Kao član važnog senatskog Odbora za oružane snage, John McCain zna mnogo o vanjskoj politici, pogotovo o stanju na BalkanuPobijedi li na američkim predsjedničkim izborima u studenome republikanski kandidat John McCain, u Bijelu kuću će ući političar koji odlično poznaje situaciju u jugoistočnoj Europi, ali i nekoliko hrvatskih političara i diplomata. Nacional je uspio rekonstruirati McCainove susrete s ovdašnjim dužnosnicima, a riječ je o Toninu Piculi, Kolindi Grabar-Kitarović, Miomiru Žužulu, Ivanu Grdešiću i Zoranu Milanoviću, i pritom otkriti kakvu će strategiju na ovim prostorima u slučaju pobjede voditi njegova administracija.

Ono što je najvažnije - John McCain je barem u dvije situacije eksplicitno podržavao Hrvatsku. Prvi put 2001., kada se založio za njezino uključivanje u NATO, i drugi 2002., kao inicijator senatske rezoluciju kojom su pozdravljeni odnosi Washingtona i Zagreba. Hrvatski političari koji su ga upoznali izrijekom tvrde da je riječ o vrhunskom profesionalcu koji želi političku i vojnu stabilizaciju Balkana. Premda ankete još uvijek daju prednost Baracku Obami, koji uživa i potporu većine američkih medija, nije moguće prognozirati konačnog pobjednika. No sigurno je da trijumf Johna McCaina ne bi bio loša vijest za Hrvatsku.

Kao član važnog senatskog Odbora za oružane snage, John McCain zna mnogo o vanjskoj politici, pogotovo o stanju na BalkanuJohn McCain rodio se 1936. i potječe iz poznate vojničke obitelji, njegov djed i otac bili su mornarički admirali. Nakon diplome na Mornaričkoj zrakoplovnoj akademiji, McCain je sudjelovao u Vijetnamskom ratu i 1967. njegov zrakoplov je srušen u jednoj akciji nad Hanojem. Idućih šest godina proveo je kao ratni zarobljenik u tzv. Hanoi Hiltonu - sjevernovijetnamskom zatvoru poznatom po torturama. Oslobođen je tek 1973. Po povratku u SAD nastavio je raditi u mornarici i umirovljen je 1981., kada se vratio u Arizonu i počeo baviti politikom. Iduće godine izabran je u Kongres kao član Republikanske stranke, a 1986. prešao je u Senat, i u iduća tri navrata uvjerljivo pobijedio na izborima 1992., 1998. i 2004. Već u svom prvom senatskom mandatu postao je član iznimno važnog Odbora za oružane snage. John McCain je vodeći republikanski član odbora i posebno aktivan bio je poslije 2000., kao zagovornik širenja NATO-a. Zbog toga je redovito sudjelovao na međunarodnim konferencijama o sigurnosti, ali i ispred Senata, posjećivao države koje SAD smatra saveznicima. Među ostalim, 2002. bio je u Hrvatskoj i sastao se s tadašnjim šefom diplomacije Toninom Piculom.

---

KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ kao ministrica vanjskih poslova na sastanku zemalja Jadranske poveljeU posljednjih deset godina, John McCain se više puta sastao s hrvatskim dužnosnicima. Unatoč naznakama da je i sredinom 90-ih kao član senatske komisije posjetio Hrvatsku, podatke o tome nemaju niti u američkom veleposlanstvu niti ovdašnjem ministarstvu vanjskih poslova. Stoga se kao službeno može navesti svjedočanstvo Miomira Žužula koji je prvi hrvatski političar koji se nekoliko puta sastao s McCainom. Povezao ih je zajednički prijatelj, senator Chuck Hagel, koji je u prošlosti bio jedan od vodećih zagovornika McCaina kao nasljednika Georgea W. Busha.

“Ručao sam s Hagelom u restoranu koji se nalazi u blizini Kongresa SAD-a, u koji često svraćaju političari. Uskoro nam se pridružio McCain i započeli smo razgovor o Hrvatskoj. U to vrijeme već se znalo da je predsjednik Tuđman bolestan i McCaina je zanimalo ne samo kakva je zdravstvena situacija, nego još više, koje su vizije budućeg razvoja događaja u Hrvatskoj. U svakom slučaju, on je vrlo iskusan i pametan političar, koji odlično radi svoj posao”, smatra Žužul. Na temelju čestih boravaka u Americi, Miomir Žužul procjenjuje kakvi su izgledi da republikanci zadrže vlast. Po njemu, McCainove šanse su realne ako će do izražaja doći njegova ozbiljnost i ideje koje zagovara. S druge strane, najveća mana je poodmakla dob i podatak da do sada ni jedan predsjednik u trenutku prvog izbora nije imao 72 godine.

IVAN GRDEŠIĆ (drugi slijeva), tada ambasador RH, s McCainom te albanskim i makedonskim kolegomAko McCain pobijedi, Žužul ne očekuje značajniju promjenu američke politike prema Hrvatskoj. “Mislim da John McCain nije pretjerano zainteresiran za naše prostore. Možemo očekivati principijelnu politiku, koja se nastavlja na dosadašnju i teži stabilizaciji Balkana. Više od toga nije realno očekivati”, smatra Miomir Žužul. Kao ministar vanjskih poslova, Tonino Picula se 2002. tri puta sastao s Johnom McCainom. Bila je to poprilično konfuzna godina jer hrvatska diplomacija je na sve načine željela ojačati veze s Amerikom, a istovremeno su se javili novi problemi, vezani uz odluku Vlade da ne potpiše Članak 98., koji onemogućuje suđenje američkim vojnicima izvan njihove države. Vladino odbijanje izazvalo je zategnutost u odnosima iako su obje strane službeno tvrdile da nema nikakvih problema. Kao šef diplomacije, Picula je najbolje osjećao nezadovoljstvo Amerike i situaciju je pokušavao ublažiti intenzivnim susretima s vodećim političarima i dužnosnicima iz Washingtona. Na prvome mjestu bio je dugogodišnji senator John McCain.
U veljači 2002. u Münchenu se održavala tradicionalna godišnja Konferencija o sigurnosti, a McCain je došao u društvu Joea Liebermana, demokratskog kongresmena i svog dobrog prijatelja, sjeća se Picula. Razgovarali su dvadesetak minuta i McCain je pohvalio politiku tadašnje vlade Ivice Račana, kao i napore u demokratizaciji institucija u Hrvatskoj. Picula opisuje McCaina kao “čovjeka posebnog kova”, na kojemu se vidi da je strastveni političar. “Odmah sam shvatio da je riječ o iskusnom rutineru, koji argumente iznosi bez mnogo gestikulacija”, opisuje nekadašnji šef hrvatske diplomacije.

SUSRET U DUBROVNIKU bio je posebno važan jer se razgovaralo o Članku 98. i ekonomskoj suradnjiVeć u lipnju iste godine uslijedio je njihov novi sastanak. Ivica Račan i Tonino Picula doputovali su u Washington na sastanak s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem. U isto vrijeme, upravo je John McCain u Senatu SAD-a inicirao donošenje rezolucije u povodu 10. godišnjice međudržavnih odnosa, a kojom se podržao i ulazak Hrvatske u NATO. Picula je otišao u Senat kako bi zahvalio na rezoluciji, a McCain je toga dana bio u društvu dvojice senatora hrvatskog podrijetla, Georgea Radanovicha i Georgea Voinovicha. Kudikamo važniji bio je treći sastanak Picula - McCain, koji je održan u dubrovačkom hotelu Excelsior 21. kolovoza 2002. Nekoliko dana prije John McCain i senator i glumac Fred Thompson u Bukureštu su uspjeli izlobirati donošenje Članka 98. Kada je primio poziv da hitno otputuje u Dubrovnik, Picula je bio na ljetovanju na obližnjem Pelješcu. Šest godina poslije za Nacional je opisao dojmove iz Excelsiora.

S DALAI LAMOM, tibetanskim liderom, prošli tjedan u Aspenu u Coloradu; u svojoj dugoj senatskoj karijeri McCain je upoznao mnogobrojne svjetske vođe“Amerikanci su od nas zahtijevali potpisivanje sporazuma o neizručivanju njihovih vojnika, međutim na to nismo mogli pristati. Objasnio sam senatorima kako bi u trenutku kada Hrvatska izručuje vlastite državljane u Haag prihvaćanje njihova zahtjeva značilo da na jednoj strani poštujemo načela međunarodnog prava, dok na drugoj tražimo načine kako ih zaobići. McCain me uvjeravao da je američko pravosuđe dovoljno profesionalno, i u stanju procesuirati i pripadnike vlastitih oružanih snaga, ali očito je bio informiran o našim stajalištima i nije pretjerano inzistirao na tom pitanju. Umjesto toga, počeli smo razgovarati o gospodarskoj suradnji i složili se kako ona treba biti mnogo bolja”, rekao je Tonino Picula.
Onda je uslijedio neformalni dio u kojem je McCain - na iznenađenje okupljenih - počeo kritizirati politiku Georgea Busha. Posebno mu je smetao način na koji je Bush osvojio predsjednički mandat 2000. i vidjelo se da nije uvjeren kako je ponovno prebrojavanje glasova na Floridi obavljeno na pošten način. Bilo je očito da Bush i McCain nisu istomišljenici te da taj senator ne podupire politiku državnog vrha SAD-a. Picula je uvjeren da se nije radilo o ljutnji iako je u republikanskoj predsjedničkoj kampanji 1999. Busheva ekipa snažno napadala i kompromitirala Johna McCaina. “McCain nije takav tip čovjeka. On vam neće pričati samo ono što želite slušati, ali isto se tako ne spušta na razinu trača. Bilo je očito da je duboko razočaran Bushem i načinom na koji je pobijedio na predsjedničkim izborima”, smatra Picula. Slično rezonira i Ivan Grdešić koji je bio je hrvatski veleposlanik u SAD-u za vrijeme vlade Ivice Račana. Tijekom trogodišnjeg mandata u Americi Grdešić je nekoliko puta posjetio Johna McCaina u njegovu senatskom uredu.

“McCain ima staturu heroja, čim ga vidite, jasno vam je da je to nekadašnji vojnik”, priča Grdešić i dodaje da je poznati senator u razgovorima vrlo jasan i nedvosmislen, što je odlika većine republikanskih političara. Osim toga, uglavnom je podržavao hrvatske ambicije za uključivanje u euroatlantske integracije. Na temelju trogodišnjeg boravka u Washingtonu, Ivan Grdešić smatra da će, ako McCain pobijedi na izborima, Amerika nastaviti dosadašnju politiku prema jugoistoku Europe. To znači, potpora svima koji pridonose miru u regiji i sprječavanje konflikata. Osim toga, američku vanjsku politiku vodi State Department i tamošnji profesionalci, a ne predsjednici, smatra bivši diplomat.

MIOMIR ŽUŽUL ne očekuje bitnu promjenu američke politike prema Hrvatskoj ako McCain pobijediPovod Grdešićevim odlascima u Senat bili su razgovori o pristupanju Hrvatske u NATO, a kasnije i potpisivanje Jadranske povelje. Prema riječima tadašnjeg veleposlanika, McCain je imao pozitivno stajalište u tim pitanjima: “Bio je iznimno sklon proširenju NATO-a i oko tog pitanja nije bilo nikakvih sumnji. Isto tako, krajem 2001., nakon napada na World Trade Center u New Yorku, snažno se angažirao i u ratu protiv terorizma te na našim sastancima tražio i doprinos Hrvatske. Kada je riječ o dojmovima, John McCain je uvijek strahovito staložen i iskren sugovornik. Pričat će s vama koliko god je potrebno, pokazujući poštovanje tako da nikada ne prekida diskusiju, čak ako je u vremenskoj stisci”, rekao je Grdešić. Godinu dana poslije, u proljeće 2003., današnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović u Münchenu se susreo s Johnom McCainom. Milanović je nedavno u dnevniku objavljenom u tisku opisao taj događaj. “McCaina sam imao priliku upoznati i s njim razgovarati petnaestak minuta na Konferenciji o sigurnosti u Münchenu. Moram priznati da je na mene ostavio snažan dojam i što se tiče znanja i što se tiče energije kojom je zračio. Ipak, mislim da će se teško nositi s Obaminom energijom i očekivanjima koja Obama budi”, napisao je Milanović.

Kolinda Grabar-Kitarović, ministrica vanjskih poslova od 2004. do 2007., također dobro poznaje Johna McCaina. Kao šefica diplomacije dva puta se sastala s republikanskim predsjedničkim kandidatom. Prvi put bila je od 27. do 29. srpnja 2005. u radnom posjetu Washingtonu, gdje je sudjelovala na radnom ručku Nove atlantske inicijative te održala predavanje u Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS). Idući put, Kolinda Grabar-Kitarović boravila je od 13. do 17. veljače 2006. u posjetu SAD-u. U Washingtonu je 13. veljače sudjelovala na 5. sastanku ministarstava vanjskih poslova država potpisnica Američko-jadranske povelje, koji je vodio podtajnik za politička pitanja u State Departmentu Nicholas Burns, a ministre je primila i pozdravila i američka državna tajnica Condoleeza Rice. Kolinda Grabar-Kitarović od proljeća ove godine je veleposlanica u Washingtonu i nije željela pobliže opisati svoje susrete s Johnom McCainom. U pismenom odgovoru priopćila je kako smatra neprimjerenim da kao veleposlanica daje ocjene o predsjedničkim kandidatima.