Objavljeno u Nacionalu br. 667, 2008-08-25

Autor: Veljko Barbieri

Kuharski kanconijer

Tajna Herkulova mesa

Rimljani su u čast svom zaštitniku Herkulu podigli hram i u njemu prinosili na žrtvu stoku iz svojih stada, zahvalni za pothvat koji je omogućio Rimu da postane gospodar svijeta

Veljko BarbieriVeljko BarbieriHerkul, rimski brat grčkog junaka i boga Herakla, bio je jedno od najvažnijih božanstva ranog Rima, kažu još od njegova osnutka. Po predaji, najzaslužniji je što su se rimska plemena uopće naselila na brežuljku Aventinu i to tako što je na povratku iz Hispanije zatukao strašnog Cacusa, čudovišnog pastira sasvim nalik na jednookog Polifema kojeg je nakon velikog rata po povratku iz Troje smaknuo Odisej. No priča o Herkulovom obračunu s jezivim neprijateljem Rimljana složenija je i vezana uz mnoge stvarne i mitske događaje.

Naime, kako pričaju rimske legende što također podržavaju grčke mitove o dvanaest Heraklovih junačkih dijela koja je morao izvršiti po nalogu tirintskog kralja Euristeja, postojao je još jedan i to u tajnosti čuvan Herkulov herojski pothvat. On se odigrao negdje između desete i jedanaeste junakove zadaće, a to je bilo upravo smaknuće Cacusa koje je omogućilo prvim rimskim plemenima da bez straha žive u svome gradu, tada još malom naselju u podnožju brežuljka Aventina na kojem je do tada obitavao taj čudovišni pastir. Naime, tvrdili su Rimljani, nakon što je savladao strašnog hispanskog diva Geriona, čudovišnog kralja s tri glave i po tri para ruku i okupio njegovo stado, dobro se nasitivši mesa, krenuo je Herkul u potragu za zlatnim jabukama Hesperida, za svojom dakle predzadnjom zadaćom. No put ga je eto, kako su pričali Stari Rimljani, doveo u drevni Rim, pod obronke Aventina. Sažalio se tada Herkul nad njihovim nedaćama, budući da nije bilo dana a da Cacus nije nekoga oteo i ubio kada bi se sa svojim stadima spustio s Aventina, a onda umjesto svojih koza i ovaca, janjaca i kozlića, pekao meso nesretnika na velikim ražnjevima, budući da je bio mesožder koji se hranio samo ljudskim mesom i svaki obrok zalijevao vinom pomiješanim s mlijekom svoje stoke sitnog zuba, pićem koje se danas na jadranskim otocima zove bikla.


Zgrožen njegovim krvoločnim navikama, najevši se prethodno mesa od telca koje su u njegovu čast žrtvovali Rimljani iz dva najveća plemena Pontija i Pinarija i to na jednom od prvih rimskih žrtvenika posvećenom upravo Herkulu, krenuo je junak na Aventin i tamo se sukobio s groznim divom i pastirom. Oborio ga je ljutit već prvim udarcem svoje kijače, a onda ga sasvim dotukao udarajući po cijelom tijelu. Pa je pozvao zapanjene Rimljane i oni su na velikoj lomači spalili tijelo pogubljenog zlikovca. Uto se pojave Cacusovi drugovi pastiri koji su štovali čudovišnog kralja kao svoje božanstvo i bio bi buknuo pravi rat između njih i Rimljana, da pred razdraženo mnoštvo i samog Herkula ne stupi najstariji od njih, neki Evander koji je imao i proročke moći, pa pogledavši oko sebe progovori: "Slava tebi Herkule, Jupitrov sine, moja majka mi je još davno prorokovala da ćeš osobno uvećati broj besmrtnika i da će ti stoga biti uskoro podignuto svetište!"

To je izgovorio smirujući svoje podložnike, a onda su svi pastiri i Rimljani kleknuli pred Herkulom i zakleli se da će od tog trena pa sve do vječnosti braniti grad Rim i njegovog zaštitnika velikog besmrtnog heroja. Priredili su iste večeri veliku gozbu na kojoj je bilo i janjetine i kozletine iz Cacusova stada, ali i telaca i junica iz stada oslobođenih Rimljana. Ujutro je Herkul nastvio svoj put i nakon što je izvršio svih dvanaest zadaća, bio je umoren otrovom kojeg mu je ništa ne sluteći podmetnula njegova žena Deinara. Iako mrtav, zbog svojih je velikih djela bio primljen među besmrtnike te je tamo oženio Herinu kćer Hebu, jednu od Zeusovih peharnica. A Rimljani su svome zaštitniku u čast podigli hram i u njem mu za svetih dana prinosili na žrtvu stoku iz svojih stada, zahvalni za djelo koje je omogućilo Rimu da u budućnosti postane gospodar cijelog tada poznatog svijeta.

Ljetni odrezakOko 6 telećih odrezaka od buta s unutrašnje strane pospite sitno sjeckanim češnjakom, solju i paprom pa sve zajedno dobro istucite tako da češnjak i začini uđu u meso. Na svaki odrezak položite plošku pršuta pa preklopite odreske i vežite čačkalicom. Utisnite tada odrezak po odrezak dobro u krušne mrvice pa pecite u dubokoj masnoći s obje strane. Kad dobiju zlatnu boju izvadite na papir da upije masnoću, a onda služite odreske s povrćem, posute sjeckanim peršinom i pokapane limunom.

Okruglice od miješanog mesaOd mljevenih 1/3 kg janjetine od buta, 1/3 kg mekači od teletine te 5 dag pancete i 1 jaja umiješajte i oblikujte okruglice, polpete potom ih uvaljajte malo u brašno, a onda na zlatno prepecite na ulju. Izvadite iz tave i zajedno s trakama od 5 dag pršuta položite u umak koji ste dobili od 2 dl šalše od pomidora, 2 na trake rezane mrkve i 1 korijena od celera također izrezanog na tanke trake uz 3 klinčića. Pirjajte zajedno dok sve ne ugusti a polpete poprime okus umaka, pa posolite i popaprite, pustite da malo odstoji, pospite sjeckanim celerom te služite sa tjesteninom, pireom od krumpira ili rižom.

Vezane vijesti

Bakhovi razuzdani jelovnici

Bakhovi razuzdani jelovnici

Dioniza, vječno zanesenog Zeusova i Semelina sin, boga vina, u antičkoj su Grčkoj slavili razuzdanim svetkovinama, Dionizijama, i kraljevi i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika