Šest sigurnih dionica za 2009.

Cijene pojedinih dionica u Hrvatskoj pale su i za 90 posto; Nacional donosi pregled nekoliko uspješnih domaćih tvrtki u koje se u ovom trenutku isplati investirati

Ivica MudrinićIako ni najiskusniji burzovni analitičari ne mogu predvidjeti u kojem će se smjeru sljedećih godinu-dvije kretati svjetsko tržište kapitala, svi se slažu u jednome: dionice tvrtki diljem svijeta dugo nisu bile toliko jeftine i njihova trenutačna rasprodaja nekim će ulagačima, koji se sada odluče na kupnju, po završetku financijske krize donijeti velike profite. Ista je situacija i u Hrvatskoj: cijene nekih dionica pale su i za 90 posto, tako da mnogi investitori trenutačno razmišljaju o tome u što bi vrijedilo uložiti. Na meti su im u prvom redu dionice tvrtki iz tzv. defenzivnog sektora, koji nije toliko podložan gospodarskim kretanjima, jer obuhvaća proizvođače stvari neophodnih za svakodnevni život. Riječ je o tvrtkama iz sektora poput energetike, telekomunikacija, prehrane, farmaceutike i duhanske industrije, za koje se očekuje da će im po završetku krize cijene dionica sigurno rasti. U tzv. cikličkim sektorima, što će ih ova kriza uvelike pogoditi, bit će velike selekcije: neke će tvrtke propasti, neke neće, a one koje prežive doživjet će po završetku krize velik porast cijena dionica. Međutim, teško je pretpostaviti koje će kako završiti, zbog čega analitičari savjetuju ulaganje u dionice tvrtki iz sektora koji nisu toliko osjetljivi na gospodarske trendove, ali istodobno imaju takvu kapitalnu strukturu da mogu izdržati probleme u refinanciranju. Stručnjaci upozoravaju i da, iako tržišta kapitala vjerojatno još nisu dotaknula dno, čekanje tog trenutka ulagačima može lako promaknuti. Tvrde da je bolje u ulaganje krenuti prije, pa možda i nešto manje profitirati, nego se uključiti u igru prekasno, a neki američki burzovni veterani naglašavaju da je ovo najbolje vrijeme za ulaganje još od 1982.

Kako burze anticipiraju situaciju u gospodarstvu i više od godinu dana unaprijed, toliko ranije će početi rasti cijene dionica u odnosu na oporavak gospodarstva od krize. Zato ulagačima preporučuju ranije ulaganje u što sigurnije dionice, s obrazloženjem da će im one vrlo vjerojatno donijeti veće prinose od trezorskih zapisa i državnih obveznica. No pritom upozoravaju na "tri vječna zakona financijskog preživljavanja" bez kojih ulaganje u dionice ne dolazi u obzir: život u okviru mjesečnih prihoda, izbjegavanje zaduživanja i podizanja hipoteka. Također ističu da bi se u takva ulaganja trebali upustiti samo oni koji imaju dovoljno sredstava da pokriju tromjesečne troškove i u slučaju da izgube posao. Hrvatski analitičari tvrde da hrvatske tvrtke neće biti toliko pogođene u kontekstu poslovanja, ali da će biti pogođena njihova vrijednost na tržištu kapitala. To objašnjava predsjednik uprave Društva za upravljanje investicijskim fondovima Adriatica Capital, Vjeran Filippi: "Cijene dionica u ovakvim situacijama ne ovise više o poslovanju tvrtke, nego o gospodarskoj situaciji u svijetu. Kao dio globaliziranog svijeta, hrvatsko tržište kapitala trenutačno isključivo ovisi o svjetskom, što će se još više osjetiti u 2009. godini. Trenutačno sve ovisi o situaciji u SAD-u, tako da svi ulagači moraju pratiti što se ondje događa. Razvoj tamošnjih događaja, i pitanje hoće li novom ekonomskom politikom uspjeti nešto postići, diktirat će cijene imovine u cijelom svijetu: od nekretnina, preko dionica, do korporativnih obveznica i cijene sirove nafte. Upravo se zato ovo i iduće razdoblje smatraju povoljnima za ulaganje u neke dionice, ali i vrlo riskantnima za ulaganje u neke druge. Naše tvrtke nisu toliko ugrožene bankrotom, jer imaju poprilično konzervativnu strukturu kapitala, ali svaki naš ulagač mora imati na umu da svako ulaganje mora biti samo njihova odluka i moraju biti svjesni kakav rizik preuzimaju." Filippi smatra da će u najboljem položaju biti tvrtke orijentirane na izvozna tržišta ili na široku potrošnju.

Time i objašnjava tešku situaciju tvrtki iz cikličkoga sektora, pogotovo onih koje često rade za državu, poput građevinarskih kompanija, jer države neće u ovakvoj situaciji realizirati mnoge investicije koje su namjeravale. S njim se slaže i Tomislav Žic, glavni analitičar brokerske kuće Ilirika vrijednosni papiri. On rast cijena dionica ne očekuje prije kraja 2009., a i tu procjenu naziva optimističnom. Osim građevinarima, teže će biti opstati, smatra, i brodarskim tvrtkama koje su brodove kupovale kad su cijene bile na vrhuncu, zbog čega su u velikim dugovima sad kad su njihovi profiti dramatično pali. Atlansku plovidbu spominje kao rijetko dobro strukturiranu hrvatsku brodarsku tvrtku, koja je u povoljno vrijeme prodavala stare brodove i kupovala nove. Sad joj je, kaže, cijena "smiješna", ali ističe da je predviđanje rasta cijene njenih dionica samo špekulacija. Od građevinarskih tvrtki, kojima će svugdje biti vrlo teško u 2009., "vidi uspješnost" za Ingru, Dalekovod i IGH, zbog toga što su "orijentirane i na inozemstvo". Međutim, individualne ulagače stručnjaci upozoravaju da ne riskiraju na svoju ruku, jako paze u što će ulagati te prethodno ozbiljno analiziraju poslovanje tvrtki čije dionice žele kupiti.

Kraš je vrlo jak brend

Nadan Vidošević■ O Kraševim dionicama trenutačno se također govori kao o vrlo atraktivnima. Kao prehrambena tvrtka, također spada u defenzivne industrije, a uz to ima skromne obveze i velik potencijal optimiziranja troškova. Ima i stabilan protok kapitala te nije previše zadužen. Iako mu profitabilnost nije velika, Kraš je vrlo jak brend i pretpostavlja se da bi ga globalne tvrtke mogle poželjeti preuzeti, što bi tu tvrtku podiglo na višu razinu.
■ Da je Kraš dobro vođena tvrtka, smatra i Vjeran Filippi, ali se pita koja su to nova tržišta na koja bi se tvrtka mogla širiti. Međutim, kaže da i dalje stoji da je Kraš apsolutni konditorski vladar na hrvatskom tržištu, ali i da odlično stoji u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji. I on se slaže da je velik potencijal Kraša u rezanju troškova i restrukturiranju, ali da “trenutačna vlasnička struktura destimulira upravu da u to krene”.

T-HT ima stabilan protok kapitala

■ Kako telekomunikacije kao branša nisu jako osjetljive na krizu, HT neće pretrpjeti velik pad prihoda; ljudi će troškove telefoniranja smanjiti, ali ih neće eliminirati. No HT ne samo da je najjača telekomunikacijska kompanija u Hrvatskoj, on ima i odlične predispozicije da u 2009. bude u prednosti pred većinom drugih tvrtki: ne samo da nema kreditnih obaveza, nego ima stotine milijuna eura na računu. To je tvrtka koja ima stabilan protok kapitala i stabilnu dobit, a analitičari predviđaju da njeni dioničari mogu i u idućoj godini očekivati solidne dividende. Da su HT-ove dionice trenutačno jedne od najatraktivnijih, potvrđuje i to što su čak i u posljednje vrijeme jedne od rijetkih kojima se intenzivnije trguje, a Vjeran Filippi smatra da tvrtka ima "stabilan tržišni udjel koji možda neće drastično rasti, ali ima velik potencijal kad je riječ o IPTV-u, odnosno internetskoj televiziji."

Adris Grupa ima gotovine

■ Bez obzira na uvođenje sve restriktivnijih zabrana pušenja, i duhansku industriju smatraju jednom od defenzivnih i relativno otpornih na krizu. Osim toga, Adris Grupa se smatra stabilnom tvrtkom koja nema problema s dugovima i ima stabilan protok novca. Takvu poziciju imat će samo rijetke tvrtke u Hrvatskoj, a ona će im omogućiti da sa svojom vrlo traženom gotovinom, koju većina tvrtki nema, a treba im da saniraju dugove, mogu vrlo povoljno dolaziti do atraktivne imovine te se širiti i u druge industrijske grane. Također, Adris Grupa je orijentirana i na druge biznise, poput turizma, što Vjeran Filippi iz Adriatica Capitala ističe kao veliki plus: "Turizam će sigurno osjetiti posljedice krize, to je neizbježno, ali hrvatski je turizam u cijeloj toj situaciji dosta dobro pozicioniran: to je mainstream turizam, blizu je mnogim zemljama, u kojima mislim da se ljudi neće tako lako odreći godišnjeg odmora. Smatram da bi se jedan Francuz ili Nijemac prije odrekao nove odjeće, automobila ili nekih kulturnih sadržaja, nego ljetovanja koje je itekako zaslužio tijekom godine. "

Ledo vrijedi više

Tomislav Kitonić■ Također sjajan brend, koji definitivno vrijedi više od trenutačne tržišne cijene i za koji bi se neki globalni strateg mogao zainteresirati. Osim toga, također se radi o prehrambenoj tvrtki, koja ne samo da je u regiji vodeći proizvođač sladoleda, nego i smrznute hrane. Tvrtka također nije previše zadužena, ima solidne profite i zdravu bilancu, zbog čega bi mogla postati meta profesionalnih ulagača.

Belišće ima odličnu poziciju

■ Kao vodeći proizvođač papirnate i kartonske ambalaže u cijeloj regiji, Belišće Grupa ima odličnu tržišnu poziciju. Tvrtka posluje profitabilno, a njene obveze stručnjaci ne smatraju problemom jer proizvodnja ambalaže ne spada u cikličke industrije i potreba za ambalažom neće dramatično pasti. U Belišću manjinski udjel ima austrijska tvrtka Duropack i postoje mogućnosti da ona poveća svoj udjel.

Ina privlačna za ulagače

■ Cijena Ininih dionica samo je u zadnja tri mjeseca pala za 60 posto i neki ju smatraju jednom od vrlo privlačnih za ulagače. Još kad se tomu doda da se u naftnoj industriji ne očekuju daljnji potresi te da tvrtka ne može propasti, ona bi se mogla smatrati jednim od favorita. Međutim, s obzirom na financijske probleme u kojima se našao mađarski MOL, za Inu se predviđa nastavak priče o preuzimanju. Kako teorijski postoji mogućnost da MOL kupi neka druga naftna kompanija, tako se nagađa i da bi ta kompanija mogla nastaviti otkupljivati dionice Ine i postati većinski vlasnik.
■ U toj su varijanti moguća dva scenarija zbog kojih su mišljenja analitičara podvojena: jedan je taj da će dionice Ine od MOL-a otkupiti neka jaka kompanija, koja će dionicama Ine povećati vrijednost. No nastavi li se pad cijena nafte i svojevrsna kriza naftne industrije u svijetu, postoji mogućnost i da Inine dionice ne budu tražene te završe na bubnju ili u vlasništvu banke prema kojoj MOL ima obveze. Međutim, Tomislav Žic uvjeren je da će doći do “konsolidacije tvrtki u regiji te da će se regionalni igrači sigurno širiti”. Filippi pak smatra da je nejasno pitanje plinskog biznisa, odnosno “koliku od njega Ina ima štetu, a koliku korist”. “Na to bi trebalo obratiti pozornost, ako plinski biznis ostane unutar Ine. Ako se to dogodi, treba ga vrednovati, a ako se izvuče u novu tvrtku, što Vlada želi, pitanje je pod kojim će uvjetima to učiniti.”