Poslovno-stambeni kompleks u centru Prištine, čiju će gradnju voditi splitski Konstruktor, bit će najviša zgrada na Balkanu, s 42 kataSplitska građevinska tvrtka Konstruktor nedavno je pobijedila na natječaju za gradnju velikog poslovno-stambenog kompleksa u samom središtu Prištine. Riječ je o najvišem neboderu na Balkanu, koji će imati 42 kata, a bit će visok 165 metara. Cijeli objekt imat će površinu od 350 tisuća četvornih metara, a ukupna vrijednost projekta je oko 250 milijuna eura. Kad bude dovršena, zgrada koju će graditi Konstruktor imat će stotinjak luksuznih stanova, poslovni toranj, šoping-centar, hotel i garaže na šest podzemnih katova. Investitor, kosovska tvrtka ENK Invest Group, Konstruktoru je posao dodijelio nakon javnog natječaja.

Kako kaže predsjednik uprave Konstruktora Željko Žderić, Konstruktorova prednost na natječaju je bilo to što nema mnogo tvrtki u regiji koje su sposobne izvesti tako kompleksan projekt: “Riječ je o velikom objektu, čija gradnja podrazumijeva uvjete koje ne može svatko ispuniti. S obzirom na to da će objekt biti vrlo visok, a istovremeno imati i više podzemnih etaža, rijetke tvrtke u regiji raspolažu potrebnim ljudskim i tehničkim potencijalima. Konstruktor ima sve to, i ljude i znanje i tehniku, te je zato dobio natječaj. Na natječaju smo imali konkurenciju nekih grčkih tvrtki, ali su se naša ponuda i reference pokazale boljima. U gradnji ćemo angažirati i domaće podizvođače, ali većinom ćemo ipak koristiti svoje resurse.”

INVESTITOR u poslovno-stambeni kompleks u Prištini, kosovska tvrtka ENK Invest, posao gradnje Konstruktoru je dodijelio na javnom natječajuU Konstruktoru se nadaju kako je ovaj posao tek početak njihova poslovanja na Kosovu. Naime neboder koji će graditi tek je prvi u nizu projekata gradnje velikih i modernih kompleksa u samom centru Prištine. Taj objekt trebao bi poslužiti kao referenca Konstruktoru, ali i drugim hrvatskim građevinskim tvrtkama na Kosovu u idućim godinama kad se očekuje veliki investicijski ciklus, osobito u gradnji cestovne infrastrukture.

U Bruxellesu će se 9. svibnja održati velika donatorska konferencija. Kosovski čelnici će tamo od stranih donatora zatražiti 1,6 milijardi eura pomoći, a očekuje se kako će im biti donirano najmanje milijardu eura. Kosovski premijer Hashim Thaçi već je lokalnim čelnicima naredio da izrade detaljne planove i projekte za svoju regiju.

Hrvatski građevinari tu vide svoju priliku, pa su neki od njih, poput Viadukta, već otvorili svoja predstavništva na Kosovu i počeli s pripremama za natječaje za dobivanje poslova. S druge strane, mnoge hrvatske tvrtke već uspješno posluju na Kosovu. Više od 80 hrvatskih kompanija prisutno je u toj zemlji, a među njima najznačajnije poslove ostvarile su građevinske tvrtke i Ericcson Nikola Tesla. Tako je zagrebačka Ingra još 2002. izvodila radove na proširenju i rekonstrukciji zgrade prištinske zračne luke.

Saša Romac, član uprave Podravke koja na Kosovu predvodi niz hrvatskih prehrambenih kompanijaInstitut građevinarstva Hrvatske također je aktivan na kosovskom tržištu. Ta tvrtka je prvo pobijedila na natječaju za izradu projekta gradnje 60 kilometara autoceste između Prištine i Uroševca na Kosovu. Projekt financira Europska investicijska banka, a Jure Radić, čelnik IGH, najavio je početak pregovora o otvaranju građevinskog instituta na Kosovu jer smatra da će u idućih nekoliko godina tamo biti dosta posla za građevinske tvrtke. Pretpostavlja se da će IGH institut osnovati u suradnji s lokalnim partnerima kao što je učinio i u drugim zemljama u regiji.

Veliku aktivnost hrvatskih građevinskih tvrtki na Kosovu Željko Žderić objašnjava činjenicom da hrvatske tvrtke tamo imaju određene komparativne prednosti pred međunarodnom konkurencijom: “Odnosi Hrvatske i Kosova su dobri, a i među stanovništvom postoji velika simpatija prema Hrvatima i našim tvrtkama. S druge strane, ne smijemo zaboraviti kako smo dugi niz godina živjeli u istoj državi, tako da hrvatske tvrtke, hrvatski proizvodi, pa čak i neki pojedinci tamo imaju velike reference. Zbog toga bi hrvatski gospodarstvenici trebali iskoristiti ovu priliku i što prije početi poslovati na Kosovu.”

Ivan Mišetić, direktor Croatia Airlinesa, otvorio je prvu komercijalnu liniju Zagreb - PrištinaS tim se slaže i Ilirjana Shehu, voditeljica ureda Hrvatske gospodarske komore na Kosovu. Od kada je 2000. došla na tu poziciju, Ilirjana Shehu promiče interese hrvatskih tvrtki na Kosovu. Tako je upravo ona investitorima preporučila Konstrukor kao izvođača radova na prištinskom neboderu. Ona kaže kako Kosovo nudi velike mogućnosti za hrvatske tvrtke: “Uvoz iz Republike Hrvatske na Kosovo u 2007. iznosio je 38 milijuna eura. Hrvatske tvrtke tamo su obavile nekoliko velikih poslova, osobito Konstruktor i Ericsson Nikola Tesla koji je u šest mjeseci postavio novu mobilnu mrežu. Samo taj posao vrijedio je 38 milijuna eura. Mislim da su to pozitivni primjeri koji dokazuju kakav potencijal postoji na Kosovu. Hrvatska i Kosovo imaju duge povijesne veze, mnogo iseljenika s Kosova živi u Hrvatskoj i sve su to razlozi zbog čega su hrvatski proizvodi dobro prihvaćeni na Kosovu, pa čak kad imaju i višu cijenu od proizvoda konkurencije.” Prepoznatljivost hrvatskih proizvoda sigurno je jedan od razloga zbog čega su uz Croatia osiguranje najbolje poslovne rezultate na Kosovu dosad imale hrvatske prehrambene tvrtke i Tvornica duhana Rovinj. Tako Podravka i Ledo izvoze značajne količine svojih proizvoda na kosovsko tržište. Ledo primjerice na Kosovu postiže mnogo bolje rezultate nego u Makedoniji, koja je nominalno veće tržište. Tako ta kompanija na Kosovu posjeduje više od 3 tisuće ledenih škrinja, te je uložila značajna sredstva u gradnju velike rashladne komore u Mališevu.

Željko Žderić i Jure RadićVelike hrvatske tvrtke u prošlosti su bile poprilično suzdržane prema poslovanju na Kosovu strahujući da bi takav potez mogao dovesti do problema u poslovanju u Srbiji, koja je mnogo veće i razvijenije tržište. Tako je svojedobno Kosovska gospodarska komora pismenim putem pozvala Ivicu Todorića i njegovu tvrtku Agrokor da u većoj mjeri počne poslovati i ulagati na Kosovu. S iznimkom Leda, Agrokor do sada nije pokazivao interes za poslovanje na Kosovu, a mnogi smatraju kako je to upravo posljedica Todorićeva straha da tako ne ugrozi svoje investicije u Srbiji. Ipak, čini se da su i ti strahovi prevladani.

Na Kosovu danas posluju i mnoge tvrtke koje značajan dio svojih prihoda ostvaruju u Srbiji, kao što je i Pastor grupa. Ta je tvrtka prošle godine tamo ostvarila više od pet milijuna eura prihoda, iako je istovremno poslovala na Kosovu. To je dokaz da su strahovi hrvatskih gospodarstvenika kako će im poslovanje na Kosovu ugroziti poslove u Srbiji neopravdani. Također, neke hrvatske tvrtke prepoznale su Kosovo kao sredstvo putem kojega mogu doći na mnogo atraktivnije tržište Albanije.

Gordana Kovačević, čelnica Ericssona Nikole Tesle, pustila je u rad GSM mrežu vrijednu 38 milijuna euraNovi poticaj razvoju gospodarskih odnosa Hrvatske i Kosova bit će i uvođenje redovne zrakoplovne linije između Zagreba i Prištine. Avioni Croatia Airlinesa od ovog će tjedna tri puta tjedno, ponedjeljkom, srijedom i petkom, povezivati glavne gradove Hrvatske i Kosova. Riječ je o dugoočekivanom poslovnom potezu Croatia Airlinesa, s obzirom na to da neke zrakoplovne kompanije poput Adria Airwaysa i Austrian Airlinesa već dugo u svom rasporedu imaju direktne letove prema Prištini i na njima ostvaruju odlične poslovne rezultate. Tako primjerice zrakoplovi Adria Airwaysa za Prištinu lete još od 1999., te na toj liniji ostvaruju prosječnu popunjenost od 62 posto.

Hrvatska je kompanija dugo odbijala uspostaviti direktne letove prema Prištini, iako je zbog velikog broja kosovskih iseljenika u Hrvatskoj gotovo sigurno da bi to bio profitabilan posao. Razloga tome je bilo više, od nestabilne političke situacije na Kosovu, do želje hrvatske države, koja je većinski vlasnik Croatia Airlinesa, da tim potezom ne pogorša međudržavne odnose sa Srbijom. Ipak, nakon što je Hrvatska službeno priznala neovisnost Kosova stvorili su se politički uvjeti da hrvatski zrakoplovni prijevoznik napokon krene u taj posao.

KOSOVSKI ČELNICI premijer Hashim Thaçi i predsjednik Fatmir SejdiuNo, s druge strane, Ilirjana Shehu upozorava kako su hrvatske tvrtke dosad bile vrlo nezainteresirane za direktne investicije na Kosovu, iako se privatizacija kosovske društvene imovine odvija na vrlo transparentan način pod nadzorom međunarodnih organizacija. Ipak, ona očekuje kako će se u sljedećem razdoblju i taj interes povećati: “Dosad je bilo vrlo malo direktnih investicija. No to nije samo problem Hrvatske, nego i nekih drugih zemalja. Rijetko je tko bio spreman ulagati u Kosovo u situaciji u kojoj je politička situacija bila nestabilna. Nakon proglašenja neovisnosti, situacija se promijenila. Nakon međunarodne investitorske konferencije kosovska vlada planira strancima ponuditi investicije u dva sektora, a to su energetika i infrastruktura. Mislim da se tu otvara velik prostor za hrvatske tvrtke. Također, ne treba zaboraviti ni da je Kosovo najmlađa nacija u Europi, dakle da ima mnogo radne snage, da su dadžbine niske i da vlada priprema poreznu reformu.”

Hrvoje Vojković, čelni čovjek vodeće hrvatske osiguravajuće tvrtke, zadovoljan je poslovanjem na KosovuUpravo je mlado stanovništvo resurs na kojem kosovski političari temelje budući razvoj te zemlje. Od 2 milijuna stanovnika Kosova, 60 posto njih mlađe je od 35 godina. Problem je što je čak 52 posto stanovništva nezaposleno, a i oni koji rade zarađuju vrlo malo. Prosječna plaća u privatnom sektoru iznosi samo 220 eura mjesečno, dok oni koji rade za državu zarađuju još manje - u prosjeku tek nešto više od 160 eura. Gospodarstvo je nerazvijeno i iznimno orijentirano na uvoz. Kosovo devet puta više uvozi nego što izvozi.

Igor Oppenheim, direktor Ingre, kompanije koja je još 2002. radila na proširenju prištinskog aerodroma i Tomislav Dragičević obavio je dobar posao kada je Ini vraćeno veliko naftno skladište Bardoš pokraj PrištineAko žele smanjiti nezaposlenost, kosovske vlasti će morati poraditi i na obrazovanju stanovništva s obzirom na to da trenutačno čak 46 posto stanovništva ima nižu ili nikakvu stručnu spremu. Ipak, i u takvim uvjetima, Kosovo je nakon proglašenja nezavisnosti postalo iznimno zanimljivo stranim investitorima. Prednjače austrijske, turske i slovenske tvrtke koje su počele surađivati s mladim kosovskim poduzetnicima. Velika prepreka poslovanju na Kosovu je i birokracija. Iako su tamošnje vlasti poduzele određene korake da pojednostavne poslovanje gospodarstvenika, i dalje investitori nailaze na velike teškoće. Tako za osnivanje tvrtke i dalje treba više od 20 dana i pet različitih pravnih postupaka. U takvoj situaciji za poslovanje hrvatskih tvrtki na Kosovu bitno je stvoriti sigurno poslovno okruženje. Jedan od načina na koji se to može učiniti je da na tamošnje tržište uđu i hrvatske financijske institucije. Na sličan način su u Hrvatskoj devedesetih godina poslovale tvrtke iz zapadnoeuropskih zemalja. Prvo su došle banke, uz koje su se vezale i osiguravajuće kuće, i zajedno davale podršku tvrtkama. Hrvatske tvrtke u mogućnosti su učiniti slično na Kosovu, a prvi korak u tome ostvarilo je Croatia osiguranje koje već dvije godine posluje tamo. Ta tvrtka je od 2005. ostvarila značajan napredak na Kosovu. Utrostručili su bruto dobit koja je prošle godine iznosila nešto više od 2 milijuna kuna. Iako to za Croatia osiguranje nije velik iznos, u tvrtki su svjesni kako je u idućim godinama najvažnije osigurati što veći tržišni udjel, a kako će prihodi i dobit rasti, tako će se razvijati gospodarstvo na Kosovu i rast će životni standard građana. Kako kaže Ivan Žigić, direktor korporativnih komunikacija Croatia osiguranja, poslovanje na Kosovu je važan dio poslovne strategije te tvrtke: “Naš cilj je da uspješno poslujemo na svim tržištima država bivše Jugoslavija, pa tako i na Kosovu. Tamo smo već dvije godine i zadovoljni smo rezultatima, a dobili smo neke velike klijente kao što je Zračna luka u Prištini. Vjerujem da će naša poslovna strategija biti još uspješnija kada se Kosovo počne razvijati i kad poraste standard građana.”

Kada bi uz Croatia osiguranje na kosovskom tržištu počela poslovati i neka od hrvatskih banaka, takav financijski konglomerat bio bi sposoban osigurati sigurno poslovno okruženje za hrvatske tvrtke. Smatra se da bi bilo najpovoljnije kad bi to bila Hrvatska poštanska banka jer je ona, kao i Croatia osiguranje, u većinskom vlasništvu države.

Kosovo u brojkamaBroj stanovnika: 2.126.708
Dobna struktura: 60 posto mlađe od 35 godina
Obraz. struktura: Nižu stručnu spremu ima 46% stanovnika
Nezaposlenost: 43 posto
BDP per capita: 1800 USD
Izvoz: 148 millijuna USD
Prosječna plaća: 220 eura