Objavljeno u Nacionalu br. 658, 2008-06-23

Autor: Nina Ožegović

Hrvati u Veneciji

Nova arhitektura bez grada

Vinka Peneziča i Krešimira Roginu, hrvatske arhitekte, posebno je pozvao selektor Biennala arhitekture u Veneciji da predstave svoju instalaciju 'Tko se boji vuka još u digitalnoj eri'

PENEZIĆ I ROGINA na poziv selektora Aarona Betskyja našli su se u društvu najuglednijih svjetskih arhitekata današnjicePENEZIĆ I ROGINA na poziv selektora Aarona Betskyja našli su se u društvu najuglednijih svjetskih arhitekata današnjiceTko se boji vuka još u digitalnoj eri” - naziv je instalacije kojom će se proslavljeni zagrebački arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina predstaviti na središnjoj izložbi 11. biennala arhitekture u Veneciji, koje počinje 14. rujna i traje do 23. studenoga. Instalacija je nadahnuta basnom o tri praščića, a tematizira budućnost arhitekture u digitalnoj eri u 21. stoljeću na izrazito filozofski i krajnje provokativan način. Tom nesvakidašnjom instalacijom oni će pokušati odgovoriti na vrlo zahtjevno pitanje direktora biennala i autora izložbe Aarona Betskyja, koji se u sklopu teme “Out there: Architecture beyond Building” (Ondje: Arhitektura onkraj građenja), zapitao sljedeće: “Kako iznijeti na vidjelo, prilagoditi i domestificirati sustave, uobičajeno tehnološke naravi, koji kontroliraju naše živote, na način da bismo se udomili u modernom svijetu?”

Penezić i Rogina instalaciju će izgraditi u atraktivnom prostoru Corderija u Arsenalima na čak 270 četvornih metara što je veličinom i pozicijom, kažu, nadmašilo sva njihova očekivanja. Naime, dobiveni prostor je dvostruko veći od hrvatskog paviljona u kojem će po izboru Branka Silađina izlagati zadarski arhitekt Nikola Bašić. Uz njih će u tom glavnom izložbenom prostoru svoje instalacije, napravljene specijalno za bienalle, prikazati još 20 svjetskih arhitektonskih zvijezda kao što su Zaha Hadid, UN Studio, MVRDV, Massimiliano Fuksas, Greg Lynn i Coop Himmelb(l)au. Druga senzacija odvijat će se u Talijanskom paviljonu gdje će se predstaviti pet najvećih majstora eksperimenta, koji su svojim dosadašnjim radovima već uveliko promijenili pogled na arhitekturu. To su Frank O. Gehry, Thom Mayne, Jacques Herzog i Pierre De Meuron, te također Zaha Hadid i Coop Himmelb(l)au. Osim s instalacije, predstavit će manifest sa svojom vizijom arhitekture i pogledom na budućnost.

Penezić i Rogina, dobitnici brojnih nagrada, od Viktora Kovačića do Vladimira Nazora i priznanja u Japanu, nastupit će na Biennalu u Veneciji treći put: prvo su 2000. predstavljali Hrvatsku s izložbom “Transparency of the Hyperreal”, a zatim su četiri godine kasnije na poziv selektora Kurta W. Fostera prezentirali koncept “Absolute Internet”. Od početka karijere 1984. bave se istraživanjem “procesualnosti i nestalnosti tipoloških formi”, a zatim su 1990. u Tokiju najavili digitalnu eru u arhitekturi promoviravši ideju po kojoj ona više neće biti fizičko tijelo, nego splet mrežnih sustava. Trenutno u birou intenzivno rade na projektu za Dom rukometa na Sveticama koji bi se trebao početi graditi na jesen.


“Središnja izložba u Corderiji u Arsenalima za nas je veliki događaj i iznimno nam je drago što nas je pozvao Aaron Betsky, čuveni američki arhitekt i pisac stručnih knjiga, jedan je od najlucidnijih teoretičara, kritičara i predavača na svijetu. Inače, osobno ga ne poznajemo, samo smo jednom komunicirali e-mailom”, kaže Vinko Penezić. “Biennale u Veneciji je najvažnija arhitektonska smotra svijeta, zbog ekskluzivnog karaktera okuplja elitu svjetske arhitekture, urbanizma i dizajna, a broj posjetitelja premašuje 150 tisuća ljudi. Zato to nije samo naš uspjeh nego i cijele Hrvatske.”

Betsky je od zagrebačkog tandema zatražio da predloži svoje viđenje zadane teme, a kad su osmislivši instalaciju “Tko se boji vuka još u digitalnoj eri?” zadovoljili njegove stroge kriterije i prošli svojevrsni test, odlučio je njihov projekt uvrstiti na glavnu izložbu. “Betskog ne zanimaju realizacije, dakle gotove kuće i građevine, nego unikatne instalacije i eksperimenti koji će svoju svjetsku premijeru doživjeti upravo na Biennalu u Veneciji”, objasnio je Penezić dodavši da njega prvenstveno zanima arhitektov odnos prema životu i svijetu. Betsky je karijeru započeo kod slavnog eksperimentatora Franka Gehryja, ali se ubrzo prebacio s prakse na teoriju jer, prema vlastitom priznanju, "brže piše nego što riše". Duhovito se naziva "propalim arhitektom", a slavu je stekao devedesetih kao kustos arhitekture, dizajna i digitalnih projekata u Muzeju moderne umjetnosti u San Franciscu. Zatim se kao ravnatelj uglednog nizozemskog arhitektonskog instituta u Rotterdamu nametnuo kao izuzetan kurator postdisciplinarnog doba. Triput je uređivao nizozemski paviljon na Biennalu arhitekture u Veneciji, a za jednu koncepciju dobio je Zlatnog lava. Danas je ravnatelj Art museuma u Cincinnatyju.

INSTALACIJA ZA DIGITALNO DOBA Instalacija će imati oblik divovske šahovske ploče čije će dijelove posjetitelji moći slobodno pomicati te se unutar njih kretati po željiINSTALACIJA ZA DIGITALNO DOBA Instalacija će imati oblik divovske šahovske ploče čije će dijelove posjetitelji moći slobodno pomicati te se unutar njih kretati po želji“Projekt ‘Tko se boji vuka još u digitalnoj eri’ temelji se na tri elementa: zaklonu kao metafori primarne kolibe, zatim arhitekturi kao infrastrukturi te arhitekturi kao mediju”, objasnio je Krešimir Rogina. “Prvi skup od osam elemenata predstavlja klasičnu arhitekturu, koju simboliziraju zatvorene građevine napravljene da pruže sigurnost, zaštitu i privatnost. Objekti zaklona bit će napravljeni od ploča od tvrdog prešanog laminata sa štampanim uzorkom, koje će se usklađivati s crnim, odnosno, bijelim poljima. Drugi set arhitekture kao infrastrukture bit će prezentiran nizom mehaničkih elemenata, koji su nezaobilazni standard u gradnji svakodnevnih građevina, od klasičnih instalacija za odvodnju, kanalizaciju i klimatizaciju, preko tuš kade do prehrambenog dijela s kuhinjom. To predstavlja arhitekturu mehaničkog doba koja je stanovanje podredila samo jednom cilju - ekonomičnom životu. Treći skup arhitekture kao medija bit će sastavljen od 16 elemenata tzv. s-struna. To su digitalno kontrolirana vlakna, napravljena od specijalne gume, koja predstavljaju medij, odnosno, vezu između korisnika i okoliša, samorealizirajući element koji se prilagođava korisniku - postaje i zaklonište, i infrastruktura, i medij istovremeno.”

Penezić i Rogina pošli su od ideje antikuće Petera Reynera Banhama, poznatog britanskog teoretičara arhitekture, medija i pop-kulture. On je još prije 40 godina zaključio da je moderna kuća toliko okovana sustavima cijevi, od instalacija, toplovoda, žica, odvoda i slivnika, do antena da bi taj kompleks cijevi komotno mogao stajati sam za sebe, bez pomoći kuće. Naposljetku se zapitao: “Čemu onda imati kuću?” “I mi smo pošli od Banhamove ideje, izvrnuli sve cijevi van i napravili njegov opredmećeni dijagram”, završio je Rogina dodavši da će se digitalni elementi u budućnosti na originalan način integrirati u arhitekturu”.

INSTALACIJA Penezića i Rogine svojevrsni je reality show u kojem će posjetitelji moći koristiti ponuđene instalacije i medijeINSTALACIJA Penezića i Rogine svojevrsni je reality show u kojem će posjetitelji moći koristiti ponuđene instalacije i medije“Instalaciju smo zamislili kao dinamičnu igru, kao veliku šahovsku ploču”, dodao je Penezić. “Na nju su smještene tri vrste objekata koji su materijalizacija tri principa arhitekture - zaklona, infrastrukture i medija. To će funkcionirati kao svojevrsni reality show nastanjen ljudima. Želimo da ljudi tamo mogu boraviti, ulaziti i izlaziti, dakle da instalacija ima utilitarnu svrhu. Igra nam je jako važna, naime, današnja arhitektura teži duhovitosti i odmaku jer živimo u doba postmoderne koje je donijelo sasvim drukčija pravila. S druge strane, suočeni smo sa žestokim konzumerizmom koji je pred čovjeka stavio nebrojene mogućnosti pa želimo pokazati da o krajnjem korisniku - čovjeku - ovisi konačan izbor.”

Za projekt “Tko se boji vuka još u digitalno eri?” trenutno se rade prototipovi, ispituje se njihovo funkcioniranje i vjerojatno će se još raditi brojne preinake. Prototip za zaklonište radi se u firmi Siže Kupres u Samoboru, ploče izrađuje austrijska kuća Max Funder, s-strune Akademija primijenjene umjetnosti u Rijeci, a sustav za kondicioniranje Zagreb montaža i Komfort klima. Od srpnja počet će proizvodnja tih elemenata, zatim će se složiti cijela instalacija u Zagrebu, a nakon toga će se u kolovozu postaviti u Arsenalima kako bi je Betsky i njegov tim mogli razgledati. Postoji mogućnost da se instalacija kao izložak predstavi i u nekim drugim gradovima, a Penezić i Rogina se nadaju da će se trajno udomiti u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika