ZA STROGE GRANICE Javier Solana, povjerenik zaHrvatska primjena Schengenskog sporazuma mogla bi predstavljati jedan od najtežih dijelova pregovaračkog procesa između hrvatske vlade i Europske unije premda se o tome u Hrvatskoj malo ili gotovo ništa ne govori. Hrvatska će se suočiti s višestrukim problemima i to sigurnosnim, financijskim i političkim koji bi mogao prije svega redefinirati dosadašnju poziciju Hrvatske spram Bosne i Hercegovine, te donekle Srbije. Riječ je o mjerama koje nalaže tzv. Schengenski sporazum, a koje podrazumijevaju slobodan promet ljudi i robe unutar granica zemalja Unije, ali i strogi nadzor granica sa zemljama koje nisu članice EU.

Kad Hrvatska uđe u EU morat će uvesti vize državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije. Neće biti više “mekih graničnih prijelaza”, osobito onih sličnim graničnom prijelazu kod Neuma. Osobito veliki pritisak EU očekuje se na Hrvatsku zbog dvojnog državljanstva osoba, većinom Hrvata, nastanjenih u Bosni i Hercegovini. Da će pritisak rasti kako se Hrvatska bude približavala punopravnom članstvu EU najbolje pokazuje odredba Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine. U članku 17 stoji da će državljanstvo Bosne i Hercegovine izgubiti svi oni koji dobiju državljanstvo neke druge zemlje, osim ako to nije regulirano bilateralnim sporazumom. U praksi to znači, ako bosanskohercegovački Hrvati žele zadržati hrvatsko državljanstvo kako bi nesmetano putovali po Europi bez viza kad Hrvatska postane punopravna članica EU, morat će se odreći državljanstva BiH, dakle u BiH će postati stranci koji mogu izgubiti posao, stalna primanja, socijalnu i zdravstvenu zaštitu i slično.

---

Naravno, postoji mogućnost bilateralnog sporazuma s Hrvatskom, ali ne ovisi to o Hrvatskoj u tom trenutku već o stajalištima Europske komisije spram tog pitanja. Ako EU zauzme stajalište da zbog sigurnosnih ili političkih razloga ne može biti kompromisa oko dvojnog državljanstva i da Hrvatska ne može inzistirati na tomu, jer je to stav EU i uvjet hrvatskog ulaska u EU, hrvatska vlada sigurno neće inzistirati na bilateralnom sporazumu s BiH. U veljači ove godine tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić zatražio je od visokog predstavnika za BiH Miroslava Lajčaka da iskoristi ovlasti i ukine spornu odredbu Zakona o državljanstvu BiH zbog koje bi brojni građani s dvojnim državljanstvom mogli ostati bez bosanskohercegovačkog pasoša.

Prema tomu, postoji velika zabrinutost u Bosni i Hercegovini kad je riječ u uvođenju viza svim njezinim građanima. Kad bi se i moglo bilateralnim sporazumom urediti takvo nešto uz dopuštenje EU, odnosno da samo hrvatski državljani koji imaju istovremeno i državljanstvo BiH, te Srbije, Crne Gore ili Makedonije, mogu putovati bez viza u EU, zasigurno bi došlo do velikih političkih napetosti unutar etničkih zajednica, jer bi ostali pripadnici drugih naroda u tim državama zapravo bili diskriminirani. I ne samo to, Hrvatska bi bila prozvana od susjeda da nije za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu što bi bila teška politička optužba.

Nadalje, na temelju kriterija EU, svaki kilometar graničnog teritorija mora stalno biti pokriven jednim policajcem. Hrvatskoj graničnoj policiji u ovom trenutku nedostaje čak 2000 policijskih službenika, trenutačno se sva tehnička sredstva za potrebe granične policije nabavljaju iz donacija ili kroz CARDS i PHARE program EU dok hrvatska država u tom pogledu čini vrlo malo ili gotovo ništa barem kad je riječ o opremanju granične policije iz vlastitih financijskih sredstava. Hrvatska mora izravno ili neizravno uložiti milijardu i dvjesto milijuna eura kako bi u potpunosti primijenila Schengenski sporazum na granicama prema istoku. Srećom, financiranje projekta schengenskog režima na istočnim hrvatskim granicama zapravo je kombinacija financiranja iz fondova EU i domaćeg novca, ali je posve jasno kako je Hrvatska do sada sudjelovala s minimalnim sredstvima u tom projektu.

Poseban problem je financiranje cijelog projekta koje za sada ovisi najvećim dijelom o fondovima EU, jer je MUP donedavno bio pred stečajem zbog manjka 200 milijuna kuna za potrebe pukog preživljavanja do konca ove godine. Nacionalov sugovornik blizak MUP-u nam je rekao kako se zapravo sve svodi na maksimalno korištenje EU fondova: “Sigurnost na vanjskim granicama EU, pogotovo u trenutku kad Hrvatska postane punopravna članica, postaje jedan od ključnih sigurnosnih izazova za europsku administraciju i oni to ne skrivaju kad razgovaraju o graničnim pitanjima s nama, a mi jednostavno koristimo takvu situaciju da uzmemo što više novca iz EU, a što manje iz hrvatskog proračuna.”
EU je odavno identificirala Balkan kao bolnu točku za vlastitu unutarnju sigurnost. Organizirani kriminal, šverc oružja, opojnih droga, ilegalnih imigranata, kao i trgovina ljudima premrežili su regiju. S druge strane, kako god potencijalna opasnost bila velika, EU mora omogućiti što liberalniji protok ljudi i roba s područja jugoistoka Europe, odnosno, dati svim ostalim državama na Balkanu perspektivu i nadu za budućnost. Pomirenje spomenuta dva suprotstavljena načela velikim dijelom će osjetiti ponajprije Hrvatska. Prije nekoliko tjedana visoki je dužnosnik EU na jednom međunarodnom skupu o sigurnosti EU izrazio zabrinutost u razgovoru s hrvatskim diplomatom: “Pomalo smo zabrinuti kako će se odvijati primjena Schengenskog sporazuma na hrvatskim granicama.

Jedna trećina stanovnika Bosne i Hercegovine ima dvojno državljanstvo, bosansko i hrvatsko, dužina granice izrazito nepravilnog oblika i nepovoljnog terena je tisuću kilometara, granični prijelazi su ‘meki’ osobito na području Neuma, u Bosni i Hercegovini, veliki broj ljudi ilegalno posjeduje oružje zaostalo iz vremena rata, a u Bosni je svakako ostao i jedan dio ekstremnih muslimana, pa je i opasnost od terorizma moguća. Usto, Bosna i Hercegovina je još uvijek nestabilna država i trebat će proći mnogo vremena da i ona uđe u EU. Što više bude zaostajala za Hrvatskom, to ćete više posla imati vi, i morat ćete uložiti velike napore kako bi granica EU bila sigurna dugi niz godina.”

Različite kriminalne skupine s područja Balkana svjesne su kako će za koju godinu Hrvatska uvesti oštre mjere graničnog nadzora i da će veliki dio njih koji nemaju dvojno državljanstvo morati prolaziti dodatne provjere kako bi uopće dobili vizu za putovanje u Hrvatsku, odnosno EU. Stoga, već se sada raspolaže informacijama da su zbog skorog ulaska Hrvatske u EU i primjene strogog schengenskog režima na granici s Bosnom i Hercegovinom na području zapadne Bosne sve učestaliji ilegalni prelasci bosanskih državljana, inače zaposlenih na poslovima razminiranja u BiH, na hrvatski teritorij. Oni već pronađene mine na teritoriju BiH ilegalno prebacuju na hrvatski teritorij i zakapaju u zemunice s namjerom da ih poslije, kad Hrvatska uđe u EU, bez problema mogu cijele ili njihova eksplozivna punjenja distribuirati po Europi. To isto čine i razne kriminalne skupine iz Bosne i Hercegovine kad je riječ o ilegalnom oružju, osobito oni s dvojnim državljanstvom. Iz Hrvatske će moći nesmetano otići bez ikakve kontrole u bilo koji dio Europe, stoga će iskoristiti nekoliko godina dok Hrvatska ne preuzme schengenski nadzor nad granicom i na pogodnim mjestima na hrvatskom teritoriju sakriti oružje ili ga uz novčanu naknadu ostaviti ljudima koji žive uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Uvođenje potpunog schengenskog režima u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, te na Kosovu zasigurno se neće dogoditi prije 2017., jer spomenute zemlje neće ući u EU prije 2015. stoga će Hrvatska pod pretpostavkom da postane punopravna članica EU 2011. punih šest godina biti obrambeni štit EU pred balkanskom rutom kriminala i terorizma s istoka. To bi trebalo uozbiljiti sve relevantne političke strukture u državi da se znatno više pozabave tim problemom, jer ako sami ne naprave iskorak u tom smjeru vrlo brzo će im lekciju očitati službeni Bruxelles.
Ministarstvo unutarnjih poslova korisnik je velikog dijela pretpristupnih fondova EU za potrebe jačanja graničnog nadzora. Do sada su odobrena 24 projekta, vrijedna oko 50 milijuna eura, od čega je zasad uspješno provedeno samo njih 12. Temeljem ovog projekta nabavljeni su uređaji za kontrolu dokumenata, termovizijski uređaji, vozila i plovila. Kroz taj projekt Hrvatska je zaslugom EU dobila u vrijeme mandata Ivice Kirina 121 vozilo i 10 motocikala. Ključeve novih pet plovila dužine osam metara za nadzor državne granice na rijekama, u sklopu istog projekta načelnicima policijskih uprava osječko-baranjske, vukovarsko-srijemske, sisačko-moslavačke i brodsko-posavske uručio je u svibnju 2008. bivši ministar unutarnjih poslova Berislav Rončević. Također, u sklopu istog projekta nabavljena su dva plovila za nadzor državne granice na moru dužine do 15 metara. Kad je riječ o granici sa Srbijom, projekt “Tehnička izgradnja kapaciteta i povećanje prekogranične suradnje na granici Hrvatske i Srbije” financira vlada Velike Britanije, a za potrebe hrvatske granične policije VLADIMIR FABER, novi ravnatelj policije, trebat će primijeniti Schengenske kriterije na granicama prema istokunabavit će se tehnička oprema ukupne vrijednosti 1,4 milijuna kuna.

U sklopu projekta PHARE 2005. ”Tehnička oprema za graničnu policiju“, ukupne vrijednosti veće od 3 milijuna eura, u lipnju ove godine na Policijskoj akademiji službenicima granične policije 18 policijskih uprava i Centra za obuku vodiča i dresuru službenih pasa predani su ključevi novih 45 vozila. Riječ je o 30 vozila s policijskim obilježjima, od čega 20 ophodnih vozila Škoda Octavia i 10 kombi vozila VW Transporter T5 te 15 ophodnih vozila Škoda Octavia, bez policijskih obilježja. Vrijednost navedenih vozila iznosi oko milijun i 425 tisuća eura, a namijenjena su za učinkovitije obavljanje poslova nadzora državne granice. Također, u veljači ove godine, u sklopu navedenog projekta, PU zagrebačkoj, osječko-baranjskoj, brodsko-posavskoj, sisačko-moslavačkoj i virovitičko-podravskoj predano je na korištenje pet novih terenskih vozila marke Land Rover Defender 110 SW. Isto tako, 11. lipnja 2008. godine na Policijskoj akademiji obavljena je primopredaja 10 preostalih vozila. Radi se o pet kombi vozila VW Transporter T5 za prijevoz službenih pasa i o pet terenskih motocikala Yamaha XT 660. Cjelokupni projekt ”Tehnička oprema za graničnu policiju“, osim nabave vozila, uključio je i nabavu 50 uređaja za noćno promatranje, pet termovizijskih uređaja, pedeset i pet uređaja za kontrolu i provjeru dokumenata na graničnim prijelazima i u zračnim lukama, te tri riječna plovila za nadzor granice. Osim vozila, dosad je, u sklopu ovog Projekta, isporučeno i 100 zaštitnih balističkih prsluka.