Božidar Kalmeta s talijanskim predstavnicima tvrtke Coopcostruttori u doba dok još nije prekinuta suradnja hrvatske i talijanske straneTalijanska tvrtka Coopcostruttori, società cooperativa u stečaju, iz Argente pokraj Ferrare, želi svim sredstvima u arbitraži pred stalnim izabranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu od Hrvatskih autocesta naplatiti 35 milijuna eura navodnog duga na ime izvršenih radova pri izgradnji tunela Mala Kapela. Iako je Coop 2005. napustio gradilište tunela, ostavivši ga nedovršenim i s velikim brojem nedostataka, koje su do njegova puštanja u rad prije ljeta 2006. otklonile hrvatske tvrtke, prije svih Vijadukt i Dalekovod.

Kako bi naplatila 35 milijuna eura, ili barem pred Arbitražnim vijećem sastavljenim od triju poznatih hrvatskih pravnih stručnjaka dobila barem oveći dio te “nazidane” sume, talijanska zadruga Coop ulaže silne napore kako bi njezina hrvatska podružnica na papiru preživjela i pred Trgovačkim sudom u Zagrebu ne bi otišla u stečaj. Prošlog tjedna je već treći put povučen zahtjev vjerovnika za stečaj hrvatskog Coopcostruttorija, koji je nakon kraha, probijanja rokova i službeno utvrđenog niza nedostataka i nepravilnosti napravljenih u tunelu Mala Kapela krajem 2004., hrvatskim radnicima, podizvođačima, drugim vjerovnicima i državi ostao dužan oko 50 milijuna kuna. Tvrtka Coopcostruttori zna kako su Hrvatske autoceste iznenađujuće glatko izgubile spor s talijanskim Astaldijem pred Arbitražnim vijećem Austrijske gospodarske komore u Beču. I nadaju se da će se isti ishod i scenarij ponoviti u Zagrebu.

Hrvatske autoceste su početkom 2005. zbog kašnjenja na dovršenju tunela Mala Kapela i loše kvalitete radova uskratile Talijanima isplatu ostatka dogovorene premije za skraćivanje rokova izgradnje i dovršenje tunela, te Cassi di risparmio, bankarskoj kući iz Ferrare, na naplatu dostavili izdanu garanciju na isplatu premija u iznosu od 48 milijuna kuna. Upravo kako je bilo i predviđeno ugovorom između HAC-a i Coopcostruttorija potpisanim 2002. i dopunom ugovora iz 2003. o nepromjenjivom roku dovršenja gradnje 30. studenog 2004. Ugovorom je predviđena bankarska garancija i povratak cjelokupnog iznosa premija ako radovi nisu izvršeni u zadanom roku i ako nisu zadovoljavajuće kvalitete. Budući da oba ugovorena uvjeta Talijani nisu ispunili, HAC je odmah aktivirao dobivena neopoziva i na prvi poziv i bez protesta naplativa jamstva banke iz Ferrare na 6 milijuna eura. Kao glavni izvođač radova na tunelu dugačkom 5,8 kilometara, talijanska tvrtka je pokrenula međunarodni sudski spor, te je, pokušavajući izbjeći povrat ugovorenih premija koje potražuje HAC i aktiviranje bankarskih garancija, tužila Hrvatske autoceste pred sudom u Ferrari zbog, navodne, prijevare.

Josip Radeljak zastupnik je talijanske tvrtke Coopcostruttori koja nakon svega još potražuje novac od HrvatskeU dugotrajnom postupku pred civilnim sudom u Ferrari HAC je dokazao da je u pravu i oba postupka naplate dvaju jamstava dobio. Iako su se Talijani čak dva puta žalili. Ono što je izgubio pred sudom u Italiji, Coopcostruttori sada pokušava dobiti pred arbitražom HGK u Zagrebu. Hoće li HAC ono što je dobio u Ferrari, izgubiti u Zagrebu? Hoće li Talijani uspjeti izvući mnogo više, odnosno na arbitraži pribaviti značajno veću dobit od sume koju je HAC uspio vratiti presudom o naplati jamstava od banke Cassa di risparmio? Ako se ponovi, po mnogima, sumnjiva priča s arbitražom koja se u slučaju tužbe talijanskog Astaldija protiv HAC-a odvijala u Beču, i u kojoj je HAC, začuđujućom jednoglasnom odlukom svih triju članova Arbitražnog vijeća, izgubio s 3:0 - talijanski Coop i njihov zastupnik u Hrvatskoj Josip Dikan Radeljak mogli bi zadovoljno trljati ruke.

---

Naime, Coopcostruttori je 3. prosinca 2007., sedam dana prije isteka trogodišnjeg roka zastare, podnio protiv HAC-a tužbu pred stalnim izabranim sudištem pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i zatražio odštetu od 35 milijuna eura. Što je sve u tom talijanskom zahtjevu sadržano, još uvijek nije poznato, jer se prvo ročište pred tročlanim Arbitražnim vijećem u Zagrebu očekuje u rujnu ove godine. Međutim, više je nego izvjesno da je talijanska građevinska zadruga u stečaju, od koje HAC u Italiji potražuje 32 milijuna kuna i nema realnih šansi da ih naplati, u svojem zahtjevu pred HGK zaračunala i iznos od HAC-a aktiviranih bankarskih jamstava - 45 milijuna kuna, i iznose koje je HAC, prema ugovoru, Coopu trebao platiti da su radovi završeni na vrijeme, a nije platio jer su rokovi probijeni.

Potom su tu i iznosi koje HAC nije platio jer je cijeli niz bitnih radova, zapisnički utvrđeno, izvršen fušerski, te iznos kamata na izmaklu dobit, sve odvjetničke usluge i drugi troškovi, za koje Talijani misle da ih imaju pravo tražiti. Zanimljivo je da tužbom pri HGK u arbitražnom postupku Talijani traže 192 milijuna kuna, a da je ugovorom iz 2002. utvrđena cijena izgradnje tunela Mala Kapela iznosila 261.750.000 kuna, plus PDV. To znači da bi u slučaju presude Arbitražnog vijeća u korist talijanske tvrtke, Coop, koji je morao napustiti gradilište i Hrvatsku, a da tunel nije završio na vrijeme i otklonio brojne nedostatke, uspio naplatiti više od 85 posto ugovorene cijene.

Predmetna tužba talijanskog Coopa naći će se pred Arbitražnim vijećem HGK u sastavu: Ivo Grbin, predsjednik Vijeća, inače sudac Vrhovnog suda RH, Zoran Parać, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, i Hrvoje Momčinović, sudac Ustavnog suda RH u mirovini. Osnovna oznaka arbitraže jest da zainteresirane strane odluku Arbitražnog vijeća moraju prihvatiti i poštivati, jer nema drugostupanjskog postupka. Odluka se donosi većinom glasova. Obje zainteresirane strane u sporu daju po jednog svoga člana. HGK određuje predsjednika Vijeća. Svakako da je izbor suca Ive Grbina ponajbolje moguće rješenje. Coopcostruttori je kao svoga člana Vijeća odabrao redovitog profesora trgovačkog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Zorana Paraća. HAC je odabrao Hrvoja Momčinovića, poznatog pravnog stručnjaka.

Međutim, zanimljivo je da je Parać već jednom sudjelovao u radu Arbitražnog vijeća, u drugom sporu koji su također vodile Hrvatske autoceste. Bio je to upravo poznati spor s talijanskim građevinskom tvrtkom Astaldi. Astaldi je na tročlanom Arbitražnom vijeću u Beču uspio glatko dobiti spor s HAC-om. Još zanimljivije je da je Parać tada bio član Arbitražnog vijeća koje je odredio upravo HAC. Budući da je rezultat odluke Vijeća bio 3:0 protiv HAC-a, kako je od traženih 68 milijuna eura Astaldi presudom dobio 34 milijuna eura, a naraslim kamatama ove godine taj iznos se udvostručio, dakle, čak 68 milijuna eura, sasvim je jasno da je i Parać bio na strani tužbenog zahtjeva Astaldija i odlučio suprotno argumentima i tvrdnjama strane koju je predstavljao u sporu. Sada je Parać na strani talijanskog potražitelja Coopa. Ta činjenica i činjenica da Coop u Hrvatskoj zastupa Josip Radeljak otvara mogućnost mnogih špekulacija. Samouvjerene izjave Josipa Radeljaka potvrđuju da su se, po svemu sudeći, Talijani za arbitražu dobro pripremili.

“Talijani su jako zainteresirani za tu arbitražu, jer da nisu, ne bi platili vjerovnike”, izjavio je Radeljak i tako otkrio da Talijani računaju ili već imaju ozbiljne adute pred Arbitražnim vijećem, ozbiljnije negoli je to njihova argumentacija kojom računaju na 35 milijuna HAC-ovih eura. Radeljak je “optimist glede arbitraže, a na Trgovačkom sudu je u zadnji čas spriječeno najgore - stečaj”. Spor u kojem je Astaldi uspio protiv HAC-a za Talijane je vodilja prema pozitivnom ishodu. Od 15 podnesenih zahtjeva vjerovnika za stečaj, Talijani su neposredno prije sudskog ročišta proteklog tjedna podmirili 10 milijuna kuna duga prema 14 podizvođača radova na tunelu Mala Kapela, među kojima su najveći međunarodna tvrtka Holcim, veliki proizvođač cementa, i Beton Lučko. I tako hrvatski Coop još jednom spasili od stečaja kako bi sačuvali ili povećali svoje šanse u arbitražnom postupku pred Hrvatskom gospodarskom komorom.

Je li izmiren sav dug podizvođačima, dobavljačima, lokalnim poduzetnicima, hotelima i restoranima kojima Coop duguje između 35 i 40 milijuna kuna, ne zna se točno. Ali zna se da je Coop 2005. ostao dužan hrvatskoj državi na ime PDV-a i doprinosa oko 5 milijuna kuna, a taj je dug danas veći. I da Copcostruttori još uvijek radnicima nije podmirio iznos od oko 6,5 milijuna kuna na ime neisplaćenih plaća.

Neslavan kraj gradnje tunela

Coopcostruttori napustio je gradilište tunela Mala Kapela nakon što je prekoračio rokove izgradnje i nakon što se ustanovilo da izvedeni radovi ne zadovoljavaju kvalitetom. Tada su ostali dužni oko 40 milijuna kuna podizvođačima, 6,5 milijuna radnicima te 5 milijuna kuna poreza hrvatskoj državi.