BARACK OBAMA Predsjednički kandidat Demokratske stranke najviše će glasova osvojiti u urbaniziranim državama na obalama oceanaNakon što su završeni američki primarni izbori - na kojima su pobijedili republikanski senator iz Arizone John McCain i demokratski senator iz Illinoisa Barack Obama - prestale su borbe između kandidata unutar pojedinih stranaka, a započela borba kandidata dviju stranaka.

Na predsjedničkim izborima u SAD-u nije pobjednik kandidat koji dobije najviše glasova birača, nego onaj koji dobije najviše glasova elektora, velikih izbornika saveznih država. Najčešće se te dvije brojke podudaraju, ali je bilo tijesnih izbora gdje je jedan kandidat dobio više glasova birača, ali je drugi pobijedio dobivši više glasova velikih izbornika saveznih država. Svaka savezna država ima određen broj velikih izbornika, ovisno o broju stanovnika. Savezne države s malo stanovnika imaju po tri izbornička glasa, ali zemlje s mnogo stanovnika mogu imati i po nekoliko desetaka izborničkih glasova, a najviše ih ima Kalifornija - 55. U 48 od 50 saveznih država vrijedi pravilo da kandidat koji u saveznoj državi osvoji najviše glasova birača dobije sve elektorske glasove te savezne države, a iznimka su male države Maine i Nebraska, prva s četiri, druga s pet glasova, gdje se glasovi dijele između kandidata s obzirom na njihov uspjeh. Stoga je važno pobijediti u velikim saveznim državama, makar i tijesno, jer se i tada dobiju svi elektorski glasovi te države, dok poraženi ne dobiva ništa.

Sjedinjene Države su politički, kulturno, društveno, ekonomski vrlo raznolike, jedna područja jako se razlikuju od drugih pa je različito i političko raspoloženje. Na jugu su bijelci vrlo konzervativni i mahom glasuju za Republikansku stranku, dok su stanovnici velikih i bogatijih saveznih država, s velegradovima i brojnim urbanim stanovništvom, kao što su Kalifornija i New York, liberalni glasači Demokratske stranke. Neke savezne države već pedesetak godina redovito glasuju za jednu, a druge za drugu veliku stranku. Politički analitičari prozvali su “plavim državama” one koje glasuju za demokrate, a “crvenim” one koje glasuju za republikance.

Nešto je više “crvenih država”, sklonih republikancima, a one prevladavaju u središnjem dijelu zemlje i na jugu, ali to su uglavnom manje države. Jedina veća je Teksas. “Plavih država”, sklonih demokratima, ima manje, ali su mnoge velike. Raspoređene su na obalama Tihog i Atlantskog oceana, od Nove Engleske i ostalih sjeveroistočnih područja uz atlantsku obalu, uključujući New York, do pacifičke obale, uključujući Kaliforniju. I nekoliko većih država u unutrašnjosti, kao Illinois i Minnesota, daje dosta elektora za demokrate. Neke pak savezne države imaju politički raznoliko stanovništvo, pa na jednim predsjedničkim izborima glasuju za demokratskog, a već na sljedećima za republikanskog kandidata. To su države “koje se njišu”.

Kad se zbroje glasovi velikih izbornika svih američkih saveznih država, dobije se ukupno 538 elektorskih glasova, a predsjednik SAD postaje onaj kandidat koji ih dobije više od pola - najmanje 270. Budući da su poznate “plave države” čiji će glasovi pripasti Obami, te “crvene” čiji će elektorski glasovi pripasti McCainu, procjenjuje se da su oba kandidata ravnopravna uzmu li se u obzir elektorski glasovi samo u tim državama. I jedan i drugi mogu računati na po 200 sigurnih “plavih”, odnosno “crvenih” glasova. Ključno će biti preostalih 138 elektorskih glasova iz “država koje se njišu”.

Takvih država ima petnaestak. A upravo će one vjerojatno odlučiti. Među njima je najvažnija Florida s 27 elektorskih glasova. Ona je, uostalom, odlučila predsjedničke izbore 2000. kad je nakon ponovljenog prebrojavanja glasova u nekim izbornim okruzima objavljeno da je republikanski kandidat, guverner Teksasa George W. Bush, dobio nekoliko stotina glasova više od demokratskog kandidata, potpredsjednika Ala Gorea, pa su ti elektorski glasovi pripali Bushu i on je uz velike sumnje postao predsjednik SAD-a. U ovom trenutku utrka je ondje potpuno izjednačena. Neki birači skloni su Obami, koji ima jači socijalni program za umirovljenike, a takvih na Floridi ima jako mnogo, ali ondje je jako popularan tamošnji republikanski guverner Charlie Crist, vrlo blizak McCainu.

JOHN MCCAIN Predsjednički kandidat Republikanske stranke najbolje stoji u ruralnim državama središnjeg dijela SAD-aPennsylvania daje 21 elektorski glas. Na istoku su veliki gradovi s liberalnim stanovnicima, na zapadu konzervativno ruralno područje, gdje birači zaziru od mogućnosti da crnac postane predsjednik, pa su tamošnji demokratski birači na demokratskim primarnim izborima masovno glasovali za Hillary Clinton. Ipak, prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja Obama u toj saveznoj državi ima čak 5 posto veću podršku od McCaina, čak za pet posto.

Ohio daje 20 elektorskih glasova. Kao što je Florida odlučila izbore 2000. godine, tako je Ohio odlučio 2004. kad je ondje Bush tijesno pobijedio demokratskog kandidata Johna Kerryja. Sadašnja dva kandidata su izjednačena. Republikanska stranka ondje je u teškoćama zbog skandala oko mijenjanja izbornih područja. Ali to je konzervativna država gdje također rasno pitanje nije nevažno, pa je na demokratskim primarnim izborima Obama uvjerljivo izgubio s čak 10 posto manje.

Michigan daje 17 elektorskih glasova. Tu su demokratski kandidati na posljednjim izborima pobjeđivali, ali su mnogi birači u posljednje doba ljuti na Demokratsku stranku jer je vodstvo te stranke Michigan i Floridu kaznilo isključivanjem iz preliminarnih izbora zato što su lokalni demokratski funkcionari protiv volje nacionalnog vodstva stranke mijenjali datume tih izbora u svojim saveznim državama, pa Florida i Michigan nisu mogli odlučivati tko će biti demokratski predsjednički kandidat. Ipak, vjeruje se da bi u Michiganu Obama mogao dobro proći, jer je riječ o saveznoj državi čija se ekonomija jako oslanja na automobilsku industriju, a ona je u velikoj krizi. Dok Obama obećava pomoć toj industriji, McCain je radnicima u Michiganu rekao da se ne bi trebali nadati da će se vratiti stara radna mjesta u tvornicama automobila, pa im se jako zamjerio, što je jako naškodilo njegovoj popularnosti.

REPUBLIKANSKE SNAGE John McCain sa suprugom Cindy i predsjednikom Bushom u Bijeloj kućiSjeverna Karolina dala je 15 elektorskih glasova. Riječ je o saveznoj državi u kojoj su na četirima posljednjim predsjedničkim izborima pobjeđivali republikanski kandidati, ali je sada ondjer utrka Obame i McCaina potpuno izjednačena.

Virginia daje 14 elektorskih glasova, a situacija je gotovo identična u susjednoj Sjevernoj Karolini. Čuju se mišljenja da bi ta tradicionalno republikancima okrenuta savezna država ove godine mogla imati ulogu Floride i Ohia iz prethodnih dvaju izbora, ali u obratnom smjeru, mogla bi donijeti konačnu pobjedu Obami. Među savezne države "koje se njišu", uz ostale, još spadaju Missouri, Novi Meksiko, Nevada i New Hampshire, koji daju malo elektorskih glasova, pa će njihova orijentacija igrati ulogu samo kod vrlo tijesnog rezultata. U te savezne države mogu naknadno ući još neke ako se sljedećih mjeseci u njima izjednači popularnost dvojice kandidata, a može se čak dogoditi da pojedina savezna država prijeđe iz jednoga u drugi tabor, jer u barem dvanaestak “crvenih”, odnosno “plavih” saveznih država jedan ili drugi kandidat ima relativno malu prednost nad suparnikom. No po svemu sudeći i ove izbore, kao i nekoliko tijesnih prethodnih, odlučit će najveće savezne države "koje se njišu", pa oba kandidata sada definiraju strategije kako će u njima agitirati. Procjenjuje se i koje savezne države kandidat treba svakako osvojiti kako bi bio konačan pobjednik. Dosad je bilo opće mišljenje da mora osvojiti barem dvije od tri velike savezne države "koje se njišu" - Michigan, Floridu ili Ohio, s tim da se Pennsylvania već računa u Obaminu taboru.

Obamin stožer upravo se sada okreće prema tim saveznim državama, a u dvije od njih - zbog sporova oko datuma primarnih izbora - Demokratska stranka nije biračima simpatična. Obama je u Michiganu već počeo agitirati, pa je u najvećem gradu te savezne države Detroitu održao veliki predizborni skup zajedno s bivšim potpredsjednikom Alom Goreom, koji je ondje obznanio svoju podršku Obami. Bio je to prvi dolazak Obame u Michigan nakon godinu dana. Sada se planiraju posjeti i Ohiu i Floridi. U demokratskom taboru svjesni su da će Obama imati velikih teškoća da tamo pobijedi, pa se čak planira i da zaobiđe te dvije države i koncentrira se na neke manje države "koje se njišu", gdje ima većih izgleda za uspjeh. Po tim procjenama on bi mogao pobijediti na predsjedničkim izborima u studenome i bez Floride i Ohia, ako pobijedi u Michiganu, te tradicionalno republikanskoj Virginiji, istodobno zadrži u svojem taboru Pennsylvaniju, te ako uspije pobijediti i u Iowi, Coloradu i Nevadi, koji su na prošlim izborima glasovali za republikanskog kandidata Busha, a u kojima Obama sada ima blagu prednost.

Zbog toga što o tim saveznim državama ovisi i ishod ovogodišnjih saveznih država, cijela predsjednička kampanja sada će se preseliti u "države koje sed njišu”, dok će ostale savezne države biti potpuno zanemarene. Baracku Obami, na primjer, besmisleno je da agitira u saveznoj državi New York kad je sigurno da će ondje pobijediti i osvojiti tamošnji 31 elektorski glas, a besmisleno mu je i da agitira u republikancima sklonom Teksasu, jer je sasvim sigurno da ondje neće privući toliko birača da tu veliku državu privuče k sebi. Upravo je obratna situacija s McCainom, koji nema razloga agitirati u Teksasu, kad je ta država ionako već za njega, a ni u New Yorku, jer ga neće pridobiti. No obojici će imati smisla agitirati na Floridi ili u Ohiu, te ostalim “državama koje se njišu”, jer spretnom agitacijom jedan od njih može glasače pridobiti na svoju stranu i osigurati pobjedu na izborima. Štoviše, kandidat mora ondje dobro proći kako bi postao američki predsjednik.

SUSRET SA ŽIDOVIMA u Boca Ratonu: Obami su skloni umirovljenici, među kojima su i brojni Židovi s istočne obaleZato će i Obamu i McCaina birači u tim državama često susretati sljedećih mjeseci. I posljednja napomena. Najnovije ispitivanje javnog mnijenja, čije je rezultate ovog vikenda objavio američki tjednik Newsweek, pokazuje da bi - kad bi se predsjednički izbori održali sada - Obama dobio mnogo više glasova birača nego McCain. Prema Newsweeku, Obama ima podršku 51 posto registriranih birača, a McCain samo 36 posto, što znači da Obama ima prednost od 15 posto, što bi se sigurno bitno odrazilo i na elektorske glasove. To je značajna promjena prema prethodnom ispitivanju javnog mnijenja, čije rezultate je Newsweek objavio u svibnju, kad su McCain i Obama bili izjednačeni te su obojica imali podršku od po 46 posto.

Ključni glasovi FlorideNeodlučna Florida nosi 27 elektorskih glasova, 10 posto od broja potrebnog za pobjedu. Stoga i Obama i McCain posvećuju mnogo pažnje njenim biračima. McCainu su skloni birači hispanskog porijekla, posebno Kubanci. Obama se bori za brojne umirovljenike, posebno one koji su se doselili na Floridu s istočne obale SAD-a.