18.02.2009. / 13:02
NečMirisi nas otkrivajuja fizionomija, ponašanje i stil odijevanja nisu jedini kriteriji prema kojima zaključujemo je li nam netko poželjan ili ne. Postoji još jedan detalj kojega ne opažamo svjesno, ali ipak djeluje na nas: molekule hormona koje ljudsko tijelo ispušta u bližu okolinu.
Među znanstvenicima dugo nije postojala suglasnost oko uloge feromona u životu čovjeka, iako su odavna priznali da su feromoni važni u komunikaciji životinja, pa čak i između životinja i biljaka.
Nitko, doduše, nije dvojio da ljudsko tijelo odašilje molekule proizišle iz hormona, no nije bilo jasno imaju li te molekule ikakva učinka na naše osjećaje prema osobama čije feromone njušimo. Ipak, neki se fenomeni u međuljudskim odnosima ne daju obrazložiti drukčije nego utjecajem feromona.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Buffalu, u SAD, proučili su djelovanje feromona i utvrdili da oni doista usmjeravaju naše simpatije ili antipatije prema drugima. Također su zaključili da žene imaju istančaniji njuh za mirisne signale.
Kad nas miris zagolica
"Da bismo poželjeli seks s nekim, potrebno je da budemo izloženi nizu vanjskih podražaja, od kojih su neki vizualni, a neki njušni", navodi Mark B. Kristal, profesor psihologije u Buffalu.
"Feromoni su bezmirisni signali koji dopiru do mozga kroz njušni sustav i koje prepoznajemo nagonski. Osjećaj naklonosti ili odbojnosti prema nekome moguće je protumačiti feromonima koji prenose seksualne poruke."
Iako ih ne možemo nanjušiti, jer za nas nemaju prepoznatljiv miris, feromoni na nas djeluju tako što kroz organ njuha prodiru do mozga i tamo "golicaju" neurone odgovorne za seksualno uzbuđenje i naklonost.
"Nije nužno biti svjestan nečijeg mirisa. Dovoljno je da nam kemijska stvar koju netko odašilje potakne osjećaje i učini nam tu osobu više ili manje dragom", poručuje španjolski seksolog Jordi Casals.
Što se seksualne privlačnosti tiče, najvažniji feromoni dolaze od spolnih hormona, a to su androsteron i testosteron kod muškaraca te estrogen kod žena. O količini spolnih hormona uvelike ovise libido i talent za seks, a feromoni su tih i neprimjetan način na koji okolini javljamo koliko smo s tim hormonima opremljeni.
(O. P.)
Dobra vibra ili dobra kemija
Pored seksualnih postoje i drugi feromoni koji također igraju ulogu u međuljudskoj komunikaciji. Sigurno ste u životu upoznali nekog u čijem se društvu osjećate vedrije, kao i onog čija vas prisutnost rastužuje ili iritira. Ponekad je to posljedica onog što ta osoba govori ili njenog izraza lica, no više si puta ne znamo objasniti nečiju dobru ili lošu vibraciju.
I ovdje se radi o feromonima, ali ne onima koji potječu od spolnih hormona. Feromoni koji se sastoje od hormona sreće iz skupine endorfina omogućuju nam da "nanjušimo" koliko je neka osoba sretna i spokojna.
Deprimirane osobe imaju u organizmu manje hormona sreće, ali i višak stresnih hormona, kao što su CRH i kortizol. Dokazano je da te tvari uzrokuju osjećaj tuge i uzrujanosti onima u čijim mozgovima kolaju, ali imaju i zarazan učinak na okolinu.
Iako manje no životinje, i ljudi zahvaljujući njuhu imaju sposobnost prepoznavanja tuđih emocija na nesvjesnoj razini. To je razlog zašto neki od nas mogu "nanjušiti" tuđi strah čak i ako druga strana izigrava hrabrost.
"Ako ste sretna osoba, imate dvostruku sreću, jer bez truda privlačite druge u svoju orbitu. Nažalost, ako ste nesretni, jedini koje ćete privući su zlostavljači, koji uživaju napadati najranjivije", veli dr. Casals.
Baš kao u prirodi, i ljudski grabežljivci prvo nasrću na one koji iskazuju slabosti, a tužne i prestrašene osobe čine to sasvim nehotice, izdajničkim feromonima.
