Objavljeno u Nacionalu br. 678, 2008-11-10

Autor: Tanja Simić

Turizam na udaru

Dalmacija gubi milijardu eura

Nacional je istražio kako će globalna financijska kriza i gospodarska stagnacija utjecati na hrvatski turizam te kakve će mjere poduzeti država da bi se ublažio pad turističkog prometa koji čini 20 posto domaćeg BDP-a

MARKO VOJKOVIĆ Predsjednik uprave i suvlasnik najveće hrvatske turističke agencije i najvećegMARKO VOJKOVIĆ Predsjednik uprave i suvlasnik najveće hrvatske turističke agencije i najvećegBudući da se turizam u recesiji uvijek nađe na udaru među prvima, što su već ovog ljeta osjetile neke europske turističke zemlje završivši sezonu u minusu, hrvatska bi državna blagajna iduće godine mogla ostati bez velikog dijela proračuna. Europski stručnjaci predviđaju smanjenje prihoda od turizma u idućoj godini za 20 posto, hrvatski za 10 do 15 posto, a još veće gubitke najavila je europska skijaška industrija. Ako se to ostvari, hrvatsko bi gospodarstvo iduće godine moglo ostati bez barem milijardu i pol eura prihoda, uzme li se u obzir da je u prvih šest mjeseci ove godine prihod od turizma iznosio 7 milijardi eura. Osim toga, turizam čini gotovo 20 posto bruto domaćeg proizvoda, samo direktno zapošljava više od 100.000 ljudi, donosi najveći priljev stranih valuta i ostvaruje izvoz hrvatskih proizvoda na najjednostavniji mogući način, tako da bi najavljeni pad prihoda mogao bitno utjecati na hrvatsku ekonomiju. Upravo je to bila jedna od glavnih tema nedavno završenih Dana hrvatskog turizma u Opatiji, gdje su najglasniji bili hrvatski hotelijeri uplašeni za svoje poslovanje.

Da je riječ o svojevrsnoj panici pokazala su i nedavna događanja u tvrtki Sunčani Hvar, u kojoj su najavljeni masovni otkazi te zaustavljanje svih ulaganja, rezanje troškova i razmišljanje o prodaji dijela imovine. Predsjednik uprave te tvrtke Jacques Bourgeois priznaje da je jedini razlog najavljenih mjera upravo pokušaj da tvrtka Sunčani Hvar preživi 2009.: “S obzirom na krizu i posljedice koje prema predviđanjima analitičara očekujemo, sve investicije se odgađaju dok buduće prognoze u sektorima financija, bankarstva, turizma i hotelijerstva ne postanu pozitivnije ili barem stabilne. Moram napomenuti da nikad nismo govorili o masovnim otkazima, nego sam rekao da bi smanjenje od 120 zaposlenika znatno olakšalo poslovanje u trenucima kad nas pogađaju posljedice svjetske gospodarske krize. Važno je reći da nije riječ o otpuštanju radnika, nego o njihovu dobrovoljnom odabiru između tri opcije koje je ponudila uprava.


JACQUES BOURGEOIS, predsjednik uprave Sunčanog Hvara, u strahu da njegova tvrtka neće preživjetiJACQUES BOURGEOIS, predsjednik uprave Sunčanog Hvara, u strahu da njegova tvrtka neće preživjetiRazlog tome je primarno trenutačna globalna kriza, koja zahvaća brojne tvrtke, pa tako zahtijeva i reorganizaciju tvrtke Sunčani Hvar. Kako bismo preživjeli ovu krizu i omogućili Sunčanom Hvaru da preživi i nastavi svoj razvoj, morali smo izraditi novi poslovni model koji nam ne omogućuje više od 300 stalnih i 600 sezonskih zaposlenika. Upravo zbog svjetske krize smo i donijeli ovakve prijedloge, kao i odluku da ćemo razmotriti mogućnost prodaje dijela imovine. Riječ je o imovini koja nije ključna za temeljno poslovanje kompanije, a temeljno poslovanje Sunčanog Hvara je hotelijerstvo, odnosno prodaja soba. Moramo biti spremni razmotriti mogućnost prodaje neprofitabilnih objekata vezanih uz temeljno poslovanje kompanije, za koje znamo da nisu i neće nikad postati profitabilni. No ni jednu odluku vezanu uz prodaju imovine nećemo donositi bez suglasnosti Hrvatskog fonda za privatizaciju.”

Da će iduća godina, kad je riječ o turizmu, biti neusporedivo teža od protekle smatra i jedan od najvećih hrvatskih hotelijera Jako Andabak. Iako su, kaže, hrvatski hotelijeri navikli na stalne oscilacije, sigurno je da se iduće godine očekuje manje gostiju. “Neki prognoziraju da bismo mogli završiti u minusu od 10 posto, neki misle da bi se broj gostiju mogao održati na ovogodišnjoj razini, a neki spominju i povećanje. Ja bih bio zadovoljan kad bi godina završila s minusom od 5 posto, što je realno očekivati. To nije pesimizam - da su gosti počeli stezati remene pokazalo se već u listopadu ove godine - procjenjujemo da je pad bio barem 10 posto u odnosu na listopad lani. Dosta turističkih zemalja osjetilo je u drugom dijelu sezone nedostatak gostiju, poput Španjolske, Francuske i Italije, koje su više nego mjerodavne.” Ipak, ističe da je hotelijere uvijek bilo strah ovakvih i sličnih situacija, zbog čega su se na neki način za njih i prije pripremali te očekuje da će hrvatski hotelijeri prevladati krizu.

“Na prvome mjestu treba štedjeti, a na drugom ozbiljnije pristupiti kroz marketing kako bi se proširila tržišta. Hrvatska je, s obzirom na broj gostiju, nekada dominantno ovisila o njemačkom tržištu, a sad imamo mogućnost da se to nekako zakrpa. Naša Blue Sun grupa je ove godine otvorila svoje predstavništvo u Moskvi. Računamo da će to tržište u idućem razdoblju možda čak dati zamjenu za tržišta pogođena recesijom. Ozbiljan broj gostiju s velikim trendom porasta imamo i iz BROJ STRANIH GOSTIJU s cruisera koji u Dubrovniku stvaraju ogromne gužve i neinventivnost ponude najveći su problem Dubrovnika, što sve više odbija njegove gosteBROJ STRANIH GOSTIJU s cruisera koji u Dubrovniku stvaraju ogromne gužve i neinventivnost ponude najveći su problem Dubrovnika, što sve više odbija njegove gosteskandinavskih zemalja, tako da i s njima pokušavamo ozbiljnije surađivati, a s obzirom na dosad sklopljene ugovore, iduće će godine u naše hotele doći više Austrijanaca nego ovog ljeta. Ne treba zanemariti ni tržište Slovenije, BiH i Srbije.” Vladi najviše zamjera što je prije tri godine hotelijerima uvedena stopa PDV-a od 10 posto, nakon što ga za inozemne goste od 2000. nije bilo. PDV im je, priča, uveden “preko noći”, a da nisu imali mogućnost reagirati i prilagoditi cijene pa im je ukupan prihod bio umanjen za nekoliko milijuna kuna. Kad je riječ o idućoj godini, još je manje optimističan Marko Vojković, predsjednik uprave i suvlasnik najveće hrvatske turističke agencije i najvećeg turoperatera adriatica.net grupe. Očekivani pad prihoda u turizmu je, kaže, 15-ak posto u odnosu na ovu godinu, što za mnoge države pa i za Hrvatsku znači milijarde eura gubitka. Najviše će izgubiti zemlje čiji je turizam orijentiran na goste manje platežne moći, koji će se prvi morati odreći svih troškova koji nisu nužni, a među koje spada i Hrvatska. Elitni turistički kapaciteti bit će i dalje vrlo traženi, no s obzirom na to da je takvih u mediteranskim zemljama sve više, Hrvatska im u tom segmentu ne može konkurirati.

“Sve će se turističke zemlje morati boriti da iduće godine što manje izgube, pri čemu će imati veću ili manju podršku matičnih država jer je turizam jedna od izvoznih grana cijelom Mediteranu. Sve su te zemlje - s obzirom na očekivanja - već ovu godinu završile u minusu i spremne su na borbu za svakoga gosta. Grčka je čak završila sezonu u realnom minusu od 1,2 posto u odnosu na lani. Teško je reći kako će se situacija dalje razvijati: Poljska je, recimo, ove godine rasla po broju turista, ali je njihova lokalna valuta nedavno drastično pala u odnosu na euro - zato im je naš proizvod automatski poskupio, zbog čega će sigurno značajan broj Poljaka odustati od ljetovanja u Hrvatskoj. Isto se dogodilo u Engleskoj, gdje je funta također oslabila, a prema podacima najvećeg britanskog turoperatera Thompsona Hrvatska je izišla s najskupljim katalogom za 2009. u odnosu na sve mediteranske zemlje - što se mora negativno odraziti na broj gostiju.” Upravo su hrvatske cijene najveći problem kad je riječ o konkuriranju drugim mediteranskim zemljama. Hrvatska je od njih skuplja, objašnjava Vojković, zbog neispunjenosti kapaciteta.

Popunjenost hotela iznosi 130 dana godišnje, a raditi samo četiri mjeseca godišnje podiže cijene hotela. Popuniti hotele izvan sezone, tvrdi, mogu samo strani turoperateri, čija je profitabilnost u Hrvatskoj vrlo niska opet zbog malih kapaciteta. Za razliku od nama konkurentskih zemalja, govori, u Hrvatskoj se nisu poduzele ambicioznije aktivnosti usmjerene na zemlje koje su nam turistički bitne, da li radikalnijim marketingom ili subvencioniranim snižavanjem cijena. Ističe da marketing Hrvatske turističke zajednice uglavnom loše funkcionira te da je riječ o arhaičnom sustavu čiji je bruto proračun veći od dobiti svih turističkih poduzeća u Hrvatskoj zajedno. Što se hrvatskih regija tiče, tvrdi da Istra već posljednje dvije godine ne uspijeva povećati prihode te da će ona uvijek više ovisiti o gostima koji dolaze automobilima, a to su oni manje platežne moći. Za Dalmaciju kaže da će joj prihodi i dalje rasti, najviše zbog atraktivnosti obale, ali upozorava da je Dubrovnik ugrožen “nesrazmjerom cruisera i tzv. kopnenog turizma, ali i neinventivnosti ponude”. Smatra da je u ovom trenutku svaka investicija u turizam “tako niskog povrata da se ni jedan ozbiljan investitor ne želi upuštati u takvu avanturu” te da su po projekcijama Svjetske turističke organizacije investicije planirane za iduću godinu na svjetskoj razini prepolovljene. Da je situacija vrlo ozbiljna potvrđuje i glavni ekonomist Instituta za turizam Neven Ivandić, međutim tvrdi da je ipak teško procijeniti što će se dogoditi s dolascima gostiju iz inozemstva.

“Pitanje je hoće li smanjenje dohotka u Njemačkoj, recimo, dovesti do smanjenja potražnje za Hrvatskom ili do povećanja. Ne možemo znati hoće li Nijemci koji dominantno ne idu u Hrvatsku zamijeniti skuplje destinacije Hrvatskom ili ćemo samo izgubiti neke od onih koji su dosad dolazili.” U tom kontekstu pitanje je, objašnjava Ivandić, kako će se Hrvatska pripremiti za krizu, ali i kako će na istu problematiku odgovoriti konkurentske zemlje. Najcrnji scenarij je, kaže, da avionske kompanije niskobudžetnim letovima toliko snize cijene i time preotmu goste koji su dolazili automobilom u Hrvatsku, čime bi Hrvatska izgubila jednu od svojih glavnih prednosti - blizinu. Ipak, Ivandićeva teza je sljedeća: budući da za veće investicije u turizmu treba barem tri do četiri godine da bi se počele isplaćivati, upravo sada treba početi ulagati u hrvatski turizam i kraj krize dočekati spreman, korak ispred konkurencije. To će sada biti teže, priznaje, s obzirom na poskupljenje kredita pa time investicija općenito, ali i za to ima rješenje - intervenciju države. Hrvatska banka za obnovu i razvoj trebala bi kreditima nastaviti poticati investicije u hotelijerstvu, kao što je to bio slučaj donedavno. Istovremeno bi, smatra, trebalo bitno produljiti sezonu te povećati ulaganje države u obrazovanje svih koji sudjeluju u turizmu.

Obrazovanje u tom sektoru, nadovezuje se ravnateljica Instituta za turizam Sanda Čorak, nije riješeno. Hotelijerstvu, ugostiteljstvu i trgovini ozbiljno nedostaje obrazovanih ljudi i država bi trebala potaknuti “edukaciju i sustav cjeloživotnog DAMIR BAJS, ministar turizmaDAMIR BAJS, ministar turizmaobrazovanja kadrova” te omogućiti njihovo zapošljavanje, jer će se u roku od nekoliko godina intenzivirati problem sezonske radne snage. No iako se slaže da konkretne mjere Vlada treba hitno poduzeti, ministar turizma Damir Bajs još ne može o njima govoriti. Potrebno je, kaže, prvo “obaviti set razgovora s poslodavcima, hotelijerima, agencijama i ostalim gospodarskim subjektima u turizmu” te vidjeti kako razmišljaju. Zatim treba napraviti usporedbu sa stanjem u konkurentnim zemljama i njihovim planovima i tek će nakon toga Ministarstvo turizma moći sugerirati Vladi određene mjere, o kojima će Vlada onda odlučiti. Govoreći o idućoj sezoni, kaže, ne može izostaviti podatke o prošloj: “Ukupni ovogodišnji dohodak od turizma porastao je za 300 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu, odnosno za 16 posto. To su sjajni podaci jer je već ova sezona bila teška - Francuska i Engleska su imale negativne pokazatelje po svim parametrima i ispada da smo mi jedna od rijetkih država koje su ovu sezonu završile u solidnom plusu.”

Međutim, s obzirom na to da su 85 posto turista u Hrvatskoj stranci, Bajs priznaje da će situacija iduće godine biti iznimno teška. S obzirom na to da je dio zemalja koje konkuriraju Hrvatskoj ovu godinu završio u minusu, Bajs upozorava da će se one iduće sezone morati dodatno potruditi da privuku goste - ne samo da što više smanje gubitke kojih će najvjerojatnije biti u 2009., nego i da saniraju štetu nastalu ove godine. Ipak, i dalje je optimističan. Kaže da je velika prednost Hrvatske to što će iduće godine završiti jedan od najvećih investicijskih ciklusa kad je riječ o hotelijerstvu, započet prije nekoliko godina i vrijedan oko milijardu eura, tako da za iduću sezonu predviđa najmanje 50 novih hotela s četiri zvjezdice i još 10-ak s pet zvjezdica. No najveća prednost Hrvatske u 2009. bit će Europsko rukometno prvenstvo, koje će za Hrvatsku - taman uoči turističke sezone - značiti golemu promidžbu.

Stručnjaci traže manji PDV za turizamSanda Čorak i Neven Ivandić iz Instituta za turizam kažu: "Hrvatska mora pronaći zamjenu za goste koji već jesu ili će tek prestati dolaziti, poput Turske čiji je turizam uvelike ovisio o njemačkim gostima, a čiji je pad Turska marketingom uspješno nadomjestila turistima iz Rusije. Osim toga, porezno opterećenje hrvatskog turizma veće je nego u zemljama koje konkuriraju Hrvatskoj, zbog čega bi porez trebalo smanjiti na nivo od 5-6 posto. Poanta je uvjete poslovanja staviti na isti nivo na kojem je konkurencija."

Vezane vijesti

14% više novozaposlenih u turizmu u odnosu na 2011.

14% više novozaposlenih u turizmu u odnosu na 2011.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od siječnja do svibnja ove godine broj novozaposlenih u turističkim djelatnostima činio je udio od… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika