Objavljeno u Nacionalu br. 660, 2008-07-08

Autor: Željko Rogošić

Ministrova vodena revolucija

'Navodnit ću Hrvatsku poput Izraela'

Petar Čobanković, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, krenuo je u realizaciju Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, vrijednim 1,2 milijarde eura, u okviru kojeg će se izgraditi 120 vodenih akumulacija i sustava za navodnjavanje diljem Hrvatske te prokopati 60 km dug kanal Dunav - Sava

Petar Čobanković, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstvaPetar Čobanković, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstvaNacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama uskoro će se pokazati jednim od najvažnijih infrastrukturnih projekata, koji bi mogao biti i odgovor Vlade na globalno poskupljenje hrane. Ono što autocesta Zagreb - Split - Dubrovnik donosi hrvatskom jugu, Nacionalni projekt navodnjavanja obradivih površina, s izgradnjom 60 kilometara višenamjenskog kanala Dunav - Sava, donijet će hrvatskom sjeveru.

Ključni čovjek u realizaciji tog kompleksnog programa izgradnje 120 vodenih akumulacija i sustava za navodnjavanje diljem Hrvatske, u što će se utrošiti oko 1,2 milijarde eura, jest ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gopodarstva Petar Čobanković. On je prije tri godine, kad je postao ministar poljoprivrede u prvoj Sanaderovoj vladi, s timom znanstvenika i stručnjaka inicirao izradu sveobuhvatnog programa navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, svjestan da je Hrvatska u tom trenutku imala tek 6500 hektara obradivih površina koje se navodnjavaju, što ju je dovelo na samo europsko dno. Iako Hrvatska ima velike potencijale vode, iako se računa da raspolaže s 1,2 milijuna hektara obradivih površina, stagnaciju u proizvodnji voća, povrća i drugih kultura te štete od učestalih suša koje su godišnje odnosile iz proračuna i do 3,4 milijarde kuna, valjalo je spriječiti izgradnjom sustava navodnjavanja i novom gospodarskom politikom.

Napnavom (Nacionalnim projektom navodnjavanja) do 2015. planira se navodnjavati čak 60.000 hektara. “Višenamjenski kanal Dunav - Sava, koji bi se mogao početi graditi već najesen, promijenit će gospodarsku sliku ne samo područja od Vukovara do Slavonskog Šamca, nego cijele istočne Hrvatske. Kad bude završen, ta će investicija od 600 milijuna eura, osim navodnjavanja novih 30.000 hektara obradive slavonske zemlje, donijeti i novi gospodarski zamah i poduzetničke zone duž cijelog kanala”, kaže Čobanković.

NACIONAL: Zašto je nastao Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama?
- Već početkom 2004. zaključili smo da je nedopustivo i smiješno da se navodnjava samo 6500 hektara zemljišta. To je bilo katastrofalno i Hrvatska je bila pri samom dnu europske ljestvice. Utvrdili smo da se proizvodnja voća i povrća te vinogradi smanjuju. Predložili smo premijeru Sanaderu ozbiljan program navodnjavanja poljoprivrednih površina. Upoznali smo inozemna iskustva, prije svih izraelska, talijanska i španjolska. Bio sam u Izraelu i proučio njihov model. Da u Izraelu nije bilo navodnjavanja, ne bi bilo poljoprivrede, pa ni države. Hrvatska je imala dobre uvjete za proizvodnju, ali u bivšoj državi nije mogla razvijati velike projekte navodnjavanja. Zaključili smo da je najispravnije raditi s našim stručnjacima s Poljoprivrednog i Građevinskog fakulteta, na čelu s profesorom Davorom Romićem i Josipom Marušićem. Jer Nacionalni projekt navodnjavanja nije samo natapanje, nego i složena operacija navodnjavanja, očuvanja režima voda i uređenja poljoprivrede, koja mora biti kontrolirana i provedena na znanstvenim osnovama.


NACIONAL: Što je Napnav podržao?
- To je bila osnova za izradu županijskih planova, koju je s 50 posto sufinaciralo Ministarastvo. Čak 19 županija i Grad Zagreb išli su u tom smjeru. Petnaest županija donijelo je planove, četiri su u završnoj fazi. U projekte navodnjavanja jedino nisu krenule Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija. Ovoga trenutka u Hrvatskoj imamo 40 projekata u realizaciji, na kojima je završeno projektiranje i dobivanje potrebne dokumentacije, te započeta izgradnja, poput sustava navodnjavanja Baštica, Smilčić, Suhovare u Zadraskoj županiji, Benkovac, Poločnik, akumulacije Mlačina od 1,1 milijuna kubika vode ili SN Gat, kod Belišća. Imamo i 80 projekata i lokacija koji su u fazi projektiranja i pribavljanja dozvola. Poseban značaj dajemo provedbi četiriju velikih pilot-projekata navodnjavanja. Nacionalni projekt navodnjavanja, bez troškova izgradnje kanala Dunav - Sava, stajat će oko 600 milijuna eura.

'Kada bude prokopan, višenamjenski kanal Dunav - Sava promijenit će gospodarsku sliku istočne Hrvatske', kaže ministar Čobanković'Kada bude prokopan, višenamjenski kanal Dunav - Sava promijenit će gospodarsku sliku istočne Hrvatske', kaže ministar ČobankovićNACIONAL: Što u cijelom Nacionalnom projektu znači skori početak izgradnje višenamjenskog kanala Dunav - Sava od Vukovara do Slavonskog Šamca?
- Kanal Dunav - Sava promijenit će sliku cijele istočne Hrvatske. To je najveći projekt u Napnavu i najveći projekt bitan za kvalitetu života u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Baš kao što je to autocesta Zagreb - Split - Dubrovnik za hrvatski jug. Izgradnja višenamjenskog kanala stajat će između 4,5 i 5 milijardi kuna, oko 600 milijuna eura. Kanal je bitan za odvodnju, za oplemenjivanje malih voda, za plovidbu i navodnjavanje. Uređenje vodnog režima na 130 hektara omogućit će navodnjavanje za 30.000 hektara obradivog zemljišta, revitalizaciju malih vodotoka Bosuta, Spačve i Vuke, koje će se osvježiti vodama Dunava i Save. Kanal će regulirati režim voda i vodostaj Save i Dunava, te omogućiti obranu od poplava.

NACIONAL: Kad se očekuje početak radova?
- Kanal je dugačak 60 kilometara. Početna točka je Vukovar, upravo po sredini postojeće vukovarske luke, a krajnja točka Slavonski Šamac na Savi. Potrebno je na Saboru, prije ljetne stanke, usvojiti Studiju utjecaja na okoliš i Prostorni plan posebnih obilježja, i onda je sve spremno za početak gradnje kanala koja može uslijediti ujesen.

NACIONAL: I protivnici izgradnje kanala iznosili su svoje argumente.
- Neki tvrde da je gradnja kanala interes BiH, odnosno Republike Srpske. Pogrešno, jer mi gradimo kanal zbog svojih potreba. Izgradnjom kanala bit će skraćen plovni put, regulirat ćemo Savu i učiniti je plovnom do Zagreba. Riječni promet dobivat će na značaju, pa će kanal biti gospodarski zamašnjak cijelog kraja. Poljoprivreda će napredovati, ekologija i zaštita okoliša također. Dio ekologa protestira i tvrdi da će se izgradnjom kanala uništiti dio spačvanskih šuma. To nije točno. Prošetajte uz Bosut i Spačvu i vidjet ćete zapušteni i prekriveni krajolik. Kanalom ćemo omogućiti upumpavanje u spačvanske šume vode koja im sada nedostaje. Želimo zaštititi taj krajolik i prirodna bogatstva. Uvjeren sam da će uz cijeli kanal biti izgrađene gospodarske zone. Javlja se velik interes za otkup materijala koji će se vaditi na trasi kanala, pa bi kopanje moglo biti besplatno.

NACIONAL: Što znače četiri velika Nacionalna pilot-projekta navodnjavanja?

- Sustavom navodnjavanja Kaštela - Trogir - Seget i izgradnjom velike akumulacije s 1,5 milijuna kubika vode u eksploatacijskom polju “Sv. Juraj”, tvornice Dalmacijacemet, na planini Kozjak iznad Kaštela omogućit ćemo navodnjavanje 900 hektara zemljišta za visokointenzivnu poljoprivrednu proizvodnju povrća i cvijeća. Svi plastenici i staklenici, svi korisnici i proizvođači, poput SMS-a i drugih, sada koriste vodu iz vodoprivrednog sustava, što ni ekonomski, ni ekološki nije prihvatljivo. Ove godine očekujemo početak aktivnosti na prvoj fazi, izgradnji akumulacije za početnih 250.000 kubika vode.
Pilot-projekt Bid - Bosutsko polje, gdje će se navodnjavati 4000 ha, ujedno je početak aktivnosti na gradnji kanala Dunav - Sava. U Vukovarskoj županiji je i sustav navodnjavanja Opatovac. Prva faza izgradnje akumulacije iz koje će se navodnjavati 500 ha je pri kraju. Druga faza je punjenje jezera s milijun kubika vode. I sustav navodnjavanja Donja Neretva je jako značajan, jer će se navodnjavati dodatnih 2500 ha. Na tim projektima očekujem veliku ozbiljnost i suradnju lokalne samouprave jer su to projekti od koristi za sve. Usporedo s tim pripremama financirali smo obnove postojećih sustava navodnjavanja na Grabovu, na VUPIK-ovim površinama, kod Biograda, na površinama “Vrane“, u Baranji. Sada smo već s početnih 6500 hektara dosegnuli 15.000 hektara obradivih površina koje se navodnjavaju.

NACIONAL: Zalažete se za projekte s više namjena. Mogu li oni konkurirati za novac iz strukturnih fondova EU?
- Posebnu važnost pridajemo višenamjenskim projektima. Hrvatska ima dobro razrađen sustav zaštite od poplava na dijelovima rijeka. Ali zato imamo problem bujičnih voda koje pričinjavaju velike probleme i štete. Radimo na projektima prikupljanja bujičnih voda koje ćemo usmjeravati u akumulacije, poput akumulacije Londža ili Kaštela - Trogir - Seget, i te akumulacije koristiti za navodnjavanje. Rezultati ovoga projekta vrlo će se brzo vidjeti i dati snažan zamah razvoju hrvatske poljoprivrede. Stvorit će se drugi okvir za bavljenje poljoprivredom u Sinjskom, Petrovu i Imotskom polju. Prije nekoliko dana potpisali smo sporazum s gradom Imotskim i devet općina o sufinanciranju navodnjavanja Imotsko-bekijskog polja. Utoliko je i ovo projekt koji pridonosi intenzivnijem regionalnom razvoju i stvaranju pretpostavki za korištenje fondova EU, poglavito strukturnih. Sad kroz te projekte moramo iskoristiti sve što nam stoji na raspolaganju. Bio bih jako nezadovoljan i nesretan kad bi iskorištenost EU fondova bila na razini 20-25 posto, koliki je prosjek koji je uspjelo iskoristiti deset zadnjih država pristupnica EU. To je za cijelu Vladu i za mene osobno veliki izazov. Za razliku od vremena kad sam bio ministar poljoprivrede, sada izravno sudjelujem u stvaranju institucionalnih i zakonskih okvira koji će olakšati pristup EU i korištenju fondova.

NACIONAL: Je li Napnav hrvatski odgovor na svjetsku krizu hrane? Zašto je za Napnav zainteresirana Svjetska banka?
- U međuvremenu su se promijenile cijene poljoprivrednih proizvoda, hrana postaje strateško pitanje i pojačava se interes za poljoprivrednu proizvodnju. I stvari se postavljaju na drukčiji način. Već kod nas postoji interes i za navodnjavanje ratarskih kultura, što je logično uz cijenu pšenice i kukuruza od više od 200 eura po toni. Kad smo počinjali, takav razvoj događaja nitko nije planirao. Posebno je zanimljivo da smo u vezi s ovim projektom održali tri sastanka sa Svjetskom bankom na najvišoj razini. Prezentirali smo svoj program navodnjavanja i Svjetska banka je pokazala velik interes da ga financijski prati. Prema njihovim procjenama i studijima ulaganja, najisplativije investicije koje najbrže vraćaju uložena sredstva jesu programi navodnjavanja u područjima u kojima postoje uvjeti za povećavanje proizvodnje. To stvara potpuno novi okvir i nagovještava da ćemo do kraja godine ispregovarati kredit Svjetske banke za navodnjavanje. Uz novac iz državnog proračuna imat ćemo stabilan izvor financiranja iz kredita Svjetske banke.

Strane investicije na DunavuNACIONAL: Koje investitore očekujete u gospodarskoj zoni kanala Dunav - Sava?
- Lukoil već ima terminal na Dunavu, a pet talijanskih tvrtki ulazi na područje Vukovara u zoni kanala s konkretnim projektima. Tvrtka koja se bavi proizvodnjom mineralnih gnojiva već je započela otkup zemljišta. Ovih dana stiglo je pismo namjere MSAM grupe koja u Vukovaru želi raditi. Interes pokazuju velike njemačke tvrtke. U Vukovaru dolazimo u situaciju da više nemamo atraktivnih lokacija. Kanal će dati veliki značaj Vinkovcima, jer će proći neposredno pokraj grada.

Vezane vijesti

Nisam dogovorio zatvor

Nisam dogovorio zatvor

Bivši ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković za Dnevnik 3 HTV-a demantirao je da ide po dogovoru u zatvor,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika