Mesić: Odgađanje ulaska Hrvatske u EU štetno za regiju

Cijelu jugoistočnu Europu, bez iznimke, kaže predsjednik Mesić, bi u budućnosti trebalo uključiti u Europsku uniju i uvjeren sam da će se to dogoditi

Nakon što pojedini europski čelnici izjavili da neće biti daljnjeg proširenja Europske unije ukoliko se ne ratificira Lisabonski ugovor, misleći pri tome i na Hrvatsku, predsjednik Stjepan Mesić jučer je u Beču izrazio zabrinutost navevši nekoliko razloga.

Prvi razlog zbog kojeg to nije dobro je, kaže Mesić, EU jer je ona strogo poštujući formu, a zaboravljajući sadržaj, sama sebi postavlja prepreku na putu do svojega punoga ostvarenja, da bude zaista ujedinjena Europa.

Drugi razlog je, kaže predsjednik, jer to nije dobro ni zbog Hrvatske, jer sumnjam da će sada opasti potpora ulasku u Europsku uniju, a da će oni koji bi voljeli vidjeti povratak u izolaciju, likovati.

Treće, kaže Mesić, to nije dobro ni zbog regije, jer u odnosu na EU Hrvatska je u regiji bila neka vrsta motora koji je vukao prema naprijed, prema Uniji. "Ako se nama, usprkos postignutim uspjesima, vrata zatvore, makar i samo neko vrijeme, neće vam biti teško zamisliti kako će se na to gledati u drugim zemljama regije", kazao je Mesić te dodao kako se iz navedenih razloga širenje Unije ne smije zaustaviti.

Cijelu jugoistočnu Europu, bez iznimke, kaže predsjednik Mesić, bi u budućnosti trebalo uključiti u Europsku uniju i uvjeren sam da će se to dogoditi. Ipak, naglasio je kako u zemljama toga područja stanje vrlo različito te da regija u cjelini još nema potrebnu stabilnost.

"Nakon brutalnoga rata BiH živi u miru koji joj je donio Daytonski sporazum, ali koji je isto tako stvorio dva entiteta od kojih jedan pokazuje nedvojbenu ambiciju da funkcionira kao država u državi, a možda čak i da razbije tu državu u kojoj se nalazi, dok drugi teško funkcionira, ipak uspijevajući povremeno i sa svoje strane ometati jedinstvenu državu da stane na svoje noge", rekao je Mesić te pri tome ponovio već ranije stajalište da je Republika Srpska nastala na etničkom čišćenju.

"Srbija mora poručiti Srbima u BiH da je BiH domovina, da je Sarajevo njihov glavni grad i da svoje probleme rješavaju tamo, a takve poruke još nema", naglasio je Mesić.

Pozvao je i međunarodnu zajednicu da poruči svima koji bi mogli imati takve planove i želje, da se BiH mora održati kao jedinstvena država s tri jednakopravna konstitutivna naroda i da nikakva podjela ne dolazi u obzir.

Mesić o formiranju srbijanske vlade, Crnoj Gori i Makedoniji

"Demokratska Srbija je usmjerena prema budućnosti u najboljem interesu svojih građana, ali i Hrvatske, i cijele regije", kazao je predsjednik Mesić komentirajući vijest da je Socijalistička partija Srbije (SPS) prihvatila formiranje Vlade s proeuropskim strankama.

"Upornim odbijanjem prihvaćanja činjenice osamostaljenja Kosova, Srbija samo pokazuje nesposobnost prihvaćanja realiteta, a primjenjivanjem neke vrste ublažene Hallsteinove doktrine prema svim zemljama koje su priznale Kosovo, samu sebe gura prema poluizolaciji u međunarodnim odnosima. To nije dobro ni za Srbiju, ni za regiju", naglasio je predsjednik Mesić.

Kosovsko proglašenje, kaže Mesić, ima pravno uporište u jugoslavenskom ustavu iz 1974. godine i beogradsko odbijanje je, da nakon pada Miloševića vrati autonomiju Kosovu, pridonijelo propasti pregovora Beograda i Prištine, iako su svi, pa i Hrvatska, priželjkivali dogovorno rješenje kosovskog pitanja.

Za Crnu Goru i Makedoniju, Mesić kaže kako se radi o tranzicijskim zemljama s jasnom orijentacijom prema ujedinjenoj Europi. Tako je pohvalio Crnu Goru što je iznenađujuće dobro i posve mirno provela svoje odvajanje od Srbije i izrazio uvjerenost da ima osiguranu i dobru budućnost, te izrazio žaljenje što nikako nije moguće ostvariti napredak u sporu s Grčkom oko imena Makedonije. "Mislim, ipak, da se od Makedonaca ne bi smjelo tražiti da se odreknu svojega identiteta, odnosno svojega imena", zaključio je predsjednik Stjepan Mesić.