Josip ProtegaDamir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, vrlo je izgledan kandidat za preuzimanje čelne funkcije u novom jakom domaćem financijskom holdingu, koji bi se u tekućoj godini trebao formirati spajanjem Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, doznao je Nacional od izvora bliskih vrhu vlade. Ovaj plan je prije nekoliko dana osobno aktivirao premijer Ivo Sanader, a snažno ga je podržao ministar financija Ivan Šuker, koji ga je i prije zagovarao. Vijest o Polančecovoj kandidaturi za preuzimanje čelne funkcije u takvom holdingu posredno potvrđuje nedavna otkrića Nacionala da premijer Sanader ozbiljno razmišlja o rekonstrukciji Vlade, te konkretno i o smjeni Polančeca s funkcije potpredsjednika Vlade. Isprva se u vrhu HDZ-a razmišljalo da Polančeca zadrže na funkciji ministra gospodarstva, ali odnedavno se Polančec pojavio kao prvi izbor u kontekstu formiranja jakog domaćeg financijskog holdinga, što bi podrazumijevalo njegov odlazak iz Vlade.

Ideja o stvaranju jakog domaćeg financijskog holdinga pod kontrolom države ponovo je postala aktualna iz više razloga. Stvaranje takvog financijskog holdinga ojačalo bi poziciju Vlade u slučaju zaoštravanja odnosa s Europskom komisijom, ali i u slučaju mogućeg zaoštravanja odnosa s drugim vodećim hrvatskim bankama koje posluju u Hrvatskoj, ali su već godinama u stranom vlasništvu. Osim toga, stvaranje financijskog holdinga spajanjem Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja otklonilo bi brojne špekulacije u vezi s budućim poslovnim razvojem Hrvatske poštanske banke i zaustavilo medijska nagađanja o odlasku Josipa Protege s mjesta predsjednika uprave te banke. Hrvatska poštanska banka dospjela je nedavno u središte pozornosti kad se u novinama počelo pisati da Josip Protega odlazi u koncern Agrokor. O njegovu odlasku nastavilo se pisati kao o gotovoj stvari, čak i nakon što su to u Agrokoru, ali i u Hrvatskoj poštanskoj banci neformalno demantirali.

Počeli su se spominjati i mogući Protegini nasljednici na toj funkciji, a novine su kao kandidate počele promovirati Antu Samodola, čelnog čovjeka Hanfe, te Ivicu Maloču iz Hrvatske narodne banke. Nacional je iz krugova bliskih vrhu Vlade doznao da su pojedine interesne grupe pokušale lobirati za smjenu Josipa Protege, te za postavljanje Samodola ili Maloče. Tvrdi se da su te grupe namjerno plasirale dezinformacije o odlasku Protege u Agrokor, samo kako bi to naljutilo premijera Sanadera, koga navodno čelnik Agrokora Ivica Todorić već neko vrijeme prilično iritira. Takve glasine trebale su potpomoći odluku o Proteginoj smjeni, ali od toga se iz više razloga odustalo.

Ante Samodol nije htio otići na Protegino mjesto, a postojale su za to i neke formalne zapreke, zbog funkcije koju trenutačno obnaša. Samodol se prije nekoliko dana sastao s Protegom i to mu i osobno rekao. Od Maloče se odustalo zato što je već više mjeseci na bolovanju, pa se počelo sumnjati u njegove radne navike, po svemu sudeći zato što bolovanje koristi za pripremu rada na poslijediplomskom studiju kod profesora Vlade Leke, člana Savjeta Hrvatske narodne banke. O Proteginu nasljedniku počelo se neformalno razmišljati najvjerojatnije zato što je Protega u posljednje vrijeme počeo češće kontaktirati s ministrom financija Šukerom i raspitivati se što Vlada namjerava učiniti s Hrvatskom poštanskom bankom. Ta se banka proteklih godina ubrzano razvijala, provodeći strateški plan po kojem je država odlučila od nje stvoriti jaku domaću banku kako bi mogla snažnije utjecati na razvoj i kreditiranje domaćeg gospodarstva u slučaju da to ne čine druge banke koje su u većinskom stranom vlasništvu. U posljednje tri godine banka je povećala aktivu sa 5,5 na 15,5 milijardi kuna, zaposlila 600 novih ljudi i otvorila 30-ak poslovnica. Banka je otvorila i devet investicijskih fondova, upravlja umirovljeničkim fondom, fondom za nekretnine, te ima paletu financijskih proizvoda kao i ostale banke na tržištu. O menadžmentu banke uglavnom se pozitivno pisalo, pa se Protegu čak počelo smatrati miljenikom medija.

Hrvoje VojkovićKrugovi bliski Hrvatskoj poštanskoj banci tvrde da je toliki rast banke bio moguć zato što je tzv. adekvatnost kapitala, odnosno udjel vlastitog kapitala banke u ukupnoj aktivi banke iznosio više od 18 posto. Kod većine drugih banaka koje posluju u Hrvatskoj adekvatnost kapitala kreće se od 12 do 16 posto, a trenutačni zakonski minimum iznosi 10 posto. Nakon trogodišnjeg značajnog rasta adekvatnost kapitala Hrvatske poštanske banke smanjila se nedavno na samo 10,4 posto. U takvom ozračju u banci su gotovo svakodnevno počeli mjeriti odnos kapitala banke i plasmana novca na tržište. Sve to otežava poslovanje banke, premda je u banku zadnjih mjeseci prebačen velik broj depozita građana koji su se zbog velike svjetske financijske krize počeli bojati za novac koji su držali u bankama koje su u većinskom stranom vlasništvu. Većina tog novca nije se mogla dalje plasirati na tržište jer banci nedostaje vlastiti kapital. Da bi se ta situacija popravila, nedavno je uz asistenciju ministra financija Hrvatska pošta prebacila u Hrvatsku poštansku banku 110 milijuna kuna dugoročnog depozita, pa se adekvatnost kapitala Hrvatske poštanske banke povećala na 11,4 posto.

Međutim, to je samo kratkoročna pomoć, koja neće riješiti dugoročni izazov banke, ako se ona želi dalje značajno tržišno razvijati. Štoviše, banka bi bez nove velike injekcije kapitala uopće teško mogla i nastaviti poslovati, jer prema novim financijskim zakonima koji stupaju na snagu od srpnja ove godine, minimalna razina adekvatnosti kapitala treba iznositi 12 posto. Zato banci u sljedećih šest mjeseci treba osigurati najmanje 500 milijuna kuna dodatnog kapitala, ili dugoročnih depozita. U tom slučaju adekvatnost kapitala popela bi se na razinu 14-16 posto. No, da bi se nastavio dugoročni željeni tržišni rast, procjenjuje se da bi država za Hrvatsku poštansku banku trebala pronaći ukupno 1,5 milijardi kuna novog kapitala. Uprava banke bila je svjesna te situacije već duže vrijeme, a u okviru strateškog poslovnog plana bila je predviđena mogućnost izlaska na javnu ponudu. Međutim, ta je prilika propuštena u vrijeme kad se to moglo realizirati. Uprava banke nije bila ta koja je mogla o tome donijeti konkretnu odluku, a Vlada je nije donosila. Sada su se okolnosti promijenile i to se zbog velike krize na financijskom tržištu ne može realizirati.

Kako se Protega u međuvremenu, pritisnut otežanim poslovnim okolnostima, počeo intenzivnije raspitivati o budućoj dinamici razvoja banke, to se nekima u Vladi baš i nije svidjelo, jer se tako posredno počelo pokazivati da Vlada svoj posao nije odradila najučinkovitije. Tako su se pojavile i napetosti u odnosu Protege i ministra financija Šukera. Zato ne začuđuje da su iz krugova bliskih Vladi u prosincu do Nacionala počele stizati neformalne kritike upućene Protegi.
Međutim, krugovi bliski premijeru Sanaderu potvrdili su za Nacional da se odnedavna odustalo od smjene Josipa Protege, dijelom i zato što trenutačno nema kvalitetnog nasljednika za njegovu funkciju. Osim toga, Protega se svojim radom zapravo i nije nikomu u Vladi mogao ozbiljno zamjeriti, a počeo se intenzivnije raspitivati o budućnosti banke dovoljno rano da banka ne upadne u velike probleme. O budućem razvoju banke prije nekoliko dana raspravljalo se i na sjednici Nadzornog odbora banke, u kojemu se nalaze Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija, Vedran Duvnja, šef Fonda za privatizaciju, Grga Ivezić iz Državne agencije za upravljanje imovinom, Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta, te Robert Jukić, novi šef Hrvatske pošte. Protega je na toj sjednici opet postavio pitanje budućeg razvoja banke, što je Marić prenio Šukeru.

Utjecajni financijski stručnjak rekao je za Nacional da bi Vlada mogla riješiti problem razvoja Hrvatske poštanske banke na više načina. Mogla bi dodatni kapital pronaći u krugu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatske pošte i Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji su ionako suvlasnici banke. Isti financijski stručnjak upozorava da su se brojne strane države izravno uključile u pomoć privatnim bankama, kako bi povećale adekvatnost njihova kapitala. Isti stručnjak izjavio je da se hrvatska Vlada u ovoj situaciji također ponaša prilično nespretno, ali dijelom se to može opravdati i velikim problemima s vođenjem državnih financija.

U takvom kontekstu premijer Sanader i ministar financija Ivan Šuker aktivirali su mogućnost spajanja Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, plan o kojemu se već i ranije govorilo. O tom planu još je koncem lipnja 2006. u intervjuu za Privredni vjesnik pozitivno govorio Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke. On je o tome rekao: "Objedinjeno financijsko poslovanje postaje i snažan element konkurentnosti banaka i povećanja njihovih tržišnih udjela. Takvo poslovanje karakteristično je danas za gotovo sve banke u stranom vlasništvu koje posluju na hrvatskom tržištu, dok male domaće banke uglavnom još ne raspolažu dostatnim financijskim, organizacijskim i drugim potencijalima za takvo autonomno proširenje poslovanja.

Damir PolančecZato je formiranje tih potencijala spajanjem Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja logičan potez kojim bi nastao financijski konglomerat u domaćem vlasništvu s mogućnošću uspješnijeg suprotstavljanja inozemnoj konkurenciji i na tržištu bankarskih usluga i na tržištu osiguranja, nego što to odvojeno mogu Hrvatska poštanska banka i Croatia osiguranje." Josip Protega također je javno govorio o mogućnosti povezivanja Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja. Bili su angažirani i konzultanti koji su trebali procijeniti vrijednosti jedne i druge institucije, te predložiti tri modela povezivanja, ali se ništa nije dogodilo. Ta je ideja imala i svoje protivnike, koji su tvrdili da se slično pokušavalo i u inozemstvu, ali da ti projekti nisu uvijek imali pozitivne učinke na poslovanje.

Vlada je počela razmatrati i još jednu mogućnost osnaživanja Hrvatske poštanske banke. Opet se počelo razmišljati o politici plasiranja depozita državnih tvrtki i njihova prebacivanja u Hrvatsku poštansku banku. Ta ideja ponovo je ojačala nakon nedavnog sukoba premijera Sanadera sa čelnikom Zagrebačke banke Franjom Lukovićem. Zagrebačka banka prvo je najavila dodatno povećanje kamata na stambene kredite, a potom je samo dan poslije tu svoju odluku povukla. Slična se situacija dogodila i početkom ožujka prošle godine, kad se Šuker žestoko posvađao s čelnikom Privredne banke Zagreb Božom Prkom u Ministarstvu financija na sastanku na kojem je ponajprije trebalo razgovarati o mogućnosti zaduživanja i financiranja države u 2008. Sastanak se dogodio istoga dana kad su Privredna, Zagrebačka i Raiffeisen banka objavile da poskupljuju stambene kredite, i to od 0,3 do čak 1,22 posto. Kad su bankari vidjeli da je netko na taj sastanak pozvao novinare, Prka se naljutio. Počeo je prigovarati Šukeru zbog novinara, navodeći da bi neki od njih taj sastanak mogli pogrešno interpretirati. Šuker je nakon nekog vremena izgubio živce i zaprijetio da bi Vlada mogla prebaciti isplate plaća svih zaposlenih u državnoj upravi u Hrvatsku poštansku banku.

Kad bi se to dogodilo, mjesečno bi se u Hrvatsku poštansku banku slilo dodatnih oko 2 milijarde kuna, koliko se otprilike tada mjesečno trošilo na isplate plaća zaposlenih u državnoj upravi. Drago Jakovčević, član nadzornog odbora Hrvatske poštanske banke, izjavio je tada za Nacional da bi Vlada bez problema mogla znatno ojačati Hrvatsku poštansku banku i prebacivanjem depozita, o čemu je prije par dana Vlada počela ozbiljno razmišljati. Nekoliko mjeseci poslije Vlada je ipak počela aktivno tako razmišljati. Moguće formiranje domaćeg financijskog holdinga na čelu s Damirom Polančecom realno je i zbog još jednog detalja, koji možda najbolje pokazuje pravu narav aktualne vlasti. Ako se formira novi financijski holding s upravljačkim tijelom na čelu sa Damirom Polančecom, formalno bi sve zasluge u slučaju njegova značajnog tržišnog jačanja išle u prvom redu Polančecu, odnosno Vladi. Dosad su hvalospjeve javnosti kao mladi menadžeri prikupljali Josip Protega i Hrvoje Vojković, čelnik Croatia osiguranja. Vojković je u više navrata prilično iziritirao premijera Sanadera, a kao član HSLS-a ionako nije ljubimac HDZ-a, nego ga na toj funkciji doživljavaju isključivo kao nužan ustupak koalicijskom partneru.

Protega i Vojković ostali bi u novom odnosu snaga na istim položajima, ali bi ipak bili podređeni još jednom novom formalnom autoritetu koji dolazi iz Vlade. S druge strane, u slučaju sve izvjesnije rekonstrukcije Vlade premijer Sanader mogao bi Polančecovu smjenu javno prikazati kao svojevrsno promaknuće na značajnu funkciju. Na toj bi funkciji Polančec bio podređen i ovisan o Ivanu Šukeru, s kojim se odnedavna sve češće sukobljava, ali bi taj kompromis Polančecu trebala zagladiti kudikamo unosnija menadžerska plaća. Sve navedeno pokazuje da će u tekućoj godini Vlada veliku krizu prvenstveno pokušati iskoristiti da pojača svoj utjecaj na domaćem financijskom tržištu i u gospodarstvu.