Objavljeno u Nacionalu br. 673, 2008-10-05

Autor: Maroje Mihovilović

Ugrožene ambicije Moskve

Ruski imperij prva žrtva krize

Globalna financijska kriza izazvana potresom američkog bankarskog tržišta najteže se odrazila na Rusiju: dogodilo se to jer je ruska ekonomija već bila poljuljana skupim ratom u Gruziji, rasipnim načinom života ruskih oligarha i proizvoljnim udarima na strane investitore

Vladimir PutinVladimir PutinPrije nekoliko dana drugi put u samo dva tjedna ruske su financijske vlasti morale prekinuti trgovanje na dvije moskovske burze zbog opasnosti da bi i jedna i druga mogle doživjeti kolaps. Bilo je to dan nakon što je američki Predstavnički dom pri prvom glasovanju odbio podržati plan američke vlade da se novčanom injekcijom od 700 milijardi dolara stabilizira američko financijsko tržište. Taj je događaj izazvao pad od 777 indeksnih poena na Newyorškoj burzi, što je oko sedam posto vrijednosti te burze, te padove na svim drugim većim burzama diljem svijeta, ali nije nigdje tako ugrozio burzovno poslovanje, pa tako i cjelokupnu stabilnost lokalne ekonomije, kao što je to bilo u Moskvi. Trgovanje na moskovskim burzama bilo je prekinuto sve dok se stanje nije stabiliziralo, pa je tako izbjegnuto da vrijednosti dionica odviše padnu.

Da je kriza na ruskom financijskom tržištu vrlo osjetljiva vidi se po još jednom detalju - intervenirao je i sam najmoćniji čovjek Rusije, premijer Vladimir Putin. On je dao izjavu u kojoj je za sve financijske nevolje svijeta, pa tako i Rusije, optužio Amerikance: “Sve što se sada događa u ekonomskoj i financijskoj sferi započelo je u Sjedinjenim Državama. To je stvarna kriza s kojom se sada svi mi suočavamo.” Osvrnuvši se na neuspjeh pri prvom glasovanju o planu spašavanja američkog financijskog tržišta u američkom Kongresu, Putin je potom izravno optužio sam američki politički vrh za te nevolje: “A ono što je stvarno žalosno jest nesposobnost da se donesu odgovarajuće odluke. Nije riječ samo o neodgovornosti pojedinaca, nego o neodgovornosti cijelog sustava koji ima pretenzije da bude svjetski vođa.”

Aleksej Kudrin, na snimci s predsjednikom MedvjedevomAleksej Kudrin, na snimci s predsjednikom MedvjedevomNeki ekonomisti s čuđenjem su pratili posljednje događaje na moskovskim burzama, ali i nervozu u cjelokupnom ruskom poslovnom svijetu posljednjih tjedana, nakon što se svjetska financijska kriza zaoštrila. Mnogima je to bilo čudno zato što se u ruskoj privredi u posljednje vrijeme govorilo kao o najdinamičnijoj privredi, koja najbrže raste, te koja je jako čvrsta, s velikom budućnošću, pa stoga i vrlo atraktivna za inozemne investitore. No sad se odjednom vidi da cijela ta konstrukcija nije baš tako solidna kao što se činilo. Da ruska ekonomija teško podnosi svjetsku financijsku krizu vidjelo se prvi put sredinom rujna, kad su se u teškoćama našle prve američke investicijske banke, kad je sadašnja kriza prvi put na svjetskim burzama izražena većim padom vrijednosti dionica, te kad je prvi put najavljeno da će možda biti teškoća s međunarodnom bankovnom suradnjom. Od svih burzovnih centara na svijetu taj prvi znak krize najteže su - na opće iznenađenje - podnijele obje moskovske burze, i RTS koji trguje u dolarskim vrijednostima i Micex koji trguje u rubljama. Obje burze su u srijedu 17. rujna predvečer zatvorene te je na njima prekinuto trgovanje, i to zbog dramatičnog pada vrijednosti dionica na njima, pada kakav nije zabilježen ni na jednoj drugoj burzi na svijetu, osim na newyorškom Wall Streetu. RTS indeks pao je u kratkom roku za 6,4 posto, a Micex za 4,7 posto s naglom tendencijom daljnjeg pada, pa je ruska vlada zaključila da mora spasiti obje burze od većeg kolapsa prekidom daljnjeg trgovanja. U tom trgovanju dionicama posebno su na udaru bile vodeće ruske banke, čija je vrijednost dionica najviše pala, pa je zaprijetio opći kolaps ruskog bankarskog sektora. Tako je vrijednost dionica državne banke VTB pala za 15,7 posto, a banke Sherbank za gotovo deset posto.


Igor ZjuzinIgor ZjuzinRuska vlada nije tada intervenirala samo ovom hitnom suspenzijom burzovnog trgovanja, zamijetivši da investitore počinje hvatati panika, nego je, da stabilizira tržište, odlučila da trima najvećim moskovskim bankama da golemu novčanu injekciju, kako bi ne samo pospješila njihovo poslovanje i riješila novonastali problem likvidnosti, nego i kako bi vratila povjerenje u te banke. Riječ je o financijskoj injekciji od čak 45 milijardi dolara, koja je raspoređena u tri banke - Sherbank, VTB i Gazprombank. Vlada je obznanila da pomoć daje samo tim trima najvećim bankama, jer od njih očekuje da na bankarskom tržištu stabiliziraju manje banke. Poduzete su još neke mjere da se olakša stanje u bankarskom sektoru, pa su smanjene obavezne rezerve. Ruski ministar financija Aleksej Kudrin, koji je obznanio da će vlada i dalje pratiti kretanja na burzi i u bankarskom sektoru, te intervenirati ako treba, umirivao je investitore da je ruska ekonomija zdrava i da će prebroditi sadašnju krizu.

Mnogi su već tada bili iznenađeni što je od svih burza na svijetu prva koja se našla u tako ozbiljnim teškoćama upravo ona u Moskvi, a to je pokazalo da uvjeravanja ministra Kudrina i nisu bila tako uvjerljiva. Nekoliko ekonomskih stručnjaka odmah je ustvrdilo da se ne čude onom što se dogodilo, da je bilo dosta naznaka i prije da bi se takvo što moglo dogoditi, te da sadašnje teškoće ruskog financijskog sektora, burze, ali i cijele ekonomije nisu toliko posljedica onoga što se događa u SAD-u, nego više drugih događanja. Riječ je o kombinaciji više faktora, među kojima su i politička nesigurnost izazvana ratom u Gruziji, nagli pad cijena energenata, ali i neki potezi ruskih vlasti prema stranim investitorima. Sporni su i neki unutrašnji ruski obračuni na ekonomskoj sceni, koji su uzdrmali pojedine velike ruske kompanije, na primjer napad premijera Putina na metaluršku kompaniju Mečelj, čija je vrijednost dionica nakon tog napada pala za 20 posto. Ima više znakova dublje nestabilnosti.

BrokerBrokerOvo što se sada događa na ruskom financijskom tržištu, pa i u ruskoj ekonomiji u cjelini, nije povezano samo s američkom financijskom krizom, nego je sve to počelo mnogo prije. Od svibnja, kad su vrijednosti moskovskih burza bile na vrhuncu, pa do danas te su vrijednosti pale za 50 posto, drugim riječima, vrijednost burze se prepolovila s daljnjom tendencijom pada, koju je sadašnja situacija samo potencirala. Donedavno su se - rekli smo - spominjala tri glavna razloga za taj pad vrijednosti dionica. Kao prvo, upozoravalo se na veliki pritisak ruskih vlasti na neke zapadne kompanije u energetskom sektoru koje su djelovale u Rusiji, a koje su ruske vlasti tim potezima htjele izbaciti iz Rusije. To je jako loše djelovalo na zapadne investitore pa su dosad jako velike strane investicije počele sahnuti.

Drugi značajan faktor bio je rat u Gruziji, jer je rusko agresivno ponašanje u Gruziji uzdrmalo dosadašnju nadu stranih investitora da Rusija u duljem razdoblju neće biti umiješana u međunarodne konflikte. Treći ključan faktor bio je pad cijena nafte, a i cijena drugih energenata. Upravo na visokoj cijeni energenata Rusija je dosad jako zarađivala, a ti su energenti danas najvažnija ruska izvozna roba, na čijem se izvozu temelji cijeli uspjeh ruske ekonomije. Cijena nafte je u nekoliko mjeseci pala za više od trećine. Neki zapadni financijski stručnjaci tvrde da je američka financijska kriza tek bila povod za kolaps moskovskih burza, ali ona nije pravi uzrok sadašnjih ruskih financijskih teškoća, jer su one bile vidljive već i prijašnjih tjedana. Prema tvrdnjama nekih analitičara ruskog financijskog tržišta, koje citira londonski dnevnik Guardian od 8. kolovoza, kad je počeo rat u Gruziji, inozemni investitori iz Rusije su izvukli najmanje 19 milijardi dolara investicija, što je znatan udar na funkcioniranje ruske ekonomije izazvan uvelike ruskom agresivnom politikom na Kavkazu. Uz to, istodobno se nastavlja pad cijena nafte, koja je sa 147 dolara po barelu, prije nekoliko mjeseci, sada pala ispod 95 dolara. To je također udar za rusku privredu. Sada je stigao i novi udar, američka financijska kriza. Rusija se u posljednje vrijeme ekonomski razvijala koristeći se prije svega prihodima temeljenima na visokim cijenama energenata, no za funkcioniranje brzo rastuće ruske privrede bilo je važno i izravno investiranje u ruske kompanije, što su osiguravale i inozemne banke i investitori, ali i ruske banke.

Rat u GruzijiRat u GruzijiTo je bilo moguće samo u uvjetima međubankarske suradnje, potpune međunarodne likvidnosti i dobrog funkcioniranja međubankarskih kredita. Opće je uvjerenje financijskih analitičara da su inozemni investitori već prije nekoliko mjeseci počeli gubiti povjerenje u rusko financijsko tržište, jer procjenjuju da bi političke napetosti i pad vrijednosti energenata mogli utjecati na profite tih investicija u Rusiji. Ruski sedmogodišnji ekonomski procvat možda se bliži kraju, a taj kraj bi bijeg investicija mogao samo ubrzati. Zbog opće krize na svjetskom tržištu kapitala manje će novca odlaziti u Rusiju, ona neće više biti sigurno i atraktivno mjesto za stvaranje profita, pa tako jedna nepovoljna tendencija potiče drugu.

Zanimljivo je pri svemu tome da Rusija ima problema i s vlastitim velikim investitorima, bogatašima, tzv. oligarsima, koji su se našli na udaru kritika zbog nepatriotskog ponašanja. Ruska vlada sve je kritičnija prema njihovu ponašanju na tržištu kapitala, jer mnogi od njih svoj novac, stečen u Rusiji, ne reinvestiraju u Rusiju, nego ga trate po svijetu, ne samo ulažući u profitabilne poslove u inozemstvu, nego i za kupovanje vila na Azurnoj obali, jahti na Sredozemlju, za školovanje djece u Švicarskoj ili kupovanje nogometnih klubova u Britaniji i drugdje, za provode u prijestolnicama zapadnih zemalja, koje mnogi u Rusiji smatraju ruskim suparnicima, čak i neprijateljima. Kritike na njihov račun sve su češće i u ruskim medijima.

Sada je američka financijska kriza sve to razotkrila pa je i to izazvalo ovu dodatnu nervozu. Ruska je država stoga smjesta reagirala pa je Putin obznanio da će ona izravno ubaciti milijarde rubalja na financijsko tržište, kako bi ga stabilizirala. Ovih dana najavljeno je da će kao hitnu mjeru sanacije ruskog financijskog tržišta - ruska središnja banka davati velikim ruskim privatnim bankama šestomjesečne kredite po potrebi, bez dosadašnjih nužnih garancija. Zasad je identificirano 28 banaka koje bi mogle dobiti dio tog novca. Riječ je o dijelu ogromnog plana - vrijednog 180 milijardi dolara - kojim će vlada preko centralne banke u duljem razdoblju nastojati stabilizirati privredu davanjem kredita, smanjivanjem poreza te otkupljivanjem za državu udjela u pojedinim privatnim financijskim institucijama. Niz ekonomskih stručnjaka u Rusiji i izvan nje tvrdi da se preuveličavaju aktualni ruski ekonomski problemi. Oni smatraju da je Rusija možda ipak jedna od najspremnijih zemalja na svijetu da sadašnju globalnu krizu brzo i efikasno prebrodi. Ona ima goleme devizne rezerve od gotovo 600 milijardi dolara, kojima može intervenirati u svom financijskom sektoru. Uz to - unatoč padu cijena nafte - energenti će biti dugoročno siguran izvor prihoda za Rusiju, neovisno o opasnosti da se opće prilike na svjetskom financijskom tržištu pogoršaju. Ruski predsjednik Dmitrij Medvjedev našao je za potrebno da prokomentira najnoviju situaciju, te je utvrdio da je prema njegovim saznanjima ono što se dogodilo na moskovskoj burzi i u ruskom financijskom sektoru ipak najviše posljedica američke financijske krize, a tek 20 posto možda i posljedica rata u Gruziji.

Sve te sada odjednom otkrivene ruske financijske i ekonomske nevolje izazivaju vrlo raznolike reakcije u SAD-u i drugim zapadnim zemljama. S jedne strane bojazan zapadnih banaka i kompanija koje su - u želji da brzo zarade - investirale veliki novac u Rusiju, da će im taj novac možda propasti, u najmanju ruku da će profit stizati sporije nego što se procjenjivalo. No, s druge strane, izazivaju zadovoljstvo u političkim krugovima, gdje se procjenjuje da ovaj udar na rusku ekonomiju može utjecati i na rusku vanjsku politiku. Pokazuje se da Rusija mnogo više ovisi o Zapadu u ekonomskom smislu nego što se to dosad procjenjivalo te da značajniji poremećaji u odnosima Rusije i Zapada mogu imati teške posljedice za njenu privredu, a tako i za njenu snagu. To pak navodi na zaključak da će u ruskom vrhu shvatiti da kvarenje odnosa sa Zapadom Rusiji može donijeti probleme, pa će Rusija ipak biti umjerenija u vanjskopolitičkim koracima.

Pad Micexa i RTS-a

Ruske burze najlošije su od svih svjetskih reagirale 17. rujna na američku najavu potencijalnih problema u međunarodnoj bankarskoj suradnji. Moskovska burza Micex naglo je pala za 4,7 posto, a RTS za 6,4 posto. Trgovanje na obje burze odmah je zaustavljeno.

Investitori u strahu

Strani se investitori boje da bi rusko ratoborno ponašanje moglo dovesti do sankcija protiv Rusije ili općeg slabljenja ekonomskih odnosa sa Zapadom, a tada bi njihove investicije u Rusiju mogle biti ugrožene.
Investitore brine i mogućnost da ih ruske vlasti istjeraju iz zemlje. Najpoznatiji je slučaj britanske naftne kompanije BP, koja je raznim potezima ruskih vlasti istisnuta iz velikih poslova, što je izazvalo zabrinutost drugih velikih kompanija koje u Rusiji djeluju u tom sektoru

Vezane vijesti

Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište

Hrvatski gospodarstvenici u pohodu na rusko tržište

Iako je od početka devedesetih Hrvatska s Rusijom potpisala 30-ak međudržavnih ugovora o raznim oblicima suradnje – od gospodarske do obrazovanja i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika