ROBERT RUBIN, čelnik donedavno najveće svjetske banke, Citigroupa, koja danas ima tek šestinu nekadašnje vrijednostiPrema procjeni američke banke J. P. Morgan kriza koja je prije godinu i pol dana pogodila američka financijska tržišta i izazvala globalnu gospodarsku recesiju značajno je umanjila vrijednost velikih svjetskih financijskih institucija. Tako danas donedavni lideri na svjetskom bankarskom tržištu poput Citigroupa, HSBC-a i Bank of Americe imaju tek djelić svoje nekadašnje vrijednosti.

Primjerice, u drugom tromjesečju 2007., prije izbijanja krize, vrijednost Citigroupa procjenjivala se na iznos od 225 milijardi dolara, a danas ta banka vrijedi tek 15 milijardi. Bank of America vrijedila je tek nešto manje, 228 milijuna eura, a danas se njezina tržišna vrijednost procjenjuje na iznos od 33 milijarde dolara.
Autori studije, stručnjaci J. P. Morgana, procjenjuju da je vrijednost njihove kompanije posljednjih godinu i pol dana umanjena za 97 milijardi dolara.
Ipak, golemim gubicima nisu bile izložene samo američke banke, nego i njihova europska konkurencija. Tako je primjerice nekad najveća europska banka, Royal Bank of Scotland, izgubila 95 posto svoje vrijednosti, tako da umjesto 120 danas vrijedi tek 5 milijardi dolara. Značajne gubitke imali su i ostali europski lideri poput Unicredita, BNP Paribasa, Société Généralea i engleskog Barclaysa.

U tom kontekstu pobjednikom, odnosno najmanjim gubitnikom može se smatrati španjolska banka Santander, koja je imala najmanji pad vrijednosti od svih europskih bankarskih divova. Studija J. P. Morgana posljednji je u nizu dokaza kako se svjetska financijska industrija trenutačno nalazi u teškoj situaciji, a može se očekivati i da bi niska tržišna vrijednost nekoć velikih i uglednih banaka mogla rezultirati brojnim preuzimanjima i konsolidacijom na financijskom tržištu.
Ipak, brojni financijski analitičari uvjereni su da do preuzimanja neće doći jer neće biti zainteresiranih. Po takvom scenariju veće banke dokapitalizirale bi njihove matične države, pri čemu bi preuzele i većinski vlasnički udjel u njima. Tako bi veliki dio svjetskog bankarskog sustava bi nacionaliziran, što bi rezultiralo i korjenitim promjenama u funkcioniranju svjetskog financijskog tržišta.