ADUT ZA POBJEDU Ljubi Jurčiću, kao jednom od ponajboljih hrvatskih ekonomista, ide u prilog činjenica da će rješavanje gospodarskih problema biti jedna od središnjih tema upredstojećoj kampanjiLjubo Jurčić, SDP-ov saborski zastupnik i jedan od vodećih hrvatskih ekonomista, namjerava se kandidirati na idućim predsjedničkim izborima. Kandidatura će biti objavljena u drugoj polovici ožujka ili početkom travnja, a do tada Jurčić oko sebe želi okupiti grupu suradnika, koji bi postali jezgra ekipe uz čiju bi pomoć postao predsjednik i početkom 2010. naslijedio Stipu Mesića. Jurčićeva kandidatura nije jedina novost koja se odnosi na buduću predsjedničku kampanju, ali nedvojbeno je najintrigantnija. Dosad je kandidaturu najavio jedino Ivo Josipović, koji sada dobiva izazivača.
Neosporno je da će najava ulaska Ljube Jurčića u utrku uvelike promijeniti sadašnji status Ive Josipovića. Premda ne postoje egzaktna mjerila, neki podaci mu idu u prilog. Izvan stranke Jurčić uživa ugled kvalitetnog stručnjaka za ekonomiju, a upravo će gospodarska pitanja i njihovo rješavanje biti jedna od središnjih tema u predstojećoj kampanji. Koliko god to zvuči nepopularno, recesija i kriza koja se produbljuje jedan su od njegovih glavnih aduta. Drugi je nesumnjivo koncilijantni javni imidž i plasiranje poruka koje su privlačne velikom broju hrvatskog stanovništva.
Jurčić i unutar SDP-a uživa veliku podršku članstva. To se očitovalo na prošlogodišnjoj Izbornoj konvenciji SDP-a, kad je osvojio kudikamo najveći broj glasova za članstvo u Glavnom odboru. No za predsjednika Glavnog odbora, uz snažnu Milanovićevu potporu, izabran je Josip Leko. Posljedica je bilo snažno zahlađenje odnosa između Jurčića i Milanovića, ali i to se mijenja u posljednje vrijeme.

Nakon gotovo jednogodišnjeg prekida, njih su dvojica potkraj 2008. imali dugotrajan sastanak, na kojem su, čini se, riješili većinu otvorenih pitanja. Ako ništa drugo, Jurčić sada može biti siguran da se šef socijaldemokrata neće protiviti njegovoj predsjedničkoj kandidaturi. To ne isključuje mogućnost da je Milanović bliži Josipoviću, ali vjerojatno će se u unutarstranačkoj kampanji pokušati držati neutralno. SDP-ova predsjedničkog kandidata bira stotinjak članova Glavnog odbora, i važno je dobiti njihovu podršku. To je jedan od razloga nedavne Jurčićeve turneje po Varaždinu, Čakovcu, Slavonskom Brodu i nizu drugih gradova, u kojima govori o aktualnoj gospodarskoj situaciji, ali i diskretno se promovira kao kandidat za predsjednika. Prema nekim mišljenjima, među običnim SDP-ovim članstvom on uživa znatno veću naklonost od Josipovića. No to je teorija i tek slijedi borba za naklonost članova Glavnog odbora.

Jurčić računa i da će ga podržati znatan dio stare ekipe, koja je godinama radila s Ivicom Račanom. Upravo je Račan uveo Jurčića u politiku i na određeni način pripremao za svog nasljednika na premijerskom položaju. Okolnosti su se uvelike promijenile i Jurčić smatra da ima znanja i sposobnosti kakve treba posjedovati idući hrvatski predsjednik. Dosad je odbacivao pozive za isticanje kandidature jer smatra da bi preranim izlaskom sebi nanio veću štetu nego korist. Ali izgleda da je čekanju kraj i početkom proljeća Ljubo Jurčić istaknut će kandidaturu.
U posljednjih dvadesetak dana unutar Socijaldemokratske partije situacija se promijenila i de facto je otpala DRAGAN PRIMORAC, ministar obrazovanja, svoj cilj kandidiranj za predsjednika odgodit će dok za to ne dobije zeleno svjetlo od Sanaderamogućnost kandidature Zlatka Komadine i Milana Bandića. Komadina u svibnju želi zadržati položaj Primorsko-goranskog župana, a Bandić zagrebačkog gradonačelnika, a kad bi ušli u predsjedničku utrku, inicirali bi nove lokalne izbore i na neki način izdali svoje birače. Zato u vodstvu SDP-a prevladava mišljenje kako Komadina i Bandić sigurno neće ni unutar stranke lobirati za dobivanje predsjedničke kandidature. Nekoliko tjedana prije Nove godine, odustao je i Neven Mimica, koji je prilično dugo bio glavni favorit SDP-ova predsjednika Zorana Milanovića. Zasad je samo Ivo Josipović prilično eksplicitno najavio mogućnost kandidiranja, i zbog toga nekoliko dana bio u središtu medijskog interesa. Josipović uglavnom može računati na podršku vrha stranke, uključujući i Milanovića, u čijem je najužem suradničkom krugu. Osim toga, na domaćoj političkoj sceni slovi kao miroljubiv i ozbiljan profesionalac, koji izbjegava ekscese i korupcijske afere. Što o njemu misle u najjačoj oporbenoj stranci, opisao je jedan saborski zastupnik u običnoj neproširenoj rečenici: "Josipovića nije teško zamisliti kao budućeg predsjednika Republike." U svakom slučaju, može se očekivati zanimljiva unutarstranačka kampanja oko pridobivanja članova Glavnog odbora.

Po svemu sudeći, Radimir Čačić početkom travnja također planira predstaviti svoj predsjednički program. U nedavno provedenoj anketi, koja je naručena u Hrvatskoj narodnoj stranci, Čačić bi osvojio 19,3 posto, a Nadan Vidošević 18. Anketari su kao potencijalne kandidate vodećih stranaka ponudili Milana Bandića (16 posto) i Andriju Hebranga (14,1 posto), međutim, prilično je sigurno da ni jedan od njih neće izići na predsjedničke izbore. U tako suženoj konkurenciji Čačić stoji malo bolje nego Nadan Vidošević, i to je povod za relativni optimizam u HNS-u.
Nacional je ovih dana iz dvaju relevantnih izvora dobio potvrdu o definitivnom Čačićevu odustajanju od kandidature za gradonačelnika Zagreba i potpunoj koncentraciji na predsjedničke izbore. Presudila je spoznaja da je Bandić uvjerljiv favorit lokalnih izbora i HNS će, zajedno s trojcem HDZ-HSLS-HSS, pokušati dobiti većinu u gradskoj skupštini i onda u najvećoj mogućoj mjeri opstruirati djelovanje SDP-ova gradonačelnika. Zanimljivo je da Čačić vjeruje da može biti budući predsjednik, unatoč lošem statusu HNS-a, pa i ograničenoj potpori koju on osobno uživa. On smatra kako se - ako se ne bude kandidirao Sanader - u kampanji neće pojaviti ni jedan političar ili javna osoba s karizmom. Drugim riječima, mogla bi to biti poprilično monotona utrka, u kojoj bi prevagnuli dosadašnji rezultati, a njegovi su autocesta Zagreb-Split i Projekt poticane stanogradnje.

Problem je u tome što Čačić teško može prevladati negativnu percepciju o sebi koja postoji u velikom dijelu biračkog tijela. Osim toga, HDZ i SDP još uvijek nisu predstavili svoje kandidate, koji će nesumnjivo imati višestruko snažniju stranačku, ali i medijsku podršku za vrijeme kampanja. Iako to nije presudno, nedavno je i Stipe Mesić s popriličnom dozom ironije komentirao mogućnosti HNS-ovih kandidata kao svojih nasljednika: "Jedino je upitno hoće li oni osvojiti 2 ili 6,5 posto glasova." Unatoč svim tim preprekama, Čačić se namjerava kandidirati i smatra da sigurno ulazi u drugi krug. Ako se to i ne dogodi, očekuje da kvalitetnim nastupima promovira HNS i za nekoliko postotaka podigne rejting stranci.
RADIMIR ČAČIĆ početkom travnja planira predstaviti svoj predsjednički program, zbog čega je odustao od kandidiranja za gradonačelnika ZagrebaPočetkom siječnja i u HDZ-u su se intenzivirali razgovori o predsjedničkom kandidatu. Novost je da je Nadan Vidošević definitivno izgubio Sanaderovu podršku, a čini se i da ga i najbliži članovi obitelji pokušavaju uvjeriti da se ne kandidira. Argument je da bi se u slučaju kandidature pretjerano izložio medijima, koji bi propitkivali porijeklo imovine, što bi poslije u pitanje moglo dovesti i Vidoševićeve položaje u Krašu i Hrvatskoj gospodarskoj komori. Jedan dio HDZ-a, uglavnom pripadnici liberalne frakcije, nisu bezrazložno pustili ideju o Ivanu Šimonoviću, nestranačkom ministru pravosuđa. Iako je već idući dan stigla negativna reakcija Andrije Hebranga, ideja o Šimonoviću nije odbačena i mogla bi se reaktualizirati, pogotovo ako idućih mjeseci iz EU stignu pozitivne ocjene antikorupcijskih mjera. Nije nevažno ni da je ministar pravosuđa sklon kandidaturi, naravno, pod uvjetom da prijedlog stigne od Sanadera.

Slično razmišlja i Dragan Primorac, ministar obrazovanja. Primorac je nedvojbeno jedan od najambicioznijih ministara, radio je i u prvoj Sanaderovoj vladi, a na proteklim izborima odradio je glavninu kampanje u dijaspori, čiji su glasovi osigurali pobjedu HDZ-a. Razne ankete potvrdile su ga kao jednog od najboljih ministara, ali rezultati su izazvali učinak suprotan očekivanom. Sanader ne voli isticanje članova svojeg kabineta, a po premijerovu mišljenju Primorac je sklon samopromociji. Njihov odnos toliko je zahladio da u Vladi tvrde kako je Sanader zaprijetio da je spreman okončati političku karijeru svog ministra obrazovanja i znanosti. Izgleda kako Primorac pokušava smiriti situaciju i nedavno je u užem krugu rekao: "Nikad ne bih poduzeo nešto što bi ugrozilo Ivu (Sanadera)". Uvjeren je da predsjednik vlade dobiva negativne podatke od nekih bliskih suradnika, koji su dugogodišnji Primorčevi oponenti. Pritom je zanimljivo da, unatoč vidljivom razlazu između njega i Sanadera, Primorac želi sanirati međusobne odnose. Uspije li, otvorit će se prilika da istakne predsjedničku kandidaturu, što je osnovni cilj zbog kojeg je i ušao u politiku.

Razumije se da je to moguće jedino ako Sanader ne iziđe na izbore za idućeg predsjednika Republike Hrvatske. Postoji i rezervna varijanta - Sanaderova potpora nekom kandidatu HDZ-a, uostalom, bez toga nitko u vladajućoj stranci i ne namjerava razmišljati o mogućnosti da naslijedi predsjednika Mesića. Prije pet godina na taj način kandidirana je Jadranka Kosor i HDZ će i ovaj put primijeniti isti princip. Odluku o predsjedničkom kandidatu HDZ će donijeti u lipnju ili srpnju, a približno u istom razdoblju i Glavni odbor SDP-a birat će između Jurčića i Josipovića. To znači da Hrvatsku očekuje šest mjeseci dugotrajne i teške predsjedničke kampanje.