Premijer Sanader i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor isprovocirali su kardinala Bozanića donošenjem Antidiskriminacijskog zakonaU posljednje vrijeme bilo je previše čudnih odluka, pa čak i poniženja u politici sadašnje vlade prema Crkvi. Vrhunac svega je donošenje Antidiskriminacijskog zakona, prije toga se odugovlačilo s odlukom o neradnoj nedjelji, a tu sigurno treba dodati česte kritike koje šalje Stipe Mesić, koji nas napada sa sasvim lijevih pozicija. Zbog toga je razumljiva naša homogenizacija i jedinstveni nastup biskupa Josipa Bozanića, Marina Srakića i Marina Barišića, koji su na blagdan Velike Gospe jasno upozorili ovdašnje političare da je njihovo ponašanje neprihvatljivo.

Naša razočaranost je tolika da smo vrlo blizu odluke da na idućim izborima ni na koji način ne podupremo nijednu stranku”, ispričao je prošle nedjelje u razgovoru za Nacional jedan od vodećih predstavnika Katoličke crkve. Riječ je o velikodostojniku čija su razmišljanja nedvojbeno službena stajališta Katoličke crkve. Dodatni dokaz pružili su i istupi trojice biskupa, koji su u svojim propovijedima na Veliku Gospu eksplicitno kritizirali državnu politiku. Pritom su izbjegli izravno napasti HDZ i vladu Ive Sanadera, ali bilo je očito da se ovaj put propovijedi odnose upravo na vlast. Iznimka je bio kardinal Josip Bozanić, čiji je napad usmjeren na Mesića i njegova upozorenja zbog upletanja svećenstva u političke događaje.

“Često nas prozivaju da se Crkva previše miješa u politiku. Želim jasno naglasiti da smo to u raznim vremenima imali prilike čuti bezbroj puta, ali kako bi bi bilo jasnije o čemu je riječ, ističem da upravo oni, koji nam predbacuju tzv. miješanje u politiku, Crkvu guraju u politiku i gotovo sve što se tiče crkvenog života politiziraju za svoje interese”, bio je oštar Bozanić.

Za razliku od njega, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić kritizirao je donošenje Antidiskriminacijskog zakona, ali i navijestio značajne rezerve prema Europskoj Uniji. Uzme li se u obzir da su biskupi, umjesto proeuropski orijentiranog Bozanića, za svog predsjednika izabrali Srakića, to ,uvelike pokazuje orijentaciju Crkve: “Molimo za našu domovinu, za one koje je vode da ozbiljno shvate kako jedan narod nema budućnosti bez zdravih i uspješnih brakova i sretnih obitelji.

Molimo da u ime odgovornosti prema svome narodu pri glasovanju između Europe i obitelji glasuju za obitelj, jer Europa bez obitelji iščezava, propada i nestaje”, glasilo je upozorenje Marina Srakića. Gotovo na isti način reagirao je još jedan pripadnik konzervativne struje, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić: “Zaobilaženjem običajnih načela i etičkih zasada ne čini se samo nešto loše, nego i nešto vrlo opasno. Otvara se Pandorina kutija mnogih nevolja za budućnost hrvatskog naroda”, rekao je Barišić.

---

Tarcisio Bertone, državni tajnik Vatikana, u rujnu će doći u Hrvatsku i pokušati popraviti odnose Crkve i VladePremda unutar Katoličke crkve uvjeravaju da, osim u pojedinačnim slučajevima, kler podupire ulazak Hrvatske u EU, situacija je bitno drukčija. Kad je prije nekoliko godina Bozanić u propovijedi eksplicitno podržao pristup EU, a zatim i lobirao kod Romana Prodija, naišao je na snažan otpor unutar Biskupske konferencije. Biskupi običavaju javno tvrditi da među njima ne postoje razlike oko ključnih tema, no upravo je Europska Unija bila snažna razdjelnica i izazivala podjele.

Nasuprot zagrebačkom nadbiskupu tada su se našli biskupi Marin Barišić, Mile Bogović i Želimir Puljić, kao i velik dio svećenstva. Nacionalov sugovornik, blizak Bozaniću, relativizira te događaje i smatra da takve podjele nisu ništa neuobičajeno, nego da odražavaju situaciju u Hrvatskoj: “Ako sve ankete pokazuju da je gotovo pola stanovništva skeptično prema Europskoj Uniji, zašto nekoga iznenađuje kad su neki biskupi također sumnjičavi?”

Ali kad se radi o odnosima s državom, i ovaj svećenik smatra kako Crkvu žele maknuti iz odlučivanja, a takve inicijative ocjenjuje kao neprihvatljive. Posebnu averziju izazvalo je donošenje Zakona o suzbijanju diskriminacije, koji može dovesti do izmjena obiteljskog zakonodavstva i legalizacije homoseksualnih brakova. Potpuno je razumljivo da u sadašnjim političkim okolnostima ni jedna relevantna stranka neće zagovarati takvo rješenje, ponajprije upravo zbog straha od sukoba s Katoličkom crkvom. HDZ ionako zna da su crkveni krugovi svjesni da im je Sanader jedini ozbiljan politički saveznik, dok unutar SDP-a također ne postoji konsenzus o otvaranju te teme.

To pokazuje kako crkvena ljutnja nije isprovocirana prijetnjom legalizacije istospolnih brakova, nego zato što je u posljednjih godinu dana ovo drugi važan zakon na koji nisu uspjeli potpuno utjecati. Drugi takav primjer je - katastrofalno loš - Zakon o trgovini, koji je stupio na snagu u jeku turističke sezone i izazvao niz protesta među poduzetnicima, ali i potrošačima. Sada se raspravlja o nelogičnoj odredbi koja zabranjuje rad trgovina poslije 21 sat, no kudikamo veće implikacije izazvat će uvođenje neradne nedjelje, koje stupa na snagu za 40-tak dana.

Na prvi pogled, Katolička crkva može biti zadovoljna, jer je napokon prihvaćen njen zahtjev za neradnom nedjeljom, ali na Kaptolu dobro znaju da unutar Vlade postoje golemi strahovi od negativnih financijskih posljedica Zakona o trgovini.

Josip Bozanić ne želi više trpjeti česte kritike predsjednika Stjepana MesićaZabrana nedjeljnog rada, osim za božićne blagdane i ljeti, bitno će osiromašiti državni proračun, ali i dovesti do otpuštanja dijela zaposlenih u trgovačkom sektoru. Dodaju li se tome i negativni ekonomski trendovi, usporavanje gospodarskog rasta i najveća inflacija u posljednjih 15 godina, postaje razumljiva skepsa koju taj zakon izaziva kod Sanaderovih bliskih suradnika. Zato nikoga ne treba iznenaditi ako i neradna nedjelja ponovno postane upitna, a to je nešto što Crkva ne smije dopustiti. Takav rasplet ozbiljno bi ugrozio njen utjecaj na političke tokove i zato su biskupi na blagdan Velike Gospe odlučili oštro istupati prema vlasti.

U crkvenim krugovima očekuju da stanje popravi Tarcisio Bertone, državni tajnik Svete Stolice koji će sredinom rujna u Zagrebu blagosloviti Hrvatsko katoličko sveučilište. Bertone je jedan od najbližih suradnika pape Benedikta XVI. i njegov posjet ima i važne političke konotacije. Uz obilježavanje desete godišnjice beatifikacije Alojzija Stepinca (koje će trajati punih tjedan dana), Bertone će se susresti i s predstavnicima državnog vrha.

Prema informacijama iz Katoličke crkve, Sanader može očekivati zahtjev da ubuduće ne zaobilazi biskupska stajališta i ispuni obećanja o neradnoj nedjelji, ali i kad riječ o nacrtu novog Zakona o umjetnoj oplodnji. Crkva je spremna žestoko reagirati usvoje li se zahtjevi liberalnih krugova, koje su nedavno promovirali i pojedini SDP-ovi zastupnici, i ova tema za najveću vjersku zajednicu ima podjednak značaj kao i Antidiskriminacijski zakon.

Bez šanse protiv JezerincaNacionalov sugovornik tvrdi da nema izgleda za uspjeh Mesićeva zahtjeva Vatikanu da obuzda vojnog ordinarija Josipa Jezerinca. Po njegovu mišljenju, Jezerinac je proglašen svojevrsnim dežurnim krivcem i osobom koja simbolizira sve crkvene negativnosti, ali nema šansi da bude smijenjen.

“Vatikan bi se odlučio na takav potez samo kad bi postojali dokazi da je on nemoralan ili, recimo, umiješan u pedofilski skandal, a o tome nema ni govora. Da se razumijemo, biskup Jezerinac nema nikakav utjecaj na ostale biskupe, i oni ga smatraju prilično slabim teologom, čija je jedina dobra osobina duboka pobožnost. Ali on nije učinio ništa što bi ga bitno kompromitiralo i vjerujemo da će predsjednik Mesić poslušati svoje savjetnike i odustati od pogrešne odluke da uvlači Vatikan u svoj sukob s Jezerincem”, smatraju na Kaptolu.