Objavljeno u Nacionalu br. 687, 2009-01-13

Autor: Eduard Šoštarić

Braća po oružju

Hrvatska nova miljenica Pentagona

Hrvatski vojni instruktori u Afganistanu toliko su pridonijeli misiji NATO-a da je zahvaljujući njima američka administracija počela održavati vrlo bliske i prijateljske odnose s RH, a odnosi će se i poboljšati

USPJEŠNI U SLUŽBI MIRA Hrvatski vojnici daju bocu vode afganistanskom dječaku. Hrvatski će časnici uskoro u Afganistanu zapovijedati čak američkim vojnicimaUSPJEŠNI U SLUŽBI MIRA Hrvatski vojnici daju bocu vode afganistanskom dječaku. Hrvatski će časnici uskoro u Afganistanu zapovijedati čak američkim vojnicimaAdministracija novog američkog predsjednika Baracka Obame ne samo da će održati vrlo pozitivne trendove u odnosima s Hrvatskom, nego će se oni i znatno poboljšati, zahvaljujući prije svega zajedničkim vojnim operacijama na bojišnici u Afganistanu u 2009. te kadrovima koji su skloni Hrvatskoj u Obaminoj administraciji. Riječ je o Obaminu savjetniku za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući generalu Jamesu Jonesu i bivšem vojnom izaslaniku SAD-a u Hrvatskoj brigadnom generalu Johnu Adamsu, koji se nalazi u Obaminu glavnom tranzicijskom timu za preuzimanje Pentagona, doznao je Nacional iz izvora bliskih oružanim snagama.

Hrvatska će u proljeće 2009. i tijekom ljeta poslati još dva operativna mentorska tima za obuku afganistanske vojske, takozvana OMLT-a, koji su postali najvažnije sredstvo za okončanje NATO misije u Afganistanu. OMLT timovi se sastoje od 12-19 instruktora i glavna im je zadaća obučavanje pripadnika afganistanske vojske. Operativni mentorski tim djeluje u vojarnama, ali i na terenu kada se pruža potpora u planiranju i provođenju operacija afganistanske vojske koja treba narasti na 150 tisuća pripadnika. OMLT je najtraženija sposobnost NATO saveza za Afganistan, a kada se mjeri učinak i doprinos neke zemlje u NATO misiji u Afganistanu OMLT nosi najveći koeficijent, pa tako ako, primjerice, Hrvatska vojska ima 30 pripadnika OMLT-a, to je kao da ima 300 vojnika u Afganistanu.

Prvi put od nastanka HV-a hrvatski časnici će zapovijedati američkim vojnicima, i to u sklopu trećeg hrvatskog OMLT-a u proljeće 2009. Riječ je o pripadnicima američke Nacionalne garde iz Minesotte koji su se uvježbavali s hrvatskim timom prošle jeseni u njemačkoj bazi. Zapovjednik tog mješovitog tima koji će obučavati pripadnike 209. korpusa afganistanske vojske bit će hrvatski časnik, a njegov će zamjenik biti Amerikanac. Riječ je o OMLT-u za borbenu potporu, odnosno za obuku afganistanskih vojnika, časnika i dočasnika u topništvu, izvidničkim operacijama i inženjeriji. To je prvi put da u sklopu OMLT-a američkim vojnicima zapovijedaju pripadnici nekih drugih oružanih snaga. Hrvatska će imati ukupno četiri tima u Afganistanu, što je stavlja uz bok SAD-a, Kanade i Francuske, usporedi li se veličina hrvatskih oružanih snaga s vojnim snagama tih država, Hrvatska je predvodnik instruktorskih timova u Afganistanu, što ima veliku težinu unutar članica NATO saveza. Hrvatski doprinos najkritičnijim vojnim sposobnostima koje se traže u Afganistanu adekvatno je nagrađen: Pentagon je hrvatskim vojnicima u Afganistanu poklonio trideset vozila Humvee- besplatno su dobili prvo deset, a sada još 20 vozila. Nadalje, hrvatske vojnike u Afganistan prevoze američki transportni zrakoplovi C-17 Globemaster, ponovo besplatno.


Hrvatski vojni kontingenti uopće se ne trebaju vremenski prilagođavati transportu nekih drugih kontingenata za Afganistan jer C-17 iz njemačkog Ramsteina dolazi na Pleso isključivo kako bi pokupio hrvatske vojnike i njihovu VOJNICI HV-a na dogovoru prije polaska na svoj zadatak u afganistanskoj borbenoj zoniVOJNICI HV-a na dogovoru prije polaska na svoj zadatak u afganistanskoj borbenoj zoniopremu, te ih prevezao u Afganistan. Sve to potvrđuje da su odnosi SAD-a i RH u velikom usponu, radi se o strateškom partnerstvu i to onom utemeljenom na bojišnici nekoliko tisuća kilometara od domova vojnika jedne i druge strane. Ako se pogleda unatrag nekoliko godina kako su i zbog čega uzlaznim smjerom krenuli odnosi sa SAD-om, teško je naći objašnjenje na političkoj razini. Hrvatska vlada nikada nije potpisala članak 98. o neizručivanju američkih državljana Međunarodnom kaznenom sudu.Nije bilo nikakve značajnije američke investicije u Hrvatskoj ili pomaka u ukidanju, primjerice, dvostrukog oporezivanja ili viznog režima. Čak i kad je vlada premijera Sanadera uspjela locirati Antu Gotovinu, što je dovelo do njegova izručenja Haagu čime je ostvarena puna suradnja s Haškim tribunalom, SAD su bile prilično mlake u svojim reakcijama i davanju jačeg vjetra u leđa Hrvatskoj pri ostvarivanju strateških hrvatskih vanjskopolitičkih ciljeva ulaska u euroatlantske integracije.
SAD je svih tih godina bio u ratu, a Hrvatska se ponašala kao partner s figom u džepu. Nisu Amerikanci tražili ništa posebno, čak ni slanje kontingenta hrvatskih vojnika u Irak kako se pričalo. Ipak, trebalo je simbolično pridonijeti tom partnerstvu, za što Hrvatska nije imala političke volje, makar slanjem jednog ili dva instruktora za obuku iračkih vojnika u vrijeme kada se to još moglo. SAD nisu tražile kvantitetu, nego simboliku, hrvatsku zastavu pored američke na karti koalicijskih snaga.

I onda se dogodio obrat. Analizirajući vojnu situaciju u Afganistanu i sposobnosti koje su se tražile na terenu, hrvatski generali su odlučili poslati prvi OMLT tim, ali najvažnije je što su hrvatskom vojnom kontingentu ukinuli nacionalna ograničenja dok su u misiji u Afganistanu. To je značilo da se NATO-vi zapovjednici na terenu mogu osloniti na hrvatski vojni kontingent u svakom trenutku i da ga sukladno svojim potrebama mogu koristiti na teritoriju cijelog Afganistana. Nacionalna ograničenja vojnih kontingenata drugih zemalja su "noćna mora" američkim zapovjednicima u sklopu NATO misije u Afganistanu. Vojnici neke zemlje su u Afganistanu, ali su bezvrijedni, jer se vežu samo za jedan dio teritorija i na njih se ne može računati u nekim opsežnijim operacijama ili nedostatku vitalnih vojnih sposobnosti na nekom drugom području Afganistana.

Odluka o slanju prvog OMLT-a u Afganistan i ukidanju nacionalnog ograničenja hrvatskim vojnicima u Afganistanu priopćena je tadašnjem vrhovnom zapovjedniku savezničkih snaga generalu Jamesu Jonesu prigodom njegova posjeta Hrvatskoj u srpnju 2005. Od tog se trenutka u odnosima SAD-a i Hrvatske sve okrenulo u pozitivnom smjeru, a takav trend se nastavlja još jačom suradnjom u 2009. Danas je general Jones savjetnik za nacionalnu sigurnost Baracka Obame. Kada je bio šef američkog marinskog korpusa suočio se 2000. s problemom održavanja vježbi na području Bliskog istoka, pa je zamolio hrvatsku stranu da mu omogući održavanje vježbe pokraj Slunja.
AMERIČKI vojni transportni avion C-17 Globemaster koji dolazi u Zagreb po hrvatske vojnike i vozilo Humvee, kakvih su 30 SAD poklonile HV-uAMERIČKI vojni transportni avion C-17 Globemaster koji dolazi u Zagreb po hrvatske vojnike i vozilo Humvee, kakvih su 30 SAD poklonile HV-uHV je u vrlo kratkom roku odgovorio pozitivno na njegovu molbu i sve pripremio za zajedničku vježbu, zbog čega je Jones izrazio veliko zadovoljstvo i priznao kako još nije vidio da se vježba može organizirati tako brzo i uspješno. Nakon što je Jones imenovan zapovjednikom Vrhovnog zapovjedništva za Europu, uslijedili su posjeti hrvatskih generala sjedištu NATO-a. Hrvatski vojnici razmješteni u Afganistanu bili su u neposrednoj zaštiti generala Jonesa tijekom njegova posjeta toj zemlji. Osiguranje tako važnih osoba ne dobiva se slučajno nekakvom rotacijom, nego je u odabiru sudjelovao i sam James Jones, čime je pokazao što misli o hrvatskim vojnicima.

Kao iskusan časnik primjetio je kako se radi o velikim profesionalcima, koji svoju zadaću ispunjavaju vrlo savjesno i odgovorno, pa je prigodom posjete Hrvatskoj rekao da je u Kabulu odmah uočio da se radi o iskusnim vojnicima koji svoje znanje i iskustvo nisu stekli samo kroz vojne vježbe. Taj dio razgovora je zaključio izjavom kako bi on, kao iskusni marinac, odmah naše vojnike primio u Marinski korpus jer, po njegovu mišljenju, pokazuju veliko znanje, iskustvo, odgovornost i profesionalnost u ispunjavanju zadaća. Druga važna karika u diplomatskom jačanju veza Hrvatske i Bijele kuće bivši je američki vojni izaslanik, umirovljeni brigadni general John Adams, koji se nalazi u Obaminu tranzicijskom timu za preuzimanje Pentagona. Tijekom vremena provedenog u Zagrebu 1998. - 2001. surađivao je s hrvatskim vojnim vrhom u obavještajnim pitanjima operacije NATO saveza na Kosovu i u Srbiji, te je i nakon toga ostao u odličnim odnosima s pojedinim hrvatskim generalima.

Vezane vijesti

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Iako su prije nekoliko mjeseci dogovorili knjiženje vojne imovine, vladajuća šestorka nije realizirala dogovor u Parlamentu BiH. Postavlja se pitanje… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika