Objavljeno u Nacionalu br. 648, 2008-04-15

Autor: Eduard Šoštarić

Irački uspjeh hrvatskog generala

General Crnjac u unosnom lovu na Sadamove mine

Miljenko Crnjac, umirovljeni general HV-a, otkriva kako je njegova tvrtka dobila posao razminiranja iračkog Kurdistana te tako omogućila drugim hrvatskim tvrtkama da krenu u osvajanje tog tržišta

U PARLAMENTU KURDISTANA Crnjca je s kurdistanskim državnim vrhom povezao hrvatski Iračanin Jasim Doher a u veljači 2007. u parlamentu su ga primili predsjednik tog tijela Adnan Muftija i ministar planiranjaU PARLAMENTU KURDISTANA Crnjca je s kurdistanskim državnim vrhom povezao hrvatski Iračanin Jasim Doher a u veljači 2007. u parlamentu su ga primili predsjednik tog tijela Adnan Muftija i ministar planiranjaOd 8. do 11. ožujka 2008. izaslanstvo hrvatskih gospodarstvenika, predstavnika Elke, Ingre, Tvornice parnih kotlova, Dalekovoda, Geofota boravili su u Iraku u namjeri da dogovore poslove za svoje tvrtke, te otvore novo tržište. Susreli su se sa zamjenikom predsjednika iračkog Kurdistana, potpredsjednikom Vlade, ministrima za energetiku i ulaganja, predstavnicima gradova Sulejmanije i Kirkuka te gospodarstvenicima iz regije. Malo je poznato da je vrata hrvatskim tvrtkama u Iraku, prije svega na području Kurdistana, otvorio umirovljeni hrvatski general Miljenko Crnjac koji je nedavno na međunarodnom natječaju sa svojom tvrtkom Rumital dobio posao razminiranja na području iračkog Kurdistana. Kurdi, koji čine 20 posto iračkog stanovništva, imaju autonomno područje u sjevernom Iraku već više od 18 godina. Autonomija je stvorena uz pomoć SAD-a i njihovih saveznika nakon što je Saddam Husein ugušio pobunu Kurda po svršetku prvog Zaljevskog rata 1991. Crnjac je prije pet godina uspostavio prve kontakte s iračkim poduzetnicima, a prošle godine i s visokim političkim dužnosnicima na području Kurdistana interesirajući se za mogućnost ulaska hrvatskih tvrtki na područje Iraka. Međutim, Crnjac se nije zadržao samo na Iraku već je Nacionalu najavio kako je u kontaktima i s poduzetnicima iz Sudana zbog dobivanja poslova razminiranja u toj zemlji.

NACIONAL: Na području Iraka još uvijek nema hrvatskih tvrtki, vaša tvrtka je ipak uspjela doći do prvih poslova i to na polju razminiranja, kako se to dogodilo?
- Još 2003., a potom i 2004. iračko izaslanstvo iz Kurdistana je boravilo u Zagrebu radi problema razminiranja u svojoj zemlji i interesiralo se za hrvatska iskustva. Stupio sam u vezu s hrvatskim Iračaninom Jasimom Doherom koji živi u Zagrebu, i on mi je obećao da će vidjeti kako se može doći do poslova razminiranja u Kurdistanu gdje je situacija mirnija i gdje se već tada putem UN-a radilo na tim poslovima. Uglavnom su to radile američke i engleske tvrtke, odnosno tvrtke iz velikih zemalja s iskustvom prvenstveno iz Afrike. Primijetio sam kasnije da se u svemu tomu dosta angažirala i Slovačka sa svojim strojevima. Od prvih kontakata gotovo smo dvije godine radili na tome da otvorimo vrata za naše poslove.




NACIONAL: Kad ste prvi put posjetili Kurdistan i s kim ste se susreli tom prigodom?
- Prošle godine u veljači posjetio sam Kurdistan, gradove Arbil i Sulejmaniju gdje su bila dva centra za razminiranje. Primljen sam na najvišoj razini, primio me predsjednik njihova parlamenta Adnan Muftija i ministar planiranja. U Arbilu smo otvorili firmu za razminiranje da bismo se mogli javiti na natječaj. Tijekom razgovora predložio sam da nas podupru u ulasku na poslove razminiranja, jer smo mi zemlja koja je bila u ratu i koja ima velika iskustva na tim poslovima, imamo know-how i potrebnu tehnologiju. U međuvremenu, pozvao sam njihovu delegaciju u uzvratni posjet koji se ostvario prošle godine u Šibeniku gdje je bila prezentacija o razminiranju, posjetili su hrvatski centar za razminiranje i bili na mom radilištu i nakon toga smo se javili na natječaj. Pojavili smo se na 4-5 natječaja i jedan smo projekt dobili, ali u konačnici to mora verificirati i njihova vlada. Jedan od razloga zašto još nismo počeli raditi jest preustroj njihove državne uprave, jer su počeli spajati ministarstva. Naime, Kurdistan je bio podijeljen, na sjeverni i zapadni dio.

NACIONAL: Kolika je vrijednost i veličina projekta razminiranja koji ste dobili na natječaju, kako ste zamislili projekt?
- Veličina površine koju smo dobili za razminiranje je oko milijun četvornih metara, a vrijednost posla oko 3 milijuna američkih dolara. Kad uskoro krenemo raditi, odavde ćemo uzeti manji broj ljudi, zapravo najkvalitetnije ljude koji će podučavati Iračane, njihove voditelje timova, skupina i radilišta. Poslat ću dva operatera, jednog mehaničara sveukupno šestero ljudi. Troškovi iznose približno 700 tisuća eura. To je vezano za transport strojeva, rezervnih dijelova, otvaranje ureda, radionice, pronalaženja ljudi, kupovine metal detektora. Taj dio je težak u prvoj fazi, moramo osigurati i prve plaće.
Potrebno je osigurati zaposlenike, cijepiti ih i tome slično. Teren koji je pod minama se dosta razlikuje, na jugu su više temperature zbog blizine pustinje dok je na sjeveru hladnije zbog blizine planinskih masiva. Po konfiguraciji terena to je nešto slično našoj Dalmatinskoj zagori i Lici. Mine su raznolike, talijanske, ruske, američke. Oni imaju kvalitetne podatke o minskim poljima na područjima koje su minirali pripadnici kurdistanskih oružanih formacija za vrijeme Sadama Huseina, ali postoje i minska polja oko nekih sela koje su minirali pripadnici iračke regularne vojske kao i prema granici s Iranom. Ti podaci nisu pouzdani i mi ćemo morati sa svojim tehnološkim rješenjima prvo eliminirati sumnjiva područja da bismo mogli precizno odrediti minska polja.

NA ULICAMA ARBILA glavnog grada Kurdistana, s pripadnicima kurdistanskih sigurnosnih snagaNA ULICAMA ARBILA glavnog grada Kurdistana, s pripadnicima kurdistanskih sigurnosnih snagaNACIONAL: Koliko je hrvatska država pomogla da se otvore vrata za vaše poslove ili poslove drugih hrvatskih tvrtki u tom dijelu svijeta?
- Kad sam išao u Irak najavio sam se tadašnjoj ministrici vanjskih poslova Kolindi Grabar-Kitarović, razgovarao sam i sa sadašnjim ministrom vanjskih poslova gospodinom Gordanom Jandrokovićem o tome da hrvatska daruje jedan stroj narodu Kurdistanu kao znak dobre volje, da pomogne njihovoj djeci invalidima, što bi bio marketinški potez jer bi naše tvrtke imale dobrodošlicu u razgovorima za različite vrste poslova. Razgovarao sam s hrvatskim veleposlanikom Jerkom Vukasom. Predložio sam da pokušamo uključiti i druge hrvatske tvrtke kao što su Geofoto, Dok-ing, Đuro Đaković koje proizvode strojeve za razminiranje. Nisam zainteresiran da samo moja tvrtka bude prisutna već da to bude konzorcij hrvatskih tvrtki. Početkom prošlog mjeseca delegacija hrvatskih gospodarstvenika je boravila u Iraku gdje se susrela sa iračkim državnim dužnosnicima.

NACIONAL: Jeste li nakon vojne karijere znali da ćete se baviti poslovima razminiranja, koliko vam je vojna karijera pomogla u sadašnjem poslu?
- Kad sam napustio oružane snage znao sam da ću imati i drugu karijeru, onu civilnu, ali o razminiranju uopće nisam razmišljao. Odlučio sam najprije položiti ispite na poslijediplomskom studiju, potom sam se više od godinu dana bavio magistarskim radom, u 2002. sam magistrirao i onda sam igrom slučaja stupio u kontakt s talijanskom tvrtkom koja je željela uložiti u razminiranje i koja je tražila osobu koja bi ih ovdje zastupala. Osnovao sam tvrtku, ali su Talijani izišli iz toga kad smo sve pokrenuli. Već sam s obitelji pod hipoteku dao stan i kuću radi kredita za kupnju strojeva. U prvih nekoliko razgovora Talijani su nagovijestili da će dovesti nekoliko strojeva, te da će uložiti milijun i pol eura. Međutim, već u početnoj fazi su odustali. Vratili smo sredstva koja su Talijani uložili i moram priznati da je moja supruga tada bila puno hrabrija nego ja u vjerovanju da projekt može uspjeti. Do sada je naša tvrtka u Hrvatskoj odradila više od deset milijuna četvornih metara površine pod minama. Sa sadašnjim kapacitetima možemo odraditi do 2 milijuna četvornih metara godišnje.

SUSRET NA VRHU Miljenko Crnjac s predsjednikom kurdistanskog parlamenta Adnanom MuftijomSUSRET NA VRHU Miljenko Crnjac s predsjednikom kurdistanskog parlamenta Adnanom MuftijomNACIONAL: Koliko ulažete u strojeve i školovanje ljudi? Je li vam se na terenu dogodilo stradavanje nekog pirotehničara?
- Do sada, u svom radu tvrtka nije imala ni jedan nesretni slučaj, niti je ponavljala posao na radilištu zbog lošeg i nesustavnog rada. Tvrtka zapošljava 36 djelatnika koji su uglavnom razvojačeni branitelji, više od 20 zaposlenika su bivši pripadnici Hrvatske vojske i specijalne policije. Trenutačno tvrtka ima dvadeset i dva pirotehničara, koji su podijeljeni u dva tima, a vode ih najiskusniji djelatnici. Sve poslove na radilištu organizira voditelj radilišta, koji je ujedno i projekt menadžer. Školovanje pirotehničara stoji 20 tisuća kuna, ali za njegovu sigurnost svakako je bitna i tehnika kojom se služi u pronalasku mina. Imamo vrlo suvremene metal-detektore, a s tvrtkom ”Đuro Đaković” potpisali smo ugovor za dva srednja stroja za razminiranje zbog konfiguracije terena. Veliki strojevi daju najbolje rezultate na otvorenom prostoru, mi smo razmišljali da će biti dosta poslova kod kanala, u šumama, i oko okućnica, pa smo uzeli dva stroja srednje veličine. Jedan veliki stroj imamo u najmu bude li potrebno razminiranje otvorenih prostora.

NACIONAL: Do kada će Hrvatska biti pod minama?
- Koliko mi je poznato planira se povećanje financijskih sredstava za razminiranje Hrvatske kako bi Hrvatska bila očišćena od mina do 2019. Inače, ako nastavimo ovakvim tempom nećemo ih se riješiti do 2030. i kasnije. Ostalo je približno tisuću četvornih kilometara minski sumnjivog prostora.

Na redu je Sudan

Tvrtka Rumital umirovljenog generala Miljenka Crnjca iskoristit će posao u Kurdistanu koji je dobila na javnom natječaju kao odskočnu dasku za druge zemlje Bliskog istoka, čija je površina premrežena minskim poljima. Miljenko Crnjac traži nove partnere a trenutačno je u kontaktima s poduzetnicima u Sudanu zbog dobivanja poslova razminiranja u toj zemlji.

I drugi hrvatski poduzetnici u Kurdistanu

U namjeri da dogovore poslove za svoje tvrtke i ubrzaju otvaranje hrvatske gospodarske kuće, predstavnici nekoliko hrvatskih tvrtki susreli su se prošli mjesec sa zamjenikom predsjednika iračkog Kurdistana, potpredsjednikom Vlade, ministrima za energetiku i ulaganja, predstavnicima gradova Sulejmanije i Kirkuka te gospodarstvenicima iz regije.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika