Borut Pahor i Janez JanšaHrvatska bi se, u slučaju neuspjeha deblokade pregovaračkog procesa s EU, već u prvim mjesecima nove 2009. mogla suočiti s još jednim vanjskopolitičkim porazom, slovenskim odbijanjem ratifikacije Protokola o ulasku Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a. To bi odgodilo već planirani hrvatski ulazak u članstvo u travnju 2009. na summitu NATO-a. Sudeći prema raspoloženju najjačih slovenskih političkih stranaka u parlamentu, nema nikakvog jamstva, konsenzusa ili volje da će slovenski parlamentarci potrebnom dvotrećinskom većinom ratificirati taj sporazum. Nacional je najzastupljenijim slovenskim parlamentarnim strankama postavio jednostavno pitanje,  hoće li podržati skoru ratifikaciju sporazuma o ulasku Hrvatske u NATO.

Vladajući Socijalni demokrati premijera Boruta Pahora bili su prilično jasni kad je NATO u pitanju i dali su naslutiti kako je pred Hrvatskom još jedan problem o kojem se uopće ne govori. U izjavi za Nacional su rekli: “Svakako je u interesu Slovenije da se čim prije urede pitanja povezana s uspješno integracijom Republike Hrvatske u međunarodne asocijacije, među kojima su NATO i EU što će biti veliki doprinos stabilnosti regije.” Iz ovoga se može iščitati kako Pahorovi demokrati prvi put povezuju rješavanje pitanja ulaska u NATO s hrvatskim problemima spram Slovenije u pregovaračkom procesu za ulazak u EU. Slovenski demokrati premijera Boruta Pahora pokazali su da samo mjesec dana prije glasanja o ratifikaciji sporazuma ulaska Hrvatske u punopravno članstvo nemaju već pripremljeno stajalište, odnosno pozitivan signal za hrvatsku diplomaciju.

To je zabrinjavajuće, jer kod ratifikacija sporazuma takvog tipa pitanje je samo brzine kojom će dokument biti usvojen u parlamentu, a ne hoće li biti usvojen. Naime, odluka o ulasku u punopravno članstvo Hrvatske donesena je na najvišoj razini tijekom ovogodišnjeg NATO summita u Bukureštu. U svojoj izjavi za Nacional najjača oporbena stranka u slovenskom parlamentu Slovenska demokratska stranka bivšeg premijera Janeza Janše tvrdi kako su priključenje EU i NATO-u dva različita procesa pri čemu odluka o jednom procesu ne mora biti ista kao odluka o drugom procesu.
 “U slovenskim političkim strankama su o tome različita mišljenja. Mi u SDS-u mislimo kako bi Hrvatska s legitimacijom članice NATO-a postala kredibilniji partner u rješavanju dvostranih pitanja.” Premda se na temelju ove izjave najjačih slovenskih oporbenih parlamentaraca može reći kako bi SDS mogao podržati ratifikaciju, također je rečeno i to da su slovenske političke stranke razjedinjene po pitanju ratifikacije sporazuma ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a. Nadalje, izjava SDS-a za Nacional je došla u trenutku dok Janeza Janšu u Sloveniji nisu prozivali da je mekan spram odnosa s Hrvatskom. Janša je drugi dan poslije takvih kritika odmah pokazao “mišiće” rekavši kako je moguć i slovenski referendum oko ulaska Hrvatske u EU.

---

Krešimir ČosićStoga, uvjetno dano pozitivno mišljenje o ratifikaciji sporazuma za ulazak Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a, zaista je samo uvjetno, jer SDS nije nedvosmisleno rekao da će podržati ratifikaciju u parlamentu vjerojatno očekujući rasplet vezan uz EU. Da postoje i drugačija mišljenja u slovenskom parlamentu, kako tvrdi SDS, pokazuje i primjer Liberalne demokracije Slovenije. U izjavi za Nacional vođa parlamentarne skupine LDS-a Borut Sajovic je rekao kako nemaju nikakvih zadrški kad je riječ o pristupanju Hrvatske članstvu u NATO i da će ratifikaciju protokola podržati.
 Ipak, LDS je manje zastupljena stranka u slovenskom parlamentu s pet zastupnika, a usto je i u vladajućoj koaliciji premijera Boruta Pahora koja nije posve raspoložena za ratifikaciju protokola o hrvatskom pristupanju u NATO.

Nema sumnje kako bi međunarodni diplomatski pritisak na slovenskog premijera Boruta Pahora bio puno jači u slučaju da dođe do komplikacija ratifikacije Protokola o pristupanju Hrvatske punopravnom članstvu NATO-a, nego što je sada kad je u pitanju deblokada hrvatskog pregovaračkog procesa s EU. Vjerojatno bi se u cijeli slučaj uključile i SAD, a slovenski položaj i vjerodostojnost bili bi oslabljeni i činjenicom da je njezin veleposlanik u NATO-u potpisao još u srpnju ove godine s ostalim veleposlanicima članicama NATO-a Protokol o proširenju Saveza na Hrvatsku i Albaniju. Vođa slovenskog LDS-a Borut Sajovic je Nacionalu rekao: “Prijedlog zakona o ratifikaciji protokola o pristupanju Republike Hrvatske je u proceduri, o njemu će se govoriti više u siječnju 2009., a postupak ratifikacije se očekuje do konca veljače 2009. ako ne bude došlo do neočekivanih zapleta.”

Upravo bi zapleti mogli odgoditi slovensku ratifikaciju, a oni su i više nego vidljivi. Sve donedavno, u hrvatskim vojnim i diplomatskim krugovima se govorilo kako bi možda Nizozemska mogla kasniti s ratifikacijom protokola. Voditelj saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimir Čosić je koncem svibnja ove godine izjavio kako ne očekuje da će neka članica usporavati ratifikaciju iz političkih razloga, ali teškoće mogu zadati inače složena procedura, primjerice u izozemskom parlamentu, ili izbori u pojedinim članicama kao što su Sjedinjene Države. Međutim, Čosić je bio posve u krivu s takvom procjenom. Istina je da bi u Sloveniji moglo biti problema s ratifikacijom iz političkih razloga, a najmanje problema će biti s Nizozemskom i SAD-om koje su još koncem rujna u američkom Senatu ratificirale Protokol o pristupanju članstvu.

Kad je riječ o Nizozemskoj, posljednjih se tjedana mogao steći dojam kako bi možda Nizozemska bila jedina problematična zemlja za ratificiranje Protokola, i to ne složene procedure kako se mislilo prije nekoliko mjeseci već zbog činjenice da je Hrvatska prozvana zbog problema u suradnji s Haaškim sudom, jer nije dostavila neke dokumente iz ratnog razdoblja. Nizozemska je posebno osjetljiva na problem suradnje s Haaškim sudom, jer se pred očima njezinih vojnika u sklopu UN-a dogodio masakr tisuća ljudi u Srebrenici.

Ipak, na pitanje Nacionala da li bi najnoviji problemi Hrvatske u odnosu s Haagom mogli utjecati na ratifikaciju Protokola o pristupanju Hrvatske članstvu NATO-a, nizozemska veleposlanica Catharina Maria Trooster nam je rekla: “Nizozemski parlament se sastoji od dva doma. Donji dom je već raspravljao o prijedlogu ratifikacije, te će glasati za prijedlog 16. prosinca 2008. Očekuje se pozitivan ishod. Nakon toga će o tome raspravljati Senat i potom glasati za prijedlog. Naša vlada nema rezervi prema obrani ratifikacije u parlamentu, naravno uzimajući u obzir da će Hrvatska izvršiti sve reforme na koje se obvezala. Hrvatska mora nastaviti proces reformi.” Do sada je Protokol o pristupanju Hrvatske članstvu u NATO-u potvrdilo 11 zemalja članica Saveza i to SAD, Mađarska, Litva, Latvija, Danska, Turska, Bugarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Norveška.

Preostalo je još 15 zemalja članica NATO-a koje trebaju ratificirati Protokol u svojim parlamentima. Glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer je nedavno izjavio kako se nada da će Albanija i Hrvatska postati punopravne članice Saveza tijekom njegova travanjskog summita u francuskom Strasbourgu i njemačkom Kehlu. Na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a u utorak 2. prosinca de Hoop Scheffer je još jednom pozvao zemlje na ratifikaciju kandidatura Albanije i Hrvatske za članstvo. Inače, 26 veleposlanika zemalja članica NATO-a među kojima je i Slovenija potpisalo je 9. srpnja 2008. Protokol o proširenju Saveza na Hrvatsku i Albaniju. Od tada predstavnici ove dvije zemlje mogu sudjelovati na gotovo svim sastancima Saveza, ali ne mogu sudjelovati u odlučivanju dok ne postanu punopravne članice NATO-a, a to pak ovisi o ratifikaciji Protokola u svim zemljama članicama.