GLAVNI TAJNIK NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nedugo nakon slovenskog neizglasavanja ratifikacije u Bruxellesu je primio slovensku ministricu obrane Ljubicu Jelušič, kojoj je uputio oštre riječiProšlog je tjedna slovenska država zbog neizglasavanja ratifikacije protokola o ulasku Hrvatske i Albanije u NATO izgubila vjerodostojnost i učinila nepopravljivu štetu svome međunarodnom položaju. Na reakciju iz NATO-a zbog slovenskih poteza nije trebalo dugo čekati. Samo dan poslije neizglasavanja ratifikacije glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer zbog novonastalih se problema vratio ranije u bruxellesko sjedište saveza sa sastanka u Reykjaviku i osobno primio slovensku ministricu obrane Ljubicu Jelušič.
Iz diplomatskih izvora smo doznali kako je glavni tajnik bio vrlo izravan s ministricom Jelušič, nije se koristio previše diplomatskim rječnikom i jasno je poručio Sloveniji kako je slovensko ponašanje nevjerodostojno te da nije naišlo na dobre reakcije među saveznicima. Scheffer je osobito bio ljut na slovenskog premijera Boruta Pahora, jer se s njim telefonski čuo prije sjednice slovenskog parlamenta. Pahor mu je obećao da neće biti nikakvih problema s ratifikacijom. Glavni tajnik NATO-a otvoreno je rekao u razgovoru sa slovenskim dužnosnicima kako u NATO-u smatraju da slovenski potez ne pridonosi regionalnoj stabilnosti na Balkanu.
Doznali smo kako je Scheffer u svakodnevnom kontaktu s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom i da je osobno vrlo angažiran da se Protokol o punopravnom članstvu Hrvatske u svim parlamentima članica NATO-a ratificira do kraja ožujka. Stoga je posve jasno da je Scheffer bio vrlo ljut na Slovence koji čine upravo suprotno njegovim diplomatskim naporima.
Usto, iz krugova bliskih glavnom tajniku NATO-a doznali smo kako za razočaranje najnovijim postupcima Slovenije postoje konkretni razlozi koji imaju neizravne veze s Hrvatskom. Slovenija uopće nije u poziciji da se može tako ponašati uoči summita NATO-a početkom travnja koji proslavlja 60 godina postojanja. Savezu je vrlo važno da se na tom summitu prime u punopravno članstvo Albanija i Hrvatska, jer bi to velikim dijelom imalo simboličan značaj zbog činjenice da se i 60 godina poslije osnivanja NATO širi na nove članice.
Potom, neuspjeh primanja u punopravno članstvo NATO-a Hrvatske i Albanije u travnju ove godine bio bi neugodan vanjskopolitički udarac i američkom predsjedniku Baracku Obami, koji će doći na summit i prvi put posjetiti Europu nakon izbora za američkog predsjednika. Obama također podržava širenje NATO-a i politiku "otvorenih vrata". U konačnici bio bi to udarac i za glavnog tajnika Jaapa de Hoopa Scheffera koji bi sredinom ove godine otišao s dužnosti s pola obavljena posla.
Slovenija je imala dva puta priliku suprotstaviti se ulasku Hrvatske u NATO kao što je to primjerice učinila i Grčka u slučaju Makedonije. Budući da isti problem s graničnim pitanjima postoji godinama, u NATO-u smatraju kako je slovensko ponašanje licemjerno, i to uoči završetka cijelog procesa.

Također, slovenskoj ministrici obrane tijekom sastanaka u Bruxellesu postaSANADER I SCHEFFER Hrvatski premijer u svakodnevnom je kontaktu s glavnim tajnikom NATO-a, koji je osobno vrlo angažiran u što skorijem pristupu Hrvatske NATO-ulo je jasno zbog čega u NATO-u nemaju razumijevanja za slovenske ispade. Slovenija se vrlo često hvali kako ima nekoliko stotina vojnika na Kosovu i kako je njezin doprinos NATO-ovim operacijama vrlo velik. Međutim, glavni tajnik NATO-a nije zadovoljan takvim izjavama, trenutačnim stanjem slovenskog obrambenog proračuna kao ni razvojem slovenskih snaga, doznali smo iz diplomatskih izvora. Naime, u NATO-u smatraju kako je misija na Kosovu za Sloveniju najmanji trošak, nema potrebe za strateškim zračnim prijevozom, jer je Kosovo pred nosom Sloveniji. Gotovo da nema nikakvog rizika u misiji, a potreba za vojnim snagama je sve manje jer misiju na Kosovu preuzimaju europske policijske snage. Osobito vlada razočaranje zbog najnovijeg slovenskog obrambenog proračuna koji iznosi samo 1,5 posto. Nema dolazaka potrebnog broja novih vojnika u Slovensku vojsku, NATO-u Slovenija deklarira snage koje ne može uopće ostvariti i tome slično. Uz sve to, Slovenija je na kraju zabrljala i s ratifikacijom protokola o pristupanju dviju novih članica punopravnom članstvu.

Slovenija je ne samo naštetila svojoj poziciji u NATO-u nego je sada postalo jasno i mnogim članicama unutar Europske unije kako slovenska blokada hrvatskih pregovara s EU nije ništa drugo nego svojevrsna slovenska ucjena spram Hrvatske. "Teza da je Slovenija zlouporabila svoje članstvo u EU i NATO-u kako bi ucijenila Hrvatsku da popusti njezinim zahtjevima oko graničnih teritorijalnih pitanja samo je djelomično točna. Neriješena granična pitanja samo su dobra izlika Sloveniji da Hrvatsku pokuša ostaviti izvan euroatlantskih integracija što dulje tako da je isprovocira na sukob zbog granice, pokaže je u lošem svjetlu pred međunarodnom zajednicom i tako naruši iznimno dobar hrvatski međunarodni ugled, zbog čega je Slovenija osobito frustrirana posljednje dvije godine. Slovenija ne samo da ne igra nikakvu ulogu u široj međunarodnoj politici nego nema nikakvog utjecaja na važne političke procese na Balkanu. To potvrđuje i pokušaj slovenskog ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara da turnejom po Balkanu pokuša povratiti slovenski utjecaj na zbivanja", potvrdio je Nacionalu visoki hrvatski diplomatski izvor.

MARTTI AHTISAARI predložen je da bude posrednik u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije (na slici sa Scarlett Johansson)Slovenija je neriješena granična pitanja s Hrvatskom vrlo intenzivno počela nametati kao veliki problem u posljednjih nešto više od godinu dana. To se događalo upravo u trenutku kada je Hrvatska uspjela izboriti svoju poziciju nestalne članice u Vijeću sigurnosti UN-a, odnosno poziciju predsjedavajuće Odbora Vijeća sigurnosti za terorizam. Potom je Hrvatska sa svojim vojnicima i policijskim službenicima postala zemlja koja je po broju UN-misija prva u svijetu. Hrvatska je u Afganistanu zbog broja vojnika i kvalitete timova koje tamo šalje postala miljenica SAD-a, a za koji će mjesec hrvatski časnici voditi američke vojnike. Upravo Hrvatsku SAD smatra svojim strateškim saveznikom na području jugoistoka Europe i Balkana.
Slovenija gotovo da nema nikakvog utjecaja na jugoistoku Europe, a kad primjerice SAD želi raspravljati o stanju na Balkanu, onda američki diplomati traže savjete u Hrvatskoj, što nije nikakva tajna. Pritisnuta između Austrije, Italije, Mađarske i Hrvatske, Slovenija, nakon što je završila s predsjedanjem EU, više nema značaja u međunarodnoj politici, a pokazalo se kako se na nju nitko i ne oslanja u tome. Nema sumnje da je cijeli niz vanjskopolitičkih uspjeha hrvatske diplomacije poprilično frustrirao Slovence koji su zbog naglog uzleta hrvatske vanjske politike i njezina skorog punopravnog članstva u NATO-u i EU pokušali barem odgoditi sve to na neko vrijeme.

Kreirajući krizu u odnosima, plan je slovenske diplomacije bio isprovocirati Hrvatsku pred međunarodnom zajednicom na loše poteze i reakcije zbog graničnih pitanja, te je tako prikazati svijetu u ne baš dobrom svjetlu, kako se Hrvatsku do tada percipiralo. Hrvatski državni vrh vrlo je dobro igrao svoju ulogu tijekom tih događanja. Ono najvažnije, Stjepan Mesić i Ivo Sanader poentirali su kad su rekli da je sada Slovenija problem EU i NATO-a, odnosno da je sad svakome jasno o čemu je zapravo riječ.