13.06.2008. / 12:02
Antologija nizozemske priče
Gubitak nevinosti na sjeveru
'Protiv mora', antologija nizozemske kratke priče, priredila Gioia-Ana Ulrich, preveli Radovan Lučić, Maja Mihanović, Romana Perečinec, Gioia-Ana Ulrich, Profil. Zagreb, 2007.
Biblioteka "Živi jezici", koja nam pod mudrim uredničkim vodstvom Romana Simića Bodrožića, svakim svojim sveskom daje uvid u inače slabo prevođene književnosti, bogatija je za jednu zanimljivu i pitku antologiju, ovaj put nizozemske kratke priče pod naslovom Protiv mora. Priređivačica antologije i prevoditeljica Gioia-Ana Ulrich odabrala je sedamnaestoro autora rođenih poslije 1958. Bio je to golem posao jer, kako smo doznali tijekom ovogodišnjeg Festivala kratke priče, to je žanr koji cvjeta upravo posljednjih godina u Nizozemskoj.
Za kritičara je prilično nezahvalno latiti se prikazivanja takve vrste antologije koja zahvaća u jedan generacijski segment neke književnosti i pokušava panoramski prikazati zadani žanr. Za raznolikost rukopisa, autorskih poetika i tema teško je naći zajednički nazivnik – osim pripadnosti jednoj nacionalnoj književnosti. No, kako je riječ o djelima iz književnosti koja se u nas tek povremeno prevodi, možda nešto intenzivnije posljednjih godina, čini se da nam ova antologija kratkih priča ipak može ponešto reći o nekim aspektima toga žanra u Nizozemskoj, koliko god da pritom postoji opasnost da dijelom odražava i osobnost antologičarke. Ovaj put u najpozitivnijem smislu.
Naime, čini mi se da je ne samo zbog odabira autora, (najmlađi pisac zastupljen u antologiji rođen je 1979), na neki način ovo "mladenačka" antologija – jer u većini je priča riječ o životu mladih protagonista, o sazrijevanju i spoznavanju života, o ulasku u poslovni svijet ili bračne odnose. Ta mozaična slika svakodnevice najčešće se sastoji od prizora iz urbanog života (pivnica je često mjesto radnje) i karakterističnih problema koje on generira: otuđenost, osamljenost, droga, kriminal, raspad obitelji, nasilje, te sraz kultura, generacija i svjetova. Zanimljivo je da se može uočiti i rodna zainteresiranost autora za teme – pojednostavljeno i grubo rečeno: muškarci se bave društvenim životom u pivnici (izvrsna priča "Stari prijatelji" Henka Pröppera), a žene silovanjem, spolnim sazrijevanjem i nasiljem u obitelji. Posebna kategorija su autori koji potječu iz zemalja tzv. Trećeg svijeta u kojih je dominantna tema adaptacije na novu sredinu, sukob novog i tradicionalnog, kao i potraga za identitetom u multikulturalnim uvjetima te posljedice višestrukih kulturnih identiteta.
Krenemo li u pojedinačne priče, istaknula bih Sanneke van Hassel, koja je ovdje zastupljena s dvije priče, izbrušene u svakom detalju – stilu, jeziku, "dramaturgiji". U pripovijesti "Ledena kiša" junakinju, koja se zatekla sama zbog teške zime zatočena u osamljenoj kući, siluje muškarac koji je nabasao niotkuda. Na fonu opisa hladnog vala koji pogodi zemlju, ona koja se i sama bavi upravo temom iz tog područja – utjecajem zatopljenja na šume, bude žrtvom i vremenskih prilika i nasilnika. Spisateljica suptilno isprepliće opise zahladnjenja i ledenog okova, s unutarnjim stanjima žene koja uza sebe ima samo mačku, oskudne zalihe hrane, nepouzdano grijanje i nikakvu mogućnost kontakta s vanjskim svijetom. Fiktivan oslonac, ali slabašna joj utjeha, njezin je muškarac koji se negdje daleko isto tako bavi globalnim problemima. U trenutku kad njoj na vrata pokuca namjernik s kanistrom u ruci, ona ima posve osobni, pojedinačni problem. Njezina pribranost je zapanjujuća, ali vjerodostojna. Naposljetku, ona je snažna, samosvojna žena koja se umije nositi sa životnim nedaćama.
U drugoj priči, "Perla", motiv je postporođajna depresija mlade samohrane majke. Autorica postupno, istančanim jezikom i bez patetike, gradi tjeskobno ozračje koje kulminira tragedijom. Od zanosa i tjelesne strasti u kojoj je djevojčica Parla začeta, preko sumornih prvih mjeseci njezina života, ispisuju se nijanse junakinjine duševne krhkosti i gubitka osjećaja za zbilju. Ona je nježna i osamljena žena, željna ljubavi muškarca koji je tu i tamo posjećuje, ali zapravo ne sudjeluje trajno i aktivno u njezinu životu. Tjeskoba je preplavljuje isprva u valovima, a onda je počinje posve ispunjavati. Naposljetku beskrajna tuga izbija iz svake njezine pore i svakog retka. Spisateljica je majstorski postigla ozračje beznađa i besmisla koje se iz nutrine junakinje preljeva i na čitatelja.
Od priča koje su na neki način rodno obilježene, dojmila me se "Žudnja" Manon Uphoff koja pripovijeda o gubitku nevinosti posve mlade djevojčice s doseljenikom, radnikom iz neke od južnih zemalja. Autorica je suprotstavila grubost samog čina s gotovo lirskom osjećajnošću spram djevojčice koja je odlučila postati ženom. Njezina preobrazba događa se iza zavjese u velikoj prostoriji prepunoj kreveta na kojima, poredani kao sardine, spavaju siromašni ekonomski imigranti, dok je ona sama dijete iz uredne obitelji srednjeg sloja.
Priča "Mrdaj tom guzicom. Kao drolja" zahvaća u temu zlostavljanja na poslu i njegovih granica. Gazda Marokanac, koji drži kafić, seksualno iskorištava svoju zaposlenicu. Čak i nakon što se s pobačaja vrati na posao. I tu puca njezina granica između ekonomske ovisnosti o poslu i vlastitog dostojanstva. Druga priča iste autorice, Hermine Landvreugd isječak je iz narkomanskog života djevojke koja ima malog sina i živi s ovisnikom i kriminalcem u krajnjoj bijedi. Često nemaju ni za hranu, ali zadnjim guldenima kupit će travu, krek ili barem cigarete. Posvemašnji jad tog života simboliziraju danima mrtve zlatne ribice koje se raspadaju u akvariju.
Ilse Starkenburg u priči "Leon" prizorima iz bračnog života mladog para ukazuje na i dalje prisutan problem prikrivenog nasilja nad ženama. Prvo doznajemo da Yvon njezin muž René kritizira što joj je ostalo nekoliko kila viška nakon što je prije godinu dana rodila dijete. Ona mu čak želi udovoljiti i upisuje se na fitnes. U tek nekoliko skica shvatimo da je Yvon strašno osamljena, da kuća mora uvijek blistati i objed biti savršeno pripremljen, da joj nije dopušteno dugo razgovarati sa svojom obitelji – jer bi za neposluh mogle uslijediti batine. To nasilje koje je na kraju pripovijesti ostalo visjeti u zraku otrežnjujuća je slika bračnih odnosa iza zatvorenih vrata.
To je tema i priče "Komplet" Joosta Zwagermana u kojoj imamo savršenu obitelj u predivnoj kući u pitoresknoj ulici. Ingwerdovi su živa idila od familije: vole se, imaju odličan posao, divnu djecu, ugodno susjedstvo. Sve su iskompletirali. A onda se pukim slučajem, pritiskom na gumb "repeat" na telefonu, ispostavi da on ima ljubavnicu. Pa se idila najednom smrvi u prah i pepeo na kojem onda valja ponovno graditi privid kompleta na van. Što god da se događalo unutra. Možda je svaka idila utemeljena na laži i tek puki privid? – jedno je od pitanja koje ostaje neodgovoreno. Jedan telefonski poziv može uništiti život stvaran godinama pa se postavlja pitanje ima li laž ipak svoju svrhu.
Arnon Grunberg već je poznat našoj publici – njegov uspješan roman Plavi ponedjeljci preveden je i u nas. Kratke priče odišu prepoznatljivim rukopisom: duhovito i ironično autor opisuje obiteljske prilike, vlastite dogodovštine, apsurde suvremena života.
Pri kraju knjige priče su pisaca porijeklom iz imigrantskih obitelji u kojima se zrcale problemi multikulturalnosti, adaptacije i neadaptacije, pridržavanja vjerskih i tradicijskih običaja u novoj domovini, te novi odnosi unutar obitelji koja mora pretrpjeti velike kušnje da bi uopće opstala. U srazu suvremenog nizozemskog društva s arapskom ili indijskom tradicijom događaju se brojne promjene i rađaju novi fenomeni.
Odveć bi se odužilo kad bi se samo ukratko spomenula baš svaka priča, ali sigurna sam da je ovo antologija koja pokriva mnoge ukuse i interese: od pravila društvenog života u pivnici do turističkih doživljaja, od položaja žena do položaja imigranata, od duhovitih slika odrastanja do lirskih prizora tjeskobe. Vrlo prigodno čini se završiti citatom, savjetom iz priče "Maria":
"Ako morate ostaviti ozbiljan dojam za preporučiti je: šutite i lagano kimajte glavom, eventualno potkrijepljeno odlučnim: 'Apsolutno, apsolutno.'"
Vezane vijesti
Suđenje Mladiću odgođeno na neodređeno vrijeme
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju priopćio je u ponedjeljak kako se suđenje bivšem vojnom zapovjedniku bosanskih Srba Ratku Mladiću odgađa… Više
- Euro: Mario Gomez pokopao Nizozemce
- ICTY: Obrana traži oslobađanje Radovana Karadžića
- Nizozemska želi zabraniti burku i dvojno državljanstvo
Komentari
Ovaj članak nema komentara.
Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.
Najnovije
-
05.07.2012. / 10:38
Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište
-
29.06.2012. / 16:26
Šokantna i provokativna modna predstava
-
29.06.2012. / 16:20
'Nakon pravomoćne presude moći ćemo razgovarati o Čačiću'
-
29.06.2012. / 16:09
Uživajte u sekundu dužem vikendu