanović je do 1995. bio među najbližim suradnicima Fikreta Abdića, samozvanog predsjednika Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, koji je kao ratni zločinac osuđen na dugogodišnju kaznu zatvora. Za razliku od Abdića, Zoran O. Milanović ostao je na slobodi i radi u provladinu Vjesniku.

“Naravno da nitko od nas o Bandiću ne misli ništa dobro, ali mislim da imenovanje Irene Divković nije politička nego sociološka tema. Milan Bandić voli biti okružen polusvijetom, a Irena Divković i njen muž, zatim Nenad Ivanković, Mislav Žagar i slični likovi spadaju upravo u taj socijalni milje. Ipak, ne bih rekao da Bandić misli kako će s Irenom Divković rušiti Zorana Milanovića. To je smiješno, no to su vam Bandićevi kadrovi“, smatra osoba iz najužeg kruga predsjednika SDP-a.

Bandićevci su dodatnu nervozu izazvali kandidirajući za predsjedništvo Matu Arlovića i Željku Antunović, osvjedočene neistomišljenike Zorana Milanovića. “I taj primjer pokazuje koliko su to sitni ljudi. Donedavno su bili glavni neprijatelji, a sad se sve Bandićeve organizacije utrkuju koja će jače podržati Željku Antunović“, dodao je.

IVO JELUŠIĆ, donedavno bliski Bandićev suradnik, spominje se kao kandidat za gradonačelnikaIVO JELUŠIĆ, donedavno bliski Bandićev suradnik, spominje se kao kandidat za gradonačelnikaMilanovićev suradnik potvrđuje kako su mu poznati planovi suprotne strane. Sve se svodi na temeljnu Bandićevu ambiciju, a to je pobjeda na idućoj utrci za gradonačelnika. Tek rijetki u SDP-u vjeruju kako će socijaldemokrati u svibnju 2009. ostvariti dobar rezultat, dok većina upozorava kako je moguć izrazito loš ishod, koji uključuje gubitak vlasti u najvećem dijelu Hrvatske, osim Rijeke i Primorja, i nekoliko gradova kao što su Koprivnica, Požega i poneki u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Takav rasplet oslabio bi Milanovićev položaj, a to je ono što čeka Milan Bandić, kao i svi nezadovoljnici koji trenutačno nisu sposobni pružiti veći otpor. Tim heterogenim grupacijama zapravo bi poraz na lokalnim izborima dobro došao jer bi otvorio pitanje kvaliteta aktualnog predsjednika SDP-a.

Bandić, vjerojatno, i u takvom raspletu teško može računati na preuzimanje stranke, ali tada više nitko ne bi mogao inicirati rasprave o njegovoj smjeni. Također, više izvora bliskih gradonačelniku potvrdilo je da se on istinski želi kandidirati na izborima za predsjednika Republike koji će se održati početkom 2010. godine. U SDP-u ne postoji ni približan konsenzus o kandidatu, osim stajališta da najjača oporbena stranka ovaj put mora istaknuti vlastitog predstavnika. Posljednji put to je još 1997. bio Zdravko Tomac, 2000. su formalno podržali koalicijskog partnera Dražena Budišu, a 2005. cijela opozicija stala je uz Stipu Mesića.

Mesićevim odlaskom promoviranje vlastitog kandidata postaje pitanje kredibiliteta, ali nitko ne zna tko će to biti. Jedini koji ima stvarne ambicije je Bandić, ali Milanoviću je takav razvoj događaja nezamisliv. Jednako tako, Milanović zna tko će biti njegova najveća prijetnja u slučaju slabih rezultata na lokalnim izborima. Koliko god pokušava stvoriti dojam da je u SDP-u KANDIDATI ZA PREDSJEDNIŠTVO SDP-a Zlatko Komadina se svrstao uz Milanovića, dok je Željka Antunović prva pokazala animozitet prema šefu strankeKANDIDATI ZA PREDSJEDNIŠTVO SDP-a Zlatko Komadina se svrstao uz Milanovića, dok je Željka Antunović prva pokazala animozitet prema šefu strankenemoguće ponašanje koje postoji u HDZ-u, i izbacivanje suparnika iz stranke, nove promjene statuta otvaraju tu mogućnost. U prošlosti su o izbacivanju odlučivale županijske organizacije, a sada će to postati ovlast predsjedništva.

Uspiju li Milanovićevi suradnici osvojiti prevlast i u deveteročlanom predsjedništvu - a, sudeći po svemu, to će se dogoditi - stranački oponenti ovisit će isključivo o raspoloženju čelništva SDP-a. Kao najopasniji suparnik, Bandić će se naći u situaciji u kojoj će postati upitan njegov opstanak u Socijaldemokratskoj partiji.

Komadina je favorit za potpredsjednika SDP-a

Kao što se i očekivalo, Zoran Milanović ostao je jedini kandidat za predsjednika SDP-a, na konvenciji koja će biti održana 10. svibnja u Zagrebu. U ponedjeljak je završen proces kandidature i vidljivo je kako će se glavna borba voditi za predsjedništvo. Sudeći po informacijama iz stranačkih organizacija, čini se da su Milanovićevi saveznici u bitnoj prednosti, već i zbog načina glasovanja, jer o članovima predsjedništva - iz koje god regije dolaze - odlučuje svih 2140 delegata. Najveći favoriti za dva potpredsjednička mjesta su Milanka Opačić i Neven Mimica te Zlatko Komadina. Osim njih kandidirana je i Ingrid Antičević-Marinović, a u vrhu stranke kao provokaciju ocjenjuju isticanje kandidature Damira Gašparovića i Dragana Kovačevića, iza kojih su stale neke općinske organizacije.

Među ostalih sedam članova predsjedništva Milanović bi volio vidjeti Marinu Lovrić, Biljanu Borzan, Ranka Ostojića, Zvonimira Mršića i Željka Jovanovića, ali protivnici su kandidirali Milana Bandića, Željku Antunović, Marina Jurjevića, Davorka Vidovića i još neke manje istaknute članove.

Ljubo Jurčić odbio je ponudu antimilanovićevaca i neće se kandidirati ni za jedan položaj, osim u Glavni odbor u koji ulazi po automatizmu. Iako dva mjeseca nije razgovarao s Milanovićem, procijenio je da ne želi ići u kampanju u kojoj bi mu oslonac bili Arlović, Bandić i Željka Antunović, s kojima je sve samo ne prirodni saveznik.

Zamjena za Milana Bandića

U taboru Milana Bandića uvjereni su da vodstvo stranke razmišlja o tri kandidata za zagrebačkog gradonačelnika, nakon što se marginalizira Bandić. To su donedavni predstojnik ureda predsjednika Republike Boris Šprem, kandidat za potpredsjednika SDP-a Neven Mimica i sadašnji zagrebački dogradonačelnik Ivo Jelušić.

Vezane vijesti

Vlast nije nenarodna već demokratska

Vlast nije nenarodna već demokratska

U Hrvatskoj nikada na vlasti nije bila nenarodna vlast, ma kako loša bila, već uvijek demokratska vlast koja ima izbornu legitimaciju, izjavio je na… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika