Objavljeno u Nacionalu br. 669, 2008-09-08

Autor: Berislav Jelinić

Rat na HTV-u

Šprajcov pokušaj puča na Prisavlju

Dio novinara HTV-a predvođen Zoranom Šprajcom, Sanjom Mikleušević i Lelom Knežević prošli je tjedan na sastanku televizijskog ogranka Hrvatskog novinarskog društva otvoreno napao vodstvo televizije i Programsko vijeće u namjeri da izazovu krizu u tvrtki i sačuvaju svoje pozicije

Vođa Bune-Zorana Šprajca nadređeni su optužili da posljednjih mjeseci u Dnevniku neopravdano promovira Nadana VidoševićaVođa Bune-Zorana Šprajca nadređeni su optužili da posljednjih mjeseci u Dnevniku neopravdano promovira Nadana VidoševićaZoran Šprajc, novinar Hrvatske televizije, javnosti poznat ponajprije kao voditelj Dnevnika, pred tridesetak svjedoka optužio je prošli tjedan Vanju Sutlića, ravnatelja Hrvatske radiotelevizije, da je na svoju funkciju dospio trgovinom i kupovinom glasova Programskog vijeća HRT-a. Šprajc je pred istim svjedocima izrekao i da su se nakon Sutlićeva dolaska na tu funkciju počeli dramatično gomilati problemi na Hrvatskoj televiziji.

Zoran Šprajc je svojom izjavom zapravo optužio Vanju Sutlića da je na funkciju došao potkupljivanjem nekih članova Programskog vijeća HRT-a, koji su ga u svibnju 2007. u drugom krugu sa 8 od 10 glasova izabrali na tu funkciju. Vanja Sutlić izjavio je za Nacional da će sa Šprajcom po tom pitanju razgovarati preko suda. "Ako je ta izjava točna, Zoran Šprajc će se morati suočiti s pravnim posljedicama izrečene klevete. Kako će na to reagirati članovi Programskog vijeća HRT-a, pitajte njih", rekao je Sutlić.

Šprajcova optužba otvara i pitanje poštenja i kredibiliteta članova Programskog vijeća HRT-a. U Programskom vijeću HRT-a ima 11 članova. Čine ga Zdenko Ljevak, Hašim Bahtijari, Siniša Grgić, Darinka Janjanin, Suzana Jašić, Želimir Mesarić, Juraj Njavro, Đuro Popijač, Ilija Rkman, Marina Škrabalo i Anja Šovagović Despot.

Programsko vijeće HRT-a je uz ravnateljstvo i ravnatelja HRT-a zakonom definirano kao jedno od tri glavna tijela HRT-a. Ono zastupa i štiti interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem radijskog i televizijskog programa. Vijeće bira i razrješava Hrvatski sabor. Ono ima velike ovlasti, među ostalim, daje mišljenje o programskom usmjerenju radijskog i televizijskog programa, te daje mišljenje u postupku donošenja financijskog i poslovnog plana HRT-a.

Siniša Grgić dopredsjednik Programskog vijeća HRT-a, ovako je komentirao napad Zorana Šprajca: "Žalosno je da novinari, koji bi trebali prenositi vijesti, sve više sami postaju vijest i predmet rasprava u javnosti. Dio novinara na HTV-u očito više nema interes baviti se novinarskim poslom pa su počeli raditi vijesti od sebe samih. U poslovnom svijetu je nedopustivo da zaposlenici jednog medija raspravljaju preko drugog medija o prirodi i sadržaju svoga posla sa svojim pretpostavljenima. Prema mom mišljenju, Vijeće HRT-a treba raspravljati isključivo o postupcima Ravnateljstva HRT-a, a u sređivanju stanja u kući oni će imati i moju podršku. Neka Ravnateljstvo HRT-a samo razmisli i odluči kako će rješavati svoje zadaće, a Vijeće HRT-a nastupa tek nakon što oni nešto učine."

Šprajc je optužbu izrekao na sastanku ogranka članova Hrvatskog novinarskog društva koji se održao u zgradi HRT-a na Prisavlju u Zagrebu, gdje se više od dva sata raspravljalo o nekim, navodno, spornim situacijama na Hrvatskoj televiziji iz domene radnog prava. Zoran Šprajc je na tom sastanku kritički govorio o stanju na Hrvatskoj televiziji, te je u jednom trenutku rekao da su se svi problemi o kojima se na tom sastanku pričalo zapravo počeli događati nakon što su neke osobe trgovinom i kupovinom glasova dospjele na čelo Hrvatske radiotelevizije. Šprajc je to izgovorio usred rasprave u kojoj su se još našli Dražen Majić, pomoćnik Hloverke Novak-Srzić, glavne urednice informativnog programa na Hrvatskoj televiziji, te novinarka Sanja Mikleušević.


Majić je tijekom te svađe odgovarao na neke primjedbe Sanje Mikleušević, koja ga je optužila za, po njezinu viđenju,Prozvani ravnatelj Vanja Sutlić namjerava tužiti Šprajca koji ga je optužio da je korumpirao Programsko vijeće HRT-aProzvani ravnatelj Vanja Sutlić namjerava tužiti Šprajca koji ga je optužio da je korumpirao Programsko vijeće HRT-a neprimjeren utjecaj na uređivanje informativnih emisija. Majić joj je argumentirano uzvratio i demantirao njene optužbe, a potom je Šprajc počeo govoriti što on misli o problemima na Hrvatskoj televiziji, spominjući trgovinu i kupovinu glasova. Dražen Majić upitao je Zorana Šprajca zašto se nije konkretno izjasnio na koga je mislio kada je govorio da su neke osobe trgovinom i kupovinom glasova dospjele na čelo HRT-a. Šprajc mu je tada odgovorio da je mislio na Vanju Sutlića, aktualnog ravnatelja HRT-a. Osobe koje su dobro upućene u to što se proteklih dana događalo na Hrvatskoj televiziji tvrde da taj otvoreni napad Zorana Šprajca na Vanju Sutlića nije bio spontani ispad i nije nastao samo kao rezultat Šprajcove nepromišljenosti. Tvrdi se da je Šprajcov napad odraz ambicije jednog dijela uposlenika Hrvatske televizije da proizvedu veliku krizu funkcioniranja Hrvatske radiotelevizije i pripreme teren za svojevrstan puč koristeći za te napade televizijski ogranak Hrvatskog novinarskog društva.

Televizijski ogranak Hrvatskog novinarskog društva zapravo se pokušava iskoristiti kao polugu paralelne vlasti na Hrvatskoj televiziji, koja bi za početak trebala ojačati pozicije nekih urednika, novinara i voditelja, koji se na početku nove televizijske sezone smatraju zapostavljenima. Među tim osobama nalaze se Zoran Šprajc, Sanja Mikleušević i Lela Knežević. Jednim dijelom u pozadini te priče nalazi se borba za očuvanje pozicija i privilegija, a ponajprije koeficijenata po kojima se izračunava visina plaće.

Programsko vijeće HRT-a također se našlo na udaru revoltiranog Šprajca; na slici članovi Vijeća Hašim Bahtijari i Darinka Janjanin te Blago Markota, ravnatelj Hrvatske televizijeProgramsko vijeće HRT-a također se našlo na udaru revoltiranog Šprajca; na slici članovi Vijeća Hašim Bahtijari i Darinka Janjanin te Blago Markota, ravnatelj Hrvatske televizijeOsim toga, moguće je da Zoran Šprajc takvim svojim istupom počinje graditi poziciju s koje bi, ako se za to u budućnosti ostvare neki politički preduvjeti, preuzeo čak i neku od vodećih funkcija na Hrvatskoj televiziji. Moguće je da Šprajc računa da bi mogao napredovati ako bi Nadan Vidošević, volonterski predsjednik Hrvatske gospodarske komore i predsjednik uprave Kraša, postao novi predsjednik Hrvatske, nakon što istekne mandat predsjedniku Stipi Mesiću. Šprajc se već našao u problemima jer su njegovi nadređeni počeli sumnjati da je tijekom posljednjih mjeseci uređujući Dnevnik radio u korist promocije političkih ambicija Nadana Vidoševića. Zoran Šprajc nije htio za Nacional komentirati ono što je prošli tjedan izgovorio na spornom sastanku. Rekao je da mu nije javno dopušteno o tomu govoriti, da je o tomu govorio ondje gdje je smio, te da si ne želi stvarati dodatne probleme.

Na sastanku na kojem je Šprajc iznio optužbe protiv Vanje Sutlića nezadovoljni novinari zatražili su hitan sastanak s ravnateljstvom Hrvatske radiotelevizije, a ako se njihovim zahtjevima ne udovolji zaprijetili su da će zatražiti od Programskog vijeća HRT-a da ih u srijedu kao članove Sindikata novinara i Hrvatskog novinarskog društva primi na svoju iduću sjednicu. Ondje bi valjda trebali nastaviti pritisak na vodstvo kuće.

Treba napomenuti da je na tom sastanku bilo možda 25 novinara članova HND-a, nekoliko kamermana i tehničkog osoblja, da HND na HRT-u ima više stotina članova, te da sastanku nisu željeli prisustvovati brojni poznati novinari HTV-a, uključujući i Mislava Bagu, koji je odnedavna visokopozicioniran i unutar Hrvatskog novinarskog društva. Na spornom sastanku prisutni su zaključili da na HTV-u vlada bezvlašće, da se neki novinari i urednici maltretiraju, da ne postoje jasni kriteriji za imenovanja ne neke funkcije, te da nedostaje pravih autoriteta. Te su teze pokušali argumentirati raspravom o tri nedavna slučaja. Zaključilo se da se novinari i urednici maltretiraju zato što se promijenio urednički sastav emisije Hrvatska uživo, odnosno zato što tu emisiju više neće uređivati Sanja Mikleušević i Lela Knežević. Njih su dvije odmah nakon što su doznale za tu odluku počele vršiti razne pritiske na svoje nadređene, uglavnom preko novina, što šteti ugledu Hrvatske televizije. Moguće je da su Sanji Mikleušević namijenili u novoj sezoni neke druge izazove i zato što je ona prošle godine u emisiji Hrvatska uživo otvarala i neke teme koje su primjerenije drugim emisijama. Zamjera joj se i to što je vršila pritisak i inzistirala da HTV napravi intervju s bjeguncem Vladimirom Zagorcem s kojim je navodno u prijateljskim odnosima. Taj se njihov odnos mogao nazrijeti i kroz neke HTV-ove nedovoljno provjerene vijesti vezane uz Vladimira Zagorca, koje su objavljene tako da su više koristile odbjeglome generalu nego interesu informiranja hrvatske javnosti.

Osobe bliske vrhu HTV-a tvrde da priče o nepostojanju kriterija za imenovanje na neke funkcije nisu posve bez uporišta.Dijana Čuljak Šelebaj našla se na udaru kolega jer je suvlasnica tvrtke koja je producirala emisije za konkurentsku Novu TVDijana Čuljak Šelebaj našla se na udaru kolega jer je suvlasnica tvrtke koja je producirala emisije za konkurentsku Novu TV Međutim, kao primjer koji to potvrđuje, navode upravo slučaj Lele Knežević, koja je svojedobno do svoje uredničke pozicije napredovala s mjesta tajnice Branimira Bilića. Danas se upravo Lela Knežević žali da ne postoje kriteriji po kojima se na nacionalnoj televiziji napreduje, a zaboravlja da ustrajanjem na toj temi zapravo sebi radi medvjeđu uslugu.

Zoran Šprajc je više od sat vremena na spornom sastanku ogranka HND-a mirno slušao što se govorilo, a potom je uzeo riječ i počeo monolog koji je vrhunac imao u tvrdnji da je Vanja Sutlić trgovinom i kupovinom glasova dospio na čelo HRT-a. Šprajc je tijekom svađe s Draženom Majićem pred svjedocima izgovorio i neke ružne i nepristojne rečenice kojima je potvrdio da Sanja Mikleušević nije profesionalno obrađivala neke teme u emisiji Hrvatska uživo. Vidjelo se na tom sastanku da je Šprajc teško prihvatio poteze svojih nadređenih, koji su mu smanjili dotadašnji utjecaj. Šprajc je prvo početkom ljeta dobio zabranu da piše blog za HT, zbog čega je ostao bez 7 tisuća kuna dodatnog honorara mjesečno. Prije nekoliko dana Šprajc se sam stavio u još jednu neugodnu situaciju. Vodstvo HTV-a bilo je nekoliko puta upozoreno na neprimjereno favoriziranje Nadana Vidoševića u Dnevnicima HTV-a, koje je uređivao Zoran Šprajc. Prije nekoliko dana Šprajc je pretjerao, kada je Dnevnik koji je uređivao počeo s gotovo osmominutnim intervjuom s volonterskim predsjednikom Hrvatske gospodarske komore i predsjednikom uprave Kraša, koji je pričao o ekonomskoj krizi. Sumnja se da Šprajc daje Vidoševiću veći medijski prostor nego on zaslužuje, dijelom i zato što često putuje na razna radna putovanja koja Hrvatska gospodarska komora organizira o svom trošku za novinare.

DRAŽEN MAJIĆ, zamjenik urednice informativnog programa Hloverke Novak-Srzić, osobno se suočio s napadima nezadovoljnih novinaraDRAŽEN MAJIĆ, zamjenik urednice informativnog programa Hloverke Novak-Srzić, osobno se suočio s napadima nezadovoljnih novinaraNa HTV-u se sumnja da nekim svojim uredničkim odlukama Šprajc radi u korist Vidoševićeve medijske promocije. Primjerice, Zoran Šprajc je na trošak Hrvatske gospodarske komore početkom listopada 2007. devet dana boravio u New Yorku i SAD, te izbivao s posla. Nakon toga, Nadan Vidošević se u više navrata tijekom 2008. pojavljivao u Dnevnicima koje je Šprajc uređivao. Melinda Kurilj i Zoran Šprajc uređivali su 12. travnja Dnevnik u komu su emitirali prilog o mogućim kandidatima za predsjednika Hrvatske. Da se prilog koji su njih dvoje naručili mogao i izbjeći potvrđuje i ono što su novinarima koji su ga radili rekli u HDZ-u. Prilog je počeo ovim tekstom: “U najvećoj stranci tema predsjedničkih izbora ove se godine neće ni otvoriti. Tvrde, nešto što će se događati tek za godinu i pol u ovom trenutku čisto je zamaranje javnosti.” Potom je preneseno stajalište HDZ-a da o tomu još nisu razmišljali, razgovarali, niti će to ove godine činiti. Zatim je u prilogu napravljen razgovor s Nadanom Vidoševićem, čija je izjava u prilogu puštena ispred nekih drugih utjecajnijih političara.

Potom su 19. lipnja 2008. Zoran Šprajc i Stipe Alfier napravili prilog o tomu treba li Hrvatska uvoziti radnu snagu. Prilog su najavili pozivajući se na izjavu Nadana Vidoševića, koji je “nedavno podigao podosta prašine izjavom kako bi Hrvatska trebala uvesti oko milijun stranih radnika”. Zatim su 4. srpnja 2008. Šprajc i Alfier kao urednici u Dnevnik uvrstili rezultate ispitivanja rejtinga hrvatskih političkih stranka, ali se govorilo i o popularnosti potencijalnih predsjedničkih kandidata. Šprajc je tada pročitao i sljedeće: “Najviše je odmaknuo Nadan Vidošević koji bilježi 17,6 posto glasova i koji je prema anketi podjednako prihvatljiv biračima i lijevih i desnih stranaka.” Sumnju da Šprajc radi u korist Vidoševićeve medijske promocije potaknuo je još jedan Dnevnik koji je Šprajc uređivao.

U vrijeme kada su se razišli interesi zagrebačkih gradskih vlasti i tvrtke Kraš, kojoj je Vidošević na čelu, u Dnevniku se kao glavna najavna vijest uoči početka emitiranja pročitala sljedeća rečenica: “Zbog sumnjive zamjene zemljišta Milan Bandić pod istragom Uskoka.” Šprajc je ovako najavio prilog koji se poslije u Dnevniku emitirao: “Nova zagrebačka vruća tema zove se - Krašograd. To je, naime, trebalo biti ime velikoga dječjeg zabavnog parka, hrvatskog Gardalanda, od kojeg, vjerojatno, neće biti ništa. Barem ne na zagrebačkim Ravnicama, uz tvornicu Kraš, jer je grad Zagreb, pod čudnim okolnostima, tu lokaciju mijenjao za sličnu, ali znatno manje vrijednosti, u Sesvetskom Kraljevcu. Umjesto Krašograda, na Ravnicama će niknuti trgovački centar. Ali i u ovoj priči ima djece. Milan Bandić zemljište je mijenjao s dvoje poduzetnika koji su gotovo klinci. Pa se za tu njegovu bajku zainteresirao i Uskok.”

Činjenica je da se radilo o temi koja je izuzetno zanimljiva javnosti. No, isto tako je i činjenica da do danas nema nikakve službene potvrde da se Milan Bandić nalazi na meti Uskoka. Nadležna državna tijela ispituju taj slučaj, za njega bi mogle biti odgovorne zagrebačke gradske vlasti, ali su taj posao realizirale osobe koje su za njega bile nadležne, a ne neposredno Bandić. Da bi se Uskok bavio Bandićem njega netko tko je sudjelovao u toj spornoj zamjeni zemljišta mora prozvati i optužiti za eventualne nezakonitosti. Možda se to do danas već i dogodilo, ali to sigurno nije bio slučaj u vrijeme kada se emitirao prilog u Dnevniku koji je uređivao Šprajc. Tako je Šprajc otvorio prostor za sumnju da se obrušio na Milana Bandića istog trenutka kada su gradske vlasti povukle potez koji je bio suprotan poslovnim interesima tvrtke kojoj je Vidošević na čelu.

Nakon spornih situacija s Nadanom Vidoševićem, odnedavna se pri vodstvu HTV-a istražuju još neki slučajevi za koje se sumnja da je Šprajc u njima mogao biti u sukobu interesa. Razmišlja se i o tomu je li primjereno da Šprajc i još neki urednici i dalje nastave odlaziti na sponzorska putovanja poznatih tvrtki. Primjerice, HT je u više navrata častila urednike HTV-a, ali i drugih medija čarter letovima, smještajem i kartama za neke sportske događaje. Odlazak na takva putovanja možda nije diskutabilan urednicima privatnih medija, ali je pitanje je li to primjereno urednicima javne televizije.

Šprajc je prije nekoliko tjedana zaradio i jednotjednu suspenziju zbog svađe s Hloverkom Novak-Srzić. HloverkaBago se ogradio-Mislav Bago, kao i većina članova HND-a, nije prisustvovao spornom sastanku ogranka, što su neki protumačili kao ograđivanje od ŠprajcaBago se ogradio-Mislav Bago, kao i većina članova HND-a, nije prisustvovao spornom sastanku ogranka, što su neki protumačili kao ograđivanje od Šprajca Novak-Srzić zamjerila mu je što je kao prvu vijest u jednom Dnevniku koji je uređivao, objavio kritički prilog o ugovoru vezanom za NATO, što su ga naši političari potpisali dan prije dolaska američkog predsjednika Georgea Busha u Zagreb, a odnosi se na poseban status američkih postrojbi u Hrvatskoj. Šprajc je tom prilikom rekao da je Aleksandar Stanković u pravu, jer se u Dnevniku doista ništa ne može objaviti bez blagoslova Vlade. Navodno je tom prilikom rekao Hloverki Novak-Srzić i da je glupa, pa joj se kasnije ispričao. Ipak, zaradio je jednotjednu suspenziju. Nakon svega što se nedavno dogodilo, upitno je i hoće li Šprajcu vodstvo HTV-a produljiti posebni ugovor, koji mu za koji mjesec istječe, a po kojem zarađuje više od 20 tisuća kuna mjesečno. Šprajc se možda i zato zalagao da što češće vodi Dnevnik, jer ako je manje na ekranu, može se postaviti i pitanje vrijedi li doista njegov rad onoliko koliko je plaćen.

U ponedjeljak se održao traženi sastanak novinara s vodstvom HRT-a. Hloverka Novak-Srzić dosta se smireno obratila prisutnima i obrazložila svoje poteze. Rekla je Šprajcu da se on svojim primjedbama zapravo bori za svoju minutažu na ekranu, te da to može eventualno biti tema njihova sastanka nasamo. Odgovorila je i na primjedbe o nepostojanju kriterija pri zapošljavanju. Misleći najvjerojatnije na Lelu Knežević, rekla je da oni koji govore o toj temi trebaju znati da su neke osobe do uredničkih funkcija došle s tajničkih poslova, a da pritom nemaju završen fakultet. Napetosti na HRT-u mogle bi dodatno porasti nakon sastanka Programskog vijeća HRT-a koji bi se trebao održati u srijedu.

Ugovor - razlog odlaska?Na prošlotjednom spornom sastanku televizijskog ogranka Hrvatskog novinarskog društva govorilo se i o imenovanju Vedrana Kukavice na mjesto urednika gospodarstvenih vijesti pri Informativnom programu HTV-a. Kukavici predbacuju sukob interesa zbog članstva u Nadzornom odboru Sunčanog Hvara. Potom se na sastanku pričalo o odlascima Danka Družijanića i Nensi Blažević, uz tvrdnje kako i ti odlasci pokazuju da je stanje na HTV-u sve lošije.
Ni Nensi Blažević ni Danko Družijanić nisu prilikom odlaska negativno govorili o stanju na HTV-u, iako je poznato da je Družijanić bio nezadovoljan što više nije bio urednik i voditelj Dnevnika. Moguće je da je Družijanić odlučio otići dijelom i zbog toga što mu je uskoro istjecao posebni ugovor o plaći, po kojem je zarađivao više od 20 tisuća kuna, a nije bilo jamstava da će taj ugovor moći produžiti.

Vezane vijesti

HRT je već godinama u krizi

HRT je već godinama u krizi

HRT se već godinama nalazi u upravljačkoj, financijskoj i programskoj krizi te stoga treba mijenjati važeći zakon kako bi se raspodijelile ovlasti… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika